Stolnik Antun vješto okretao ručni mlin na kojem se nekada mljelo žito.
Stolnik Antun vješto okretao ručni mlin na kojem se nekada mljelo žito.
Na panoima su prikazani radovi ljudi u polju, kako se nekada obavljala žetva i mljelo žito.
Na potoku Draga, podno starog grada Turnja u Dragi Svetojanskoj, nedaleko od pitomih svetojanskih vinograda, mljelo je nekada dvadeset mlinova vodenica.
Samo na potezu od Točka do Velemerića je 10 - ak nižih slapova, a nekoć je tu na Korani mljelo 20 - ak mlinova.
U vodenicama se žito trenjem između dva kamena drobilo i mljelo.
Žrvi (žrvanj) - u njemu se mljelo žito
Nakon vršidbe žito se mljelo starim mlinom, a od brašna se pekao domaći kruh u krušnoj peći.
Zrnje se u prošlosti mljelo na ručnom žrvnju koji se toga dana morao vrtet naopak, a tijesto se mijesilo u drvenom koritu uz dodatak soli i vode.
Ovdje se mljelo žito za potrebe Zagreba, prije osnutka paromlina (1862).
U selima oko grada na vodi u vodenicama se mljelo žito, a na potoku prala odjeća.
Svojim izgledom te načinom rada jasno nam govore o načinu rada na koji se nekada mljelo.
Stigavši u Mlinarovu ižu, razgledali smo stari mlin u kojem je domaće stanovništvo mljelo žitarice za brašno od kojeg će poslije peći kruh, onaj stari domaći kruh koji je danas vrlo rijedak.
Voda je okretala kotače povezane s prenosnim mehanizmom ili s mlinskim kamenjem kojim se mljelo žito.
Jedan od njih preuredio je stari mlin, pa gostima pokazuje kako se nekada mljelo.
Umjesto toga nešto nam se neumoljivo mljelo uz sliku prave zastave koja je tužno i enigmatično visjela prilijepljena uz svoj stijeg, pa vi sad pogađajte zašto nije bilo vjetra i kako ta zastava zapravo izgleda.
Pušleki su odlučili mlađim generacijama pokazati kako se nekad radio puter, cvrla svinjska mast i mljelo koruzno brašno.
Mljelo se od ranog jutra do kasno na večer.
Bent je bio kamena pregrada, koja je pregrađivala rijeku, kako bi se voda svodila na vodenicu, u kojoj se mljelo žito i kukuruz.
Ustave bi se podigle, kada se mljelo, a voda bi šumeći prolazile kroz njih, pokrećući okrugle kamene diskove koji su mljeli žito.
Muzej ekologije La Alcogida prikazuje tradicionalni život na selu. tu možete vidjeti kako se žito mljelo u mlinu, kako se na tradicionalan način pripremao sir ili kruh i kako se brinulo za životinje.
Drugog dana boravili su u najsjevernijem mjestu RH, Svetom Martinu na Muri gdje su naučili kako se nekad pralo rublje, rodžio kukuruz, prevozilo skelom i mljelo brašno na danas, posljednjem plovećem mlinu na rijeci Muri.
Sve to pretvorilo ju je u razorno oružje za stazu koje je mljelo sve pred sobom.
Ovisi kakvo je zrno kukuruza, kako se mljelo brašno, kakve je kvalitete krumpir, te hoće li biti slanija ili manje slana.
Žito se mljelo u mlinu ili kada to nije bilo moguće u kućnim mlincima za žito, a prije pripreme jela od tijesta brašno je trebalo prosijati i odvojiti od nečistoća i mekinja (vidi u stupcu lijevo).
Litice koje se izdižu iznad rijeke pogodne su za free climbing, a ima i lokacija za bungee jumping i paragliding. Duž kanjona nalaze se stare mlinice u kojima je prije nekoliko desetljeća lokalno stanovništvo mljelo žito, a same mlinice savršeno se uklapaju u krajolik tvoreći jedinstveni ambijent.
To je bio svečan dan kad bi se mljelo žito.
Podzemne prostorije u kojima se mljelo bile su pune pare koja se dizala iz tople vode, osobito u prvom mlinu, pa je u njegovom stropu bilo prokopano okno za prozračivanje.
Cijelo selo je mljelo u tim mlinicama, kukuruz, pšenicu i ostale žitarice.
Mljevenje je bilo prekidano samo onda kada je trebalo na mlinskim kamenima " klepanjem " ohrapaviti površinu, kako bi se kvalitetnije mljelo, zatim onda kada je nestalo kukuruza ili žita za mljevenje i za vrijeme zimskog mirovanja.
Vremešna gospoda HRT-a još ne znaju da su prve minute Dnevnika previše dragocjene da bi se u njima mljelo svašta.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com