U sklopu projekta Dunav, Udruga za Zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek organizira novu školu u prirodi - edukativne radionice o nizinskim rijekama i problematici kanaliziranja rijeka kao i njihovom utjecaju na život ljudi, biološku raznolikost te poplavne šume pod nazivom Žive rijeke.

Predmetni zahvat također je planiran unutar nekoliko područja važnih za divlje svojte i stanišne tipove: HR2000405 Lepa Greda i HR2000410 Bakovci, koji imaju isti cilj očuvanja tj. stanišni tip prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion te HR5000013 Šire područje Drave čiji su ciljevi očuvanja, među ostalim, riblje svojte, vretenca, barska kornjača, vidra, riječni rak te stanišni tipovi prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion, poplavne šume, vlažni travnjaci te neobrasle šljunčane riječne obale.

Stare nizinske poplavne šume Lonjskog polja dio su ostatka europskih divljina s mnogobrojnim biljkama i životinjama.

U područjima NATURE u kojima ciljani stanišni tip predstavljaju poplavne šume vrba i topola nije prihvatljivo sađenje alohtonih vrsta nego je potrebno održati autohtonu vegetaciju toga stanišnog tipa u povoljnom stanju očuvanja.

Ukupne površine od 20.550 ha na području Sunjskog polja izmjenjuju se poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena 50 %, a vlažne i mezofilne livade, nitrofilni travnjaci i pašnjaci čine ostalih 50 % površine.

Posebice su značajna vlažna staništa koja spadaju medu najugroženija u Europi, a zaštićena su i na nacionalnoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, te sprudovi i strme odronjene obale, zatim izuzetno bogatstvo ornitofaune i ihtiofaune te druge brojne ugrožene i rijetke vrste na nacionalnom i europskom nivou kao i vrijedni specifični krajobrazni sklop koji gradira od prirodnog prostora uz same rijeke prema kulturnom antropogenom krajobrazu u rubnim dijelovima parka s dugim razvučenim naseljima.

Goran Šafarek prezentirao rezultate kartiranja staništa i poplavne šume u Posebnom zoološkom rezervatu Veliki Pažut kao dijelu Regionalnog parka Mura-Drava.

Obilježava ga veliko bogatstvo i raznolikost vodenih i močvarnih staništa (sprudovi, mrtvi rukavci, strme obale, poplavne šume i dr.) te biljnih i životinjskih vrsta posebice ptica i riba.

Svi oni sprudovi i rukavci, sve mrtvice, poplavne livade, gmajne i trate, guste poplavne šume i jednooki vrtlozi što ih čupaju iz korijena, sve to čini veliki uvod u još veći prirodni fenomen na sutoku dviju tekućica.

Močvara, prirodne rijeke, rječni rukavci, tradicijska drvena arhitektura, nizinske poplavne šume, izvorne pasmine domaćih životinja na otvorenoj ispaši.........

U sušnim razdobljima biciklima se može ići i kroz poplavne šume do samog Dunava.

Prostrani močvarni prostor unutar doline, poplavne šume i šume krške okolice privlače u seobi mnoge močvarne, stepske i šumske vrste.

Uz Muru se nalaze poplavne šume i močvare, kojih još nema na karti međunarodnih važnih močvarnih staništa prema konvenciji Ramstar.

Poseban značaj ovom prostoru daju vlažna staništa koja su rijetkost na europskoj razini, a koja se još uvijek u velikoj mjeri mogu vidjeti uz ove dvije rijeke: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme, odronjene obale.

Ova područja visokovrijednog krajobraza koje karakteriziraju poplavne šume i poplavna polja prirodne retencije, te su međunarodno vrijedna područja sa stanovišta zaštite prirode.

Posebice su značajna vlažna staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i u Republici Hrvatskoj: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri, sprudovi i strme odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste ptica.

Također su vrlo očuvane šume poplavne šume vrba i topola.

U Međunarodnoj godini šuma Ustanova provodi projekt " Šumska staništa i zajednice od međunarodnog i nacionalnog značaja na području Sisačko-moslavačke županije " kojem je cilj promovirati općevrijednosti šuma i njihov utjecaj u očuvanju okolišnih elemenata tlu, vodi i i zraku, kao i značaj na biološku i krajobraznu raznolikost. 21. 10.2011. godine u šumarskoj kući Šumarije Hrvatska Dubica u Cerovljanima održana je 1. radionica " Nizinske, poplavne šume hrasta lužnjaka ".

Ovaj 20 km dugi dio toka nalazi se između Varaždina i Ormoža (SLO) te djelomično tvori granicu Hrvatske i Slovenije, a karakteriziraju ga stare poplavne šume, riječni otoci, šljunkovite obale te mreža riječnih rukavaca i mrtvica.

Značaj ovog područja predstavlja veliki broj ugroženih životinjskih i biljnih vrsta, rijetke poplavne šume, riječni otoci, te šljunčane i pješčane obale rijeka, uz koja se nalaze gnjezdilišta ugroženih ptica: orla štekavca, crne rode, male čigre i drugih.

- Dunavski foto safari je najbolje započinje već u zoru ili rano jutro - Vodič upoznaje s programom, lokacijama i opremom - Kreće se prema Zelenom otoku kod Batine, gdje se ukrcava u čamac i safari počinje - Ovisno o vodostaju ulazi se u dunavske rukavce, zastaje na pogodnim mjestima i odlazi pješice u poplavne šume, pronaći životinjsko pojilo, orlovo gnijezdo ili krdo jelena - Odmor u okrjepu i kupanje u ljetnim mjesecima - Posljednja etapa puta je plovidba Parkom prirode Kopački rit uz kratke stanke

Novi dvojezični (HU HR) obrazovni program obuhvaćaju četiri edukativne radionice: Žive rijeke, Poplavne šume, Energetska edukacija i Analiza vode, kroz koje učenici saznaju najvažnije informacije o zaštiti i održivom upravljanju prirodnim resursima te o prijetnjama i posljedicama potencijalnog lošeg upravljanja.

U Eko centru Zlatna Greda i Muzeju Bijele rode izrađene su i postavljene interaktivne makete koje prikazuju razlike između prirodnog i reguliranog toka rijeke te učinaka koje rijeka ima na okoliš (poplavne šume, bioraznolikost, kvaliteta života, transport).

Također, neki močvarni tipovi kao što su vlažne livade, trščaci, poplavne šume, slatkovodni ribnjaci i močvarne šikare - vrbici, od posebnog su značaja te ih valja također zaštititi i očuvati.

Nizinske poplavne šume tvrdih listača dio su najvećeg i najcjelovitijeg šumskog kompleksa takvih hrastovih i jasenovih šumskih sastojina, važnih za razumijevanje povijesti i evolucije rodova hrasta i jasena.

Nađena je na više lokaliteta uz rijeke Dravu i Muru, a jedini poznati lokalitet u slijevu rijeke Save su poplavne šume na graničnom području Parka prirode Lonjsko polje.

Šuma Žutica prostire se u zoni poplavnog područja Lonjskog polja i spada u nizinske poplavne šume.

Buzeština je, istaknuo je dr. Elvis Zahtila, ravnatelj Nature Histrice, prostor izuzetne krajobrazne i prirodne vrijednosti te velike biološke raznolikosti, a posebno se ističu vlažna staništa, vlažne livade koje su generalno svugdje ugrožene, zatim stijene, posebno iznad Istarskih Toplica te vlažne poplavne šume.

Močvarna i poplavna područja uz rijeku Dravu i Dunav te poplavne šume Kopačkog rita predstavljaju nastavak vlažnih staništa duž rijeka Drave (u Hrvatskoj) i Dunava (u Mađarskoj).

Vlažne livade Odranskog polja predstavljaju najvažnije područje gniježđenja kosca - Crex crex u Hrvatskoj i Europi, a poplavne šume hrasta lužnjaka stanište su štekavca - Haliaeetus albicilla.