Ili kako Žižek piše: Ono što se događa između Monteverdija i Glucka stoga je ' ' promašaj sublimacije ' ': subjekt više nije spreman prihvatiti metaforičku supstituciju, razmjenu ' ' bivstvovanje za bitak ' ', to jest prisutnost ljubljene osobe od krvi i mesa za činjenicu da će je moći vidjeti svuda, u zvijezdama i mjesecu, itd. umjesto da to učini, radije si oduzima život, kako bi izgubio sve, i upravo u tom trenutku, kako bi nadomjestilo odbijanje sublimacije i njezine metaforičke zamjene, milosrđe mora intervenirati kako bi spriječilo potpunu katastrofu.)

1607. godine premijerno je u palači Mantua izveden Orfej Claudija Monteverdija, djelo koje se svrstava među prve opere.

U sklopu programa toga koncerta, zbor ' Ivan Filipović ' na prelijepim uzorcima kasnorenesansne i barokne motetske glazbe majstora, poput Julija Skjavetića, Claudija Monteverdija, Antonija Lottija i Carla Gesualda da Venose, mogao je pokazati svoje najbolje odlike: skladnu zvučnost, mekoću zaobljenih sopranskih visokih linija, dobro odmjerenu, stilski odgovarajuću skalu dinamičkih kontrasta i, nadasve, onu fleksibilnost agogike koja uvijek svjedoči postojanje dobro razvijenog muzikalnog osjećaja.

Kod Monteverdija imamo sublimaciju u njezinu najčišćem obliku: nakon što se Orfej okrene kako bi pogledao Euridiku, te je tako izgubi, Božanstvo ga tješi istina, izgubio ju je kao osobu od krvi i mesa, ali će odsad moći prepoznati njezine prelijepe osobine svuda u zvijezdama na nebu, u svjetlucanju jutarnje rose...

Patricij je predstavnik renesansnoga madrigala i suvremenik Marenzija, Gesualda da Venose i Monteverdija.

Monteverdija (u aranžmanu Babajinog stalnog skladatelja Anđelka Klobučara) izrazito potiče osjećaj nostalgije za prohujalim vremenom, a ujedno potiče snažan dojam sakralnosti, što je u skladu s prikazanim temeljnim životnim ciklusima.

No, unatoč mučnini koju oslikavaju, Agnes Jaoui i glumci Marilou Berry, Jean-Pierre Bacri, Laurent Grévill i Virginie Desarnauts uspjeli su napraviti " lagan " film, što se dobrim dijelom može zahvaliti glazbi Philippea Rombija, Monteverdija i drugih koja u potpunosti određuje atmosferu djela.

Osim toga velikoga pothvata, Bach Collegium Japan nastavit će istraživati i drugi repertoar, uključujući djela Monteverdija i Schütza, dok će njihov voditelj Masaaki Suzuki malo više pozornosti posvetiti svome čembalističkome djelovanju.

Najljepša umjetnička djela (u vidu slikarstva, arhitekture i glazbe, pa čak i književnosti) nastala su inspirirana Bogom (kojeg nema), nemoj da sada moram nabrajati, od Monteverdija, Bacha, Brucknera, Pärta, preko svih veličanstvenih hramova i velikih slikara.

Ali ne mnoga; a isto toliko ih je išlo u suprotnom pravcu, tamo natrag, u vrijeme prije Mozarta i Glucka do djela Handela i Pucella i Monteverdija, kada je Âťrana operaÂŤ postala zanimljiva za opću publiku.

Staro zdanje, ne tako davno uređenog kaštela, bilo je upravo idealno mjesto za koncert na kojemu su se izvodila djela Claudia Monteverdija, Maurizia Cazzatija, Heinricha Schütza i Andrea Falconierija.

Posebno je zaslužan za preporod opusa Claudija Monteverdija, dok je hrvatskoj publici poznat i kao muzikolog koji je ponovno otkrio i za suvremenu izvedbu priredio Cavallijevu operu Pompeo Magno, prvi put u suvremenosti izvedenu na Varažinskim baroknim večerima 2002.

Fontane, Alessandra Piccininija, Francesca Rognonija, Giovannija Paola Cime, i na samom početku Claudija Monteverdija, u čijoj su veličanstvenoj opernoj sjeni nastajali i svi ovi uzorci rane talijanske instrumentalne glazbe.

Enrico Onorfi, poznati violinist još poznatijeg ansambla Il giardino armonico po prvi se puta predstavlja kao pjevač koji je dobro upućen u glazbu ovoga vremena koji nam u odabranim arijama ukazuje na spomenute začetke novog afektivnog glazbenog izražavanja prisutnog kod Monteverdija, već okrštenog kao tvorca opere.

Sjećam se kada sam album s Lukačićem darovao šefu misije Organizacije za sigurnost i suradnju u Dubrovniku, da se vrlo iznenadio vidjevši da smo u doba Monteverdija i mi imali skladatelja zavidne umjetničke razine.

Na to me izravno potaknula urednica na Hrvatskom radiju, muzikologinja Bosiljka Perić-Kempf, koja je predložila da snimimo sav sačuvani opus Ivana Lukačića, hrvatskoga Monteverdija.

Precizno ćemo prepoznati utjecaj Monteverdija i Frescobaldija u djelima brojnih europskih skladatelja.

U sklopu 38. varaždinskih baroknih večeri u utorak 16. rujna 2008. g. u HNK Zagreb pogledali smo opernu koprodukciju Orfej, Claudia Monteverdija.

Bit će to dvije mise i moteti Tomasa Cecchinija i Claudija Monteverdija.

Na rasporedu su bila djela Cecchinija, Lukačića i Claudija Monteverdija.

Jednako volim Monteverdija, kojega smatram ocem dramske glazbe, opere, kao i Mozarta, Beethovena, Schumanna, Wagnera, Brucknera, Straussa, Verdija, Puccinija.

Repertoar čine skladbe od onih poznatih: Sì dolce è ' l tormento Monteverdija i Odi, Euterpe, il dolce canto Caccinija, do onih široj publici posve nepoznatih, kao što su Cruda Amarilli, Torna il sereno Zefiro Sigismondoa d ' Indie, Hor ch ' è tempo di dormire Tarquinoa Merula ili Aurilla mia, quando m ' accese Girolamoa Kapsbergera.

Tako su 1970 - e i 1980 - e godine bile svjedoci (između ostalih) autentičnog Monteverdija u Italiji, Rameaua u Engleskoj, Handela u SAD-u.

Pod vodstvom Tončija Bilića nastavljene su lani započete izvedbe madrigala Claudia Monteverdija, jednog od najvećih ranobaroknih skladatelja, a među solistima ovoga puta izdvojili su se Ivanka Kladarin i Ante Jerkunica

Rije č je o Bu ć anovim novijim radovima, portretima velikih svjetskih skladatelja klasi č ne glazbe, od Monteverdija, Mozarta, Bacha, Stravinskog i drugih, koji nastaju u liš ć u stabla filodendrona.

Harmonijski su sklopovi u stilu venecijanske glazbe drugog i trećeg desetljeća 17. stoljeća, a u strukturi je prisutan utjecaj Claudija Monteverdija i njegovih vespera iz zbirke Sanctissimae Virgini Missa senis vocibus ad ecclesiarum choros ac Vesperae pluribus decantandae (Venecija, 1610.).

Uz dvije sopranistice, svoj solo imao je i bas-bariton Darko Solter, inače i voditelj ansambla, koji je izveo " Laudate Dominum " Claudija Monteverdija.

U nastavku festivala u četvrtak, 6. listopada, u Župnoj crkvi svete Anastazije, od 20 sati i 30 minuta, nastupit će Zagrebački vokalni ansambl Antiphonus i dirigent Tomislav Fačini, a na programu su djela Monteverdija, da Venosa i Bergama.

Ruždjakova glazbena zanimanja bila su vrlo široka i obuhvaćala su različite stilove i razdoblja, autore od Monteverdija do suvremenih skladatelja, talijansku, francusku, njemačku, rusku i hrvatsku operu i koncertno stvaralaštvo, što se u monografiji ističe.

Pjevali smo težak repertoar, od obrada starih madrigala preko pjesama Monteverdija i " Ratnog Requiema " Benjamina Brittena, do koledarskih pjesama.