Slijede vijesti iz župa bl. Alojzija Stepinca koje je uredio fra Marijan Jelušić, iz Zagorja i Modruša dr. Željka Blagusa, popa Antuna Luketića iz Oštarija i Cerovnika, fra Vice Blekića iz Lipe na Dobri prema knjizi posjetitelja ovoj župi.

I koliko bi točno mrtvih, a koliko teško ranjenih toga dana bilo na splitskim ulicama, da je MUP i onih pet stotina policajaca povukao s Rive i poslao u pretragu Modruša?

Znamo da je koncem 14. st. sagrađen Pavlinski glagoljaški samostan sv. Nikole oko 4.5 km južno od Modruša.

Večeras održani okrugli stol u novoj gradskoj športskoj dvorani je uvod u organizaciju međunarodnog znanstvenog skupa u Ogulinu, Josipdolu i Tounju 2011. na temu Modruša na povijesnoj Jozefinskoj cesti na spojnici Panonije kao jedne od najvećih rimskih provincija i Senja na Jadranu.

U tematiku zbornika uveo nas je dr. Milan Kruhek prikazujući društveno-političke prilike od sredine 15. st. na hrvatskom i europskom političkom prostoru prema kriteriju koliko su i kakve veze imali sa životom Modruša i crkve Gospe od Čudesa.

Završena je nakon frankopanske diobe, u razdoblju od g. 1449. do pada Bosanskog Kraljevstva 1463. Vjerojatno se oprosti bulom g. 1459. odnose na već novu, a ne staru crkvu, ali je pitanje je li bila posve uređena. 2. Teško da je oštarska crkva nakon rušenja Modruša, uoči krbavskog poraza g. 1493., mogla živjeti svoju hodočasničku tradiciju.

Oštarsku crkvu vidi predodređenom da postane katedrala u doba uspona povijesnog razvoja i značenja Modruša i Oštarija.

O svetosti Ivana Pavla II piše vjeroučiteljica Ana Stipetić, a o istočnom grijehu piše župnik Zagorja i Modruša dr. Željko Blagus.

Popodnevni program započinje obilaskom povijesne lokacije Modruša, jezera Sabljaci i Ogulina.

Vještaci Zavoda za sa sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu trebali bi tijekom dana doznati pripadaju li kosti pronađene na kamionskom parkiralištu nedaleko od Modruša ženskoj ili muškoj osobi, a za nekoliko dana vještaci će ustvrditi jesu li pronađene kosti posmrtni ostaci nestale Antonije Bilić, rekao je novinarima Mladen Krajačić, zamjenik županijske državne odvjetnice iz Karlovca.

Vožnja uz jezero Sabljake očekuje vas u prvom dijelu ove rute, a zatim uspon do Modruša te prijevoja Male Kapele.

Šumskom stazom moguć je dolazak do Modruša, a ako se odlučite za ovu varijantu svakako se zaustavite u Kujinoj dragi gdje se nalaze špilje bez dna, jedno od omiljenih mjesta speleologa.

Vjerujem da bi jača svijest o bogatoj prošlosti Senja, Krbave, Modruša i Otočca mogla potaknuti i entuzijaste i ljude na vlasti, pogotovo one u ustanovama za kulturu, da tragove tog bogatstva u što većoj mjeri sačuvaju i za današnje i za iduće naraštaje.

Blizu Modruša na Gvozdu (Kapeli) bijaše na glasu pavlinski samostan sv. Mikule, osobito štićen i njegovan kneževskom porodicom i žiteljstvom modruškim.

Streljana jedna cijela generacija đaka, gimnazijalaca i bačena u jamu Valasi FNRJ; 52. Josipdol (Pitomi Javor) 1943 i 1944 Na ovom mjestu streljani je 30 zrobljenih hrvatskih vojnika i civila (uglavnom s područja Ogulina, Jospidola i Modruša); 53. Josipdol (Velika Kapela podno šume Sopača) svibanj 1945 Žrtve su bili (njih 40 - ak) domobrani koji su nakon izvršenih likvidacija bačeni u jamu zvanu Podsopača; 54. Josipdol (jama Sopača) (svibanj i lipanj 1945 - Ubijeno 86 hrvatskih vojnika sa Križnog puta; 55. Josipdol Oštarije (kod mjesta) streljano 22 hrvatska vojnika; 56. Krnjak Budačka Rijeka (kod mjeta) Nepoznat broj likvidiranih Hrvata iz Slunja; 57. Rakovica (Drežnica) - 1942 Hrvatski vojnik uhvaćen u Desmericama od strane partizana, odveden, ubijen i bačen u jamu Dragomišlju; 58. Vojnić (šuma) 1945 (poraće) 844 žrtve.

U trećem broju znanstvene članke su objavili Petar Strčić Bernardin Frankopan i njegovo doba, gospićko-senjski biskup Mile Bogović Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana, Borislav Grgin Modruš između kneževa Frankopana, Osmanlija i kraljevskih vlasti 1458 - 1526, Robert Kurelić Prvi markgrofov rat i Frankopani, Hrvoje Kekez Bernardin Frankopan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne ili je pobjegao iz boja?, Lovorka Čoralić Prekojadranska iseljavanja iz Modruša od XIV. do XVI. stoljeća, Sanja Vulić Jezik u središnjoj Hrvatskoj u doba Bernardina Frankopana, Ivan Jurković Originalni primjerci i kritička izdanja Govora za Hrvatsku kneza Bernardina Frankopana, Violeta Moretti Oratio pro Croatia Bernardina Frankopana, Milan Kruhek Bernardin Frankopan krčki, senjski i modruški knez posljednji modruški Europejac hrvatskoga srednjovjekovlja 1453 - 1529, Zorislav Horbat Fortifikacijska djelatnost Bernardina Frankopana, Marko Špikić Modruš, povijesni spomenik između predaje i diskontinuiteta i Drago Miletić Baština i baštinici.

Ovom stečevinom postaše krčki knezovi hrvatskom vlastelom, a sudbina Modruša ostade kroz četiri stoljeća uzko skopčana s ovom odličnom porodicom, koje su članovi usvojili i naslov modruških knezova.

Godišnjak Modruš donosi i prikaz o Modruškim sportašima, projektu Dječjeg vrtića Josipdol Naš kraj kao i program sanacije starog grada Modruša od strane Ministarstva kulture.

Modruš na kraju prezentira i rad KUD Gradine iz Modruša.

Koncelebrirali su župnik Josipdola Petar Šporčić, Zagorja i Modruša dr. Željko Blagus, Lipe na Dobri Mate Pavlić, župni vikar iz Ogulina Stanko Smiljanić i đakon Šimo Božić.

Na kraju svečane skupštine nazočni gosti čestitali su vrijednu obljetnicu i uručili poklone slavljeniku, a proslava se nastavila nastupom KUD-a Gradina iz Modruša i sastava Crne oči iz Zagreba sve do kasno poslijepodne. (dp)

Pavlinski samostani postojali su i u Senju i podno Modruša, po kojemu je i Kapela dobila ime.

Ono što je danas ostalo od Modruša nije dovoljno za potpunu rekonstrukciju ni njegova rasprostiranja, a ni povijesnog izgleda.

Taj križ je u vrijeme najvećih stradanja hrvatskog naroda i u vrijeme njegova najintenzivnijeg raseljavanja prešao put od Krbave do Modruša, Bribira u Vinodolu i Rijeke.

Osnivač grada bio je Bernardin Frankopan, jedan od najmoćnijih velikaša svoga vremena, feudalni gospodar Modruša, Plaškog, Vitunja, Tounja, Zvečaja, Bosiljeva, Novigrada i Dubovca.

Tako primi Stjepan kao najstariji brat s gradom Senjom, Ozljem i dielom Trsata i Modruša ime kneza senjskoga, trsačkoga, ozaljskoga i modruškoga; Martin s drugim dielom Trsata i Vinodola takodjer ime kneza trsačkoga; Bartol s gradom Brinjem i dielom Ozlja ime kneza Brinjskoga; Ivan s dielom Modruša i Senjom ime kneza Modruškoga i Senjskoga; Sigismund s gradom Cetinom, ime kneza Cetinjskoga; Andrija i Juraj s otokom krkom zadržaše ime knezovah Krčkih; napokon poprimi Dujam s gradom Slunjem ime kneza Slunjskoga, kojega nasljednici zadržaše taj grad do vremena ljutih navalah turskih.

Pretpostaviti je da je stanovništvo koje se preselilo iz tada razvijenog središta Modruša nastavilo sa kršćanskim životom za koje je dobre temelje imalo u starom kraju (brojne crkve i samostani potkrepljuju takvo razmišljanje).

Povorka biciklista uz policijsku pratnju krenula je put Modruša, preko Zagorja, Oštarija i natrag do Josipdola.

Repertoar skladbi je od Podravine pa do Dalmacije a ove godine obrađene su i dvije domaće skladbe s prostora Ogulina i Modruša, Dragi pastiri i Lijepo pjeva kukavica.

Izložbu je pripremio župnik Oštarija i čuvar Svetišta pop Antun Luketić, uvodnu riječ o značaju tiskane knjige i Modruša održao je predsjednik Katedra Čakavskog sabora Modruše Zvonko Trdić, dok je izložbu otvorio generalni vikar Gospićko-senjske biskupije i nekadašnji župnik Oštarija mons. mr. Tomislav Šporčić.