Druga mogućnost je da Vam odstranimo laserski samo dioptriju na daljinu jednoga oka, tako da s operiranim okom izvrsno vidite na daljinu, a na blizinu gledate s neoperiranim okom (tzv. monovision).

U Opto Centru u te svrhe primjenjujemo multifokalne intraokularne leće ili modificirane " monovision " postupke.

Ne smiju se koristiti monovision kontakne leće.

Nakon ugradnje takve leće potrebno je nošenje naočala prilikom gledanja na blizinu zbog nemogućnosti akomodacije umjetne leće (iznimka monovision).

Osobama iznad 40. godine života predlažem monovision, metodu laserskog skidanja dioptrije koja usklađuje vid na daljinu i vid na blizinu te oslobađa od potrebe nošenja bilo kakvih naočala u najvećem postotku Zahvat se može izvršiti i u starijoj životnoj dobi, iako osobno ne operiram ovom metodom starije od 60 godina života, već im predlažem metode operacije na očnoj leći s uklanjanjem postojeće dioptrije.

monovizija - (eng. monovision) uz pomoć slijedećih metoda: lasersko skidanje dioptrije, operacija mrene i aplikacija jednojakosnih kontaktnih leća.

Kod monovision postupka dioptrija na nedominantnom oku prilagodi se čitanju, dok dominantno oko i dalje oštro vidi na daljinu.

Osobe iznad 40. mogu se odlučiti za monovision koji u cijelosti ili djelomično odstranjuje potrebu za naočalama za rad na blizinu.

Početkom prosinca obavljena mi je korekcija vida LASIK metodom (monovision).

Kako bi izbjegli upotrebu bifokalnih ili naočala za čitanje, neki ljudi se odluče za korištenje kontaktnih leća za ispravljanje vida na blizinu za jedno oko, a za drugo oko na daljinu, metodom monovision.

Pacijentima koji se ni nakon tri mjeseca nisu priviknuli na monovision, bit će potreban dodatni zahvat na oku koje je korigirano za vid na blizinu.

Takva kombinacija monofokalnih IOL poznata kao MONOVISION omogućava kvalitetan vid na daljinu i blizinu te je preporučljiva pacijentima koji su prethodno isprobali tu mogućnost korekcije vida pomoću kontaktnih leća i naviknuli se na takvu vrstu korekcije.

Postoji mogućnost postizanja dobrog vida na daleko i blizu na način da se u jedno oko ugradi leća za gledanje na daljinu, a u drugo oko za blizinu (tzv. monovision ").

Kod dijela prezbiopa vrlo je uspješna tzv. monovision metoda, prilagodba jednog oka za gledanje na daljinu i drugog za gledanje na srednju udaljenost ili blizinu.

Kako u stvari funkcionira monovision koncept?

Kao i kod ostalih metoda korekcije vida, pojedinci se neće moći priviknuti na monovision, a svi ostali mogu korigirati vid laserom.

- Monovision je rješenje kada se kontaktnim lećama jedno oko korigira za gledanje na daljinu, a drugo za blizinu.

Oni koji se svakako žele riješiti i naočala za čitanje predlažem tzv. monovision, gdje na nedominantnom oku ostavljam mali minus, koji dijelom poništi staračku dalekovidnost i omogući tom oku čitanje bez naočala.

Napravljen mi je monovision jedno oko je prilagođeno za vid na daljinu, a na drugom je ostavljena mala minus dioptrija radi lakšeg čitanja sitnog teksta budući da puno radim s literaturom i kompjuterskim ekranima, i sad mi više ne trebaju nikakve naočale.

Posebna zanimljivost je mogućnost istovremene korekcije vida za daljinu i blizinu tzv. monovision.

Danas postoji još jedan način fitting-a nazvan " monovision ".

Većina autora navodi uspješnost od oko 50 % kod " monovision " fitting-a.

Postoji i modificirani " monovision " s multifokalnom lećom na jednom oku te tzv. hibridni " monovision " kada se na jedno oko stavlja centre distance, a na drugo centre near multifokalna kontaktna leća.

Još da se nadovežem o noćnom vidu.Čitam na stranim forumima kako je i nakon Prk metode vrlo čest slučaj teškog čitanja pri slabijem osvjetljenju, mislim da zato treba birat najbolju opremu, jer laseri sa širom optičkom zonom postižu bolje rezultate za lošija osvjetljenja, zbog veće frekvencije lasera manja je šansa od zamagljivanja rožnice, a pupilmetrija koju posjeduje samo Ivis suite oprema trudi se analizirat vid u svim mogućim osvjetljenjima i tako najbolje prilagodit zone lasera.Razmisli i o monovisionu, to to je trajna operacija samo na jedno oko, radi se zato da pri starenju (kad čovjek postaje dalekovidan) ostaje vid na blizinu, pri čemu jedno oko daje dobru sliku na dalako, a kratkovidno oko na blizu i netrebaju naočale za ništa (mada je čovjek star), potrebno je da nebude razlika u dioptriji između očiju veća od 3. Samo nemogu to svi, ako možeš recimo nosit kontaktnu leću samo na jedno oko, sa dobrim vidom (blizu i daleko) i bez nekih nuspojava znači da bi išo i monovision

Ipak zbog dominacije drugog oka (za daljinu) koje nema disk, vid u lošijim osvjetljenjima se odnosi samo na gledanje bliskih predmeta, nije navedeno, ali vjerojatno uz disk koriste i metodu monovision, tj. oko sa diskom nema fokus u beskonačnosti, već na nekoj fiksnoj udaljenosti

Ako drugo oko nema keratokonus i nisi u dječjoj dobi kad se oči još razvijaju, tada mislim da nema štetnosti po oči.Neki ljudi čak namjerno naprave razliku u dioptriji između očiju (monovision) i to lećama ili laserskom korekcijom, kako bi uz nedostatak akomodacije (sa godinama) zadržali vid na blizu i daleko, ipak mana takvog vida je što nema binokularnosti važne kod osjećaja dubine prostora, ali ja koji isto često nosim jednu kontaktnu leću ne primjećujem neku bitnu razliku, malo je bolji osjećaj dubine sa dvije kontaktne leće, ali ništa previše važno, ipak mnogi ljudi nemogu se naviknut na monovision i taj vid im je užas

Posebno dizajnirane polutvrde ili hibridne kontaktne leće mogu riješit ili smanjit problem iregularnog astigmatizma nakon operacije pa ako aberacije ostanu trajno na tom jednom operiranom oku i kvare ukupan vid tada je to jedina opcija koja omogućava dobar vid sa istom dioptrijom na oba oka, kažu da ista dioptrija na oba oka omogućava binokularni vid kojim se dobiva osjećaj dubine prostora, ja sam probao monovision (različitu dioptriju između očiju) i nisam primjetio neku bitnu razliku u osjećaju dubine prostora ni bilo čemu ostalom, vjerojatno je to individualno.Samo je problem u tome što te leće nemaju toliku udobnost kao meke i to zbog tvrdoće matrijala i treptajeva nakon kojih dolazi do većeg pomicanja leće nego kod mekih i zato nemogu ih svi ljudi tolerirat, mada neki ljudi (ovisno o suznom filmu) ih savršeno podnose

Kod nekih ljudi nefunkcionira monovision, jer je njihov mozak naučen da neeliminira dovoljno sliku lošijeg oka, to koliko ko može izbacit lošu sliku lošijeg oka (sa oba otvorena oka) je individualno, prekrivanje lošijeg (operiranog) oka je iz estetskih razloga često malo neprihvatljivo, ali ako loše oko dovoljno nakon operacije idalje smeta vidu sa oba otvorena oka, može sa problem ponekad riješit sa mekom kontaktnom lećom plus dioptrije tako da ona namjerno zamuti vid lošijeg oka, jer to bi ponekad trebalo eliminirat ili smanjit zbunjivanje mozga koji nezna sliku kojeg oka da preuzme, jer ako loše oko recimo daje oštar vid ko i dobro oko, samo recimo sa troslikama, često će to mozak činit više zbunjenim nego da to loše oko bude posve zamućeno pa da mozak zna da svu sliku sa tog lošeg oka treba maksimalno ignorirat.Problem je jednino što nakon zahvata površina rožnice postaje spljoštenija pa je teže naći prikladnu meku kontaktnu leću, ipak za posebne slučajeve postoje meke leće sa vrlo visokom baznom zakrivljenošću, pa je lako moguće da za neke ima nade (posebno ako se radi o manjem spljoštivanju rožnice-manja dioptrija), uostalom ako nikako nejde sa mekom lećom, najbolje će ići sa polutvrdom koja čak i ispravlja iregularnosti rožnice, samo polutvrde često nemaju tu udobnost.Sa druge strane lasikom izazvani floateri kad se radi o jednom operiranom oku rješivi su samo na način da se prekrije to oko, a aberacije su kod Lasika prisutne više nego kod površinskih metoda (zbog strija i nabora na poklopcu)

Zanima me da li je MONOVISION najbolja opcija (ne sviđa mi se to da nemam istu/približnu dioptriju na oba oka) ili bi možda korekcija PRK-om na nekih - 0,25 D do - 0,5 D na oba oka također odgodila potrebu za naočalama za čitanje a ne bi prestavljala problem za daljinski vid (za vožnju, tenis,...)?

Nijedan mozak nije imun na aberacije višeg reda i nepravilna slika koja nastaje na mrežnici nemože ostat nezamjećena od strane mozga (izuzetak je samo monovision)