Da nema širokog i moćnog Dunava kao prirodne granice, i hrvatsko-srbijanskog graničnog prijelaza Erdut-Bogojevo, koji predstavlja administrativnu granicu, slučajni namjernik iz nekoga dalekog europskog gradića (npr. iz norveškog Moldea, portugalskog Pinhala ili kojega drugog) teško bi po zemljopisnome krajoliku, izgledu seoskih ulica, prepoznatljivoj arhitekturi gradskih središta... shvatio da je iz jedne države prešao u drugu.