Nakon što je Ludovik II. poginuo u bitci na Mohačkom polju, prišao je Ivanu Zapolji kojem je postao tajnikom.

Na dvoru Ernušta 23. rujna 1526. godine, nepunih mjesec dana nakon bitke hrvatsko-ugarske vojske i Osmanlija na Mohačkom polju, održan je Sabor Kraljevine Slavonije na kojem je ban Krsto Frankopan Brinjski izabran za skrbnika i branitelja kraljevstva.

Stjepan Brodarić napisao je izvještaj o porazu na Mohačkom polju (De conflictu Hungarorum cum Solymano Turcarum imperatore ad Mohach historia verissima, " Najistinitiji prikaz bitke Ugra s turskim sultanom Sulejmanom na Mohaču ", 1527.).

Jagelovića na Mohačkom polju 1526. godine protiv Turaka.

Kada je napokon 29. kolovoza 1526. došlo do sud bonosnog boja s Turcima na Mohačkom polju, samo su pojedini Hrvati sudjelovali u ugarskoj vojsci.

Pri spomenu mjesta Mohač mnogi, posebice povjesničari, odmah pomisle na glasovitu i veliku bitku koja je na Mohačkom polju vođena 29. kolovoza 1526. između hrvatsko-ugarske i turske vojske.

I taj most uništen je odmah po prelasku vojske na drugu stranu budući da se ponovno očekivao trijumfalni uspjeh ravan onom na Mohačkom polju.

Istvan i k k carstva blješti na proljetnom suncu. pogled s Citadele, Pešta na dlanu. mostovi kao klamerice spajaju dvije obale. slika parlamenta lagano se ljuljuška u Dunavu što lijeno protiće. ulica Vaci. s obje strane trgovine, kao klanac kroz koji teće nabujala rijeka ljudi. kao mravi, ruka punih papirnatih vrečica, nose teret sto puta veći od onog koji mogu platiti. trg heroja. vjekovi spremni protutnjati nizinom, osvojiti, pokoriti, obraniti. brončani se velikani šepure u očima turista. ne vidjeh Belu IV kako bježi pred Hunima, kako padaju velikaši na mohačkom polju pod sjajnom sabljom sultana Sulejmana Veličanstvenog, kako Mikloš Horti veselo dočekuje trupe III rajha, kako Imre Nagy spušta glavu pred ruskim tenkovima, ne vidjeh uplakane sinove i kćeri velikog Đingis kana. svi ponekad krijemo svoju prošlost. a onda Ikea. potrošačko carstvo na kraju grada. tek nekoliko kupljenih sitnica kao prilog sjećanju. u ovom se gradu uvijek dobro jelo. orkestar cigana. prva violina, kočoperni starčić s poštucanim brcima nepogrešivo u pogledima gostiju pronalazi melodiju. konobar cigansko pečenje, da budem u tonu i tokajac, ne zbog hrane nego sjećanja. mjesec se vratio iz Kine. dobra veće, nešto za prijaviti. umorni pogled Moga Svjetla U Tmini i široki osmjeh. - hvala, bilo je lijepo... - i meni lutko

Poraz i pogibija ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II Jagelovića na Mohačkom polju u ljeto 1526. imao je za posljedicu raspad kraljevstva i tursko osvajanje njegova najvećeg središnjeg dijela, s Podunavljem kao strateškom prometnom okosnicom.

Mađari pomoću EU fondova sagradili muzej o Bitki na Mohačkom polju

U dva tjedna, koliko se snimala borbena scena na Mohačkom polju, pojedeno je 8 tisuća jela, 9 tisuća vode i potrošeno 9 tisuća benzina za pirotehniku.

Poraz hrvatsko-ugarskog kralja Ljudevita 1526. na Mohačkom polju, borba za vlast i nesloga plemstva omogućili su daljnje tursko osvajanje Hrvatske, Slavonije i Podunavlja.

U bici na Mohačkom polju (Mohács) 1526. poklali su slabe mađarske snage.

Nakon sloma hrvatsko-ugarske vojske u bitci na Mohačkom polju 1526., Frankopani sudjeluju u radu Hrvatskog sabora koji je na zasjedanju u Cetinu 1527. ponudio kraljevsku krunu Ferdinandu Habsburškom (65).

Tadašnji đakovački biskup Đuro je (sa svojih 300 konjanika) 1526. godine pao u velikoj bitci na mohačkom polju.

Bečki dvor je zahtijevao da Zapolja, između ostalog, vrati kraljevsku imovinu, što mu naravno nije odgovaralo, a nagađalo po Venecijanskim krugovima se nagađalo da je Zapolja sklopio tajni sporazum sa Sulejmanom Veličanstvenim o sabotiranju borbe na Mohačkom polju.

Malopre spomenuta tuča na Mohačkom polju biće ujedno i prvi ozbiljniji test mudrosti i taktičnosti dubrovačke diplomatije koja će nedugo zatim morati da bira svog favorita između Ivana Zapolje, turskog mezimčeta iliti protežea najveće sile na Balkanu, i Ferdinanda Habzburškog, austrijskog nadvojvode i češkog kralja, inače brata Karla I nemačkog cara i kralja Španije, mlade kraljevine nastale ujedinjenjem Kastilje i Aragonije.

Već u prvim epizodama prikazat će se bitka na Mohačkom polju protiv ugarskog kralja Ludovika, koja se punih sedam dana snimala u pokrajini Edirne, a u čije je stvaranje bilo utrošeno pola milijuna eura i sudjelovalo oko 2000 ljudi, ispred i iza kamera.

To plaćanje poreza i daće zadržalo se je sve do bitke na Mohačkom polju.

Pobjednički pohod sultana Sulejmana Kanunuja, pobjeda na Mohačkom polju, te osvajanje Osijeka 1526 godine označilo je period turske dominacije u ovim krajevima.

Turci su na svom pohodu 1526. godine, pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog zauzeli sve utvrde uz Dunav, pa tako i Ilok i Vukovar, te su potom izvojevali veliku pobjedu na Mohačkom polju.

Nakon izgradnje pontonskog mosta preko Drave i prelaza vojske 23. kolovoza, te nakon pobjedonosnog ishoda bitke na Mohačkom polju Osijek je dobio jedan od najznačajnijih položaja u strateškoj koncepciji Osmanskog Carstva u osvajanju plodne Panonske nizine i prodiranja u središnju Europu.

Ludovik II. je, naime, potučen na Mohačkom polju, on sam je bježeći poginuo, a u bici je opet izginulo mnoštvo hrvatskih vitezova, a među njima i Grgur Orlovčić.

Krajem 1494. godine strateški važan položaj grada dovodi čuvene Zapolje iz Sedmogradske u ove krajeve koji drže ovaj posjed do bitke na Mohačkom polju 1526. godine, kada dolaskom Habsburgovaca na Ugarsko-hrvatsko prijestolje i ovaj grad prelazi u ruke Habsburovaca koji ga vrlo brzo prodaju ugarskim plemićima.

Nakon bitke na Mohačkom polju 1526. g. zavladali su i Mađarskom, Češkom, Moravskom i Hrvatskom.

Tek nakon tragične bitke na Mohačkom polju, Hrvati uspijevaju zaustaviti tursku silu na granicama Ostatka ostataka.

Osmanlije su najprije 1521. godine zauzele ugarski Beograd, 1522. hrvatski Knin pa pobijedili hrvatsko-ugarsku vojsku na Mohačkom polju 1526.

Već 1526. Hrvati namjeravaju izabrati Habsburgovce za svoje vladare, a pogibija Ludovika II. na Mohačkom polju samo je učvrstila tu nakanu.

[ 46 ]« Nakon pada Beograda god 1521. i bitke na Mohačkom polju 1526. god. na čitavom graničnom području pojasu Hrvatske, od Drave do Jadranskog mora, broj Srba se toliko povećao da se na zemljovidu pojavljuje kao zemljopisno-etnički pojam Mala Vlaška (Srpska o. g. G. N.) koja obuhvaća područje zapadne Slavonije, Like, Krbave, Sjeverne Dalmacije i Podvelebitski kanal »(I.

Situacija nakon bitke na Mohačkom polju.