Rezultati CROWET projekta koriste se također u važnom programu zaštite prirode - uspostavi Nacionalne ekološke mreže i EU ekološke mreže NATURA 2000. Brojna važna i ugrožena močvarna područja iz CROWET baze podataka unešena su u CRO-NEN bazu podataka o područjima Nacionalne ekološke mreže.

Okolišari ističu da iskapanje šljunka na dozvoljenim mjestima, van korita, ima i pozitivne učinke, jer u šljunčarama nastaju kupališta za ljude, ali i močvarna područja za ptice i ostala živa bića.

Ako se odlučite na posjetu, nećete pogriješiti, jer ćete unutar samog parka naići na bogati biljni svijet, gdje treba ubrojiti poznati ornitološki rezervat, močvarna područja.

Nažalost, močvarna područja danas su jedan od najugroženijih ekosustava na Zemlji a isto tako i u Hrvatskoj.

Hrvatska ima četiri močvarna područja koja su uvrštena u Ramsarski popis: Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, Crna Mlaka i donji tok rijeke Neretve.

U Europi su to močvarna područja uz tokove velikih rijeka koje služe kao prebivališta ptica selica na povratku s afričkog kontinenta, a prenositelji su komarci.

Stanište koje preferiraju za boravak su močvarna područja, lagune, estuariji rijeka i jezera srednje Afrike i Amerike.

U Hrvatskoj su četiri značajna močvarna područja: Kopački rit, Lonjsko polje, Crna mlaka te donji tok Neretve.

Jakost poplava rezultat je dugogodišnjeg kanaliziranja rijeka i sužavanja poplavnih nizina, čime su iz vodotoka napravljeni ravni kanali, a močvarna područja odsiječena i isušena.

Prema čl. 2. t. 1. Protokol se osim na područje Sredozemnog mora kako je određeno u čl. 1. Barcelonske konvencije primjenjuje na morsko dno i morsko podzemlje, vode, morsko dno i njegovo podzemlje koje se nalaze unutar polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnog mora, i koja se, kad je riječ o vodenim tokovima, prostire do granica slatkih voda, ali i na kopnena obalna područja koja će same stranke odrediti uključujući i močvarna područja.

U kontinentalnoj Hrvatskoj preostala su još samo dva velika prirodna močvarna područja: Lonjsko polje i Kopački rit.

Slavica i sur. (2008.) u istraživanju provedenom na divljim životinjama zaključuju da su distrikti leptospiroze u Hrvatskoj močvarna područja uz vodotokove rijeka Save, Drave i Dunava, a najveća je učestalost leptospiroze u Posavini i Podravini.

U pismu je izražena duboka zabrinutost da bi regulacije najavljene u Hrvatskim vodama mogle uništiti močvarna područja Dunava, Drave, Mure, Save i Neretve - najveća područja poplavnih šuma i staništa brojnih ugroženih vrsta.

Područje Hrvatske karakteriziraju i značajna močvarna područja, posebno na poplavnim dijelovima slivova Drave, Dunava, Save i Neretve.

- Močvarna područja koja dođu na popis Ramsarske konvencije postaju prirodno dobro cijelog čovječanstva, a Hrvatska je 1994., pri potpisivanju, dostavila četiri močvarna područja koja su uvrštena u ramsarski popis: Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, Crna mlaka i donji tok rijeke Neretve, ukupne površine od oko 80.000 ha.

Obje delte su značajna mrjestilišta cjelokupnog ribljeg fonda Jadranskog mora i obje delte su močvarna područja sa boćatim vodama.

Područje Hrvatske karakteriziraju i značajna močvarna područja.

Nekoć malarična i močvarna područja privedena su poljoprivredi, a u dolinama je prisutno ekstenzivno stočarstvo.

Uza samu rijeku i njezine pritoke nalaze se poplavna i močvarna područja, plitka jezera u starim rukavcima, nove površine nastale taloženjem riječnih nanosa i mnogobrojni riječni otoci nastali račvanjem tokova.

Tijekom proteklih godina izrađen je popis lokaliteta koji sadrži 844 vlažna i močvarna područja na kopnenom dijelu Hrvatske, uključujući odgovarajuće tokove svih rijeka.

Malo ljudi međutim zna da močvarna područja imaju i ekonomsku vrijednost.

2. veljače 2011. godine u organizaciji Javne ustanove i Uprave šuma podružnica Vinkovci, Šumarija Otok održan je skup Javnih ustanova za zaštićena područja povodom Međunarodnog dana Zaštite močvarnih područja pod motom Močvarna područja i šume.

Lokve, uz prirodna močvarna područja, posebice u Mediteranu, predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti u europskim mjerilima.

Ekosustavi, naročito šume i močvarna područja imaju glavnu, vodeću ulogu u ciklusu vode te utječu na lokalnu, regionalnu i globalnu dostupnost i kvalitetu pitke vode.

Hrvatka je potpisnica svijetske Konvencije o močvarama od međunarodnog značaja, koji najčešće nazivamo Ramsarska konvencija jer je 1971 potpisana u Iranskom gradu Ramsaru, a koja obvezuje zemlje potpisnice da na svom području vrednuju i proglašavaju močvarna područja koja treba posebno zašititi prema pravilima te konvencije.

Njihovi pokušaji privođenja tla u obradivo stanje zasnivali su se uglavnom na kolmaciji, odnosno nanošenju plodnoga mulja rijeke na močvarna područja.

Područje Hrvatske karakteriziraju i značajna močvarna područja, posebno na poplavnim dijelovima slivova Drave, Dunava, Save i Neretve.

Inače, dolina Neretve, kao rijetko koje hrvatsko područje, domaćim i inozemnim posjetiteljima može ponuditi organizirane safari izlete kroz močvarna područja i netaknuti prirodni krajolik, posjete jedinstvenoj ornitološkoj zbirci ptica u Metkoviću te razgledanje arheoloških nalazišta antičke Narone u Vid.

Republika Hrvatska potpisnica je Ramsarske konvencije od 25. lipnja 1991., a na popisu su se do nedavno nalazila četiri močvarna područja ukupne površine 86.579 ha:

Nastanjuje močvarna područja, ali više voli grmlje i vegetaciju sa suhim sunčanim mjestima, farme sa živicama ili niskim stablima, vinograde, voćnjake, makiju, neobrađena polja, mlade plantaže, i neupotrebljene krajeve šume; također, u nekim područjima, ruralne i suburbane vrtove, i industrijske pustopoljine.