Odlaskom morlaka Keruma Split će ponovno bit dio Europske civilizacije umisto otomanske.

On tvrdi da je u društvu s nekoliko " Morlaka " poslije mučnog spuštanja i provlačenja došao u prostranu dvoranu ukrašenu sigama.

Tonino je zadovoljan: Bolje i da su sa Srbima, nego sa Vlajima, ili ne daj bože kod nekog Morlaka.

Povijest nas pak uči da su se preci Ćića odvojili od Morlaka u području Dalmacije i naselili isprva na Krk, pa na Istru.

Imala sam njegov prsten reče nam tiho i skloni velike oči k zemlji. Ja sam te pitao, kako se krstiš, koje si vjere. Ovako odgovori mu i prekrsti se koliko bi okom mignuo. Ti si dakle " Morlaka "? kimne Ernesto. Ja sam Stana, vjeruj uvjeravala ga djevojka, koja nije znala, da Dalmatinci nazivaju pravoslavne imenom Morlaka.

Dolama, duga zimska kabanica, zabilježena je kao dio nošnje Morlaka u splitskom području 1822. godine.

Ipak, to nije spriječilo velikotalijansku politiku da svojoj sirotinji tutne pušku u ruke i povede je u ljuti boj protiv krvoločnih prekomorskih Morlaka na čast i u slavu Leonarda, Michelangela, Dantea

Zadobili su ga zahvaljujući osloncu na trupe, sastavljene u najvećem broju od izbjeglica s osmanlijskog teritorija u zaleđu Dalmacije, tzv. Morlaka.

Kuka moj susjed da je dobio Poziv za osnivačku skupštinu Sabora Morlaka.

Kad već nije Nizozemac ili Britanac, Fortisu umjesto potrage po granicama carstva za izvorom Zambezija preostaje potraga za izvorom Cetine, umjesto otkrića rubnih amazonskih plemena istraživanje običaja Morlaka, a istraživanje Titicace morat će zamijeniti studijom o Vranskom jezeru.

Fortis u knjizi Viaggio in Dalmazia (Venecija, 1774.) u poglavlju o običajima Morlaka, pod naslovom Xalostna pjesanza plemenite Asan-aghinize, uz talijanski prijevod i kratki sadržaj.

Za nas i cijelu Europu od osobitog je značenja Putopis po Dalmaciji, posebno dodatno poglavlje " Običaji Morlaka " (Vlaha), u kojemu je i " Hasanaginica " objavljena i koji je dio najviše prevođen na ostale jezike

Prirodoslovac Fortis govoreći o prehrani Morlaka ističe - mlijeko.

Izlet je nazvan Stazama velebitskih Morlaka, a obišli smo, prvog dana, Dabarske kukove, Butinovaču (1121 m) i Široki kuk (1081 m), a drugog dana, nakon noćenja u rustikalnom ambijentu planinarskog doma Prpa, krenuli smo od Dabarske kose Premužićevom stazom, uz uspon na Visibabu (1160 m) i Velinac (966 m).

Desnica u " Istoriji kotarskih uskoka " spominje se izvještaj o bitci pod Ribnikom iz 1648. iz kojeg se mogu vidjeti brojna stanje Morlaka (sposobnih za oružje), mjesta porijekla i trenutna mjesta boravka imamo:

Njegovi kolege kažu da je Milas pravi erudit, zanima ga sve od Higgsova bozona do antičkih junaka, Morlaka, Vlaha...

Putem su naišli na veliko gostoprimstvo Morlaka (tj. kršćana - op. a.), od kojih su neki već izbjegli u planine pred Turcima.

Između ostalog zanimljivo je istaknuti i Janković Stojana vođu kotarskih uskoka koji je živio (oko 1635. - 1687. godine), poglavar i upravnik morlaka, serdar Kotara kavaljer sv. Marka, kapetan, zapovjednik tvrđave Ostrovice.

Otrovali su ga Mlečani 1693. godine.Drugi najmlađi brat Stojana Jankovića Zaviša Janković (1649. - 1702.), serdar, kavaljer sv. Marka, serdar Kotara, kapetan Obrovca, čelnik morlaka vodio je ratne pohode u Liku i Bosnu i dovodio doseljenike u Dalmaciju.

Studenti su zainteresiranim posjetiteljima predstavili svoje seminarske radove pripremljene za kolegij " Hrvatska, Sredozemlje, svijet " i to pod nazivima, " Fortis-percepcija Morlaka ", " Susret s islamom ", " Valcer u Ćilipima " te " Vinske ceste kao turistička poveznica ", istaknula je Jasenka Lulić Štorić, voditeljica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar.

Hrvatski nacionalisti, ali također i jugoslavenski nacionalisti i Srbi, što je vrlo bitno, preuzeli su su sliku ovih, recimo tako, Slavena divljaka, ratobornih Morlaka...

Dalmacija nije prostor ni dobrih divljaka/morlaka ni infantiliziranih velikih curica i dječaka već svijet ljudi s nesretnom i turbulentnom prošlošću, neizvjesnom sadašnjošću, ali i nadajmo se sretnijom budućnošću.

Nije se ratovalo po dispozcijskim kartama, vatrenim udarima na daljinu, nego balkanski i vlaški, kako je to još Fortis opisao, u djelu o navadama divljih Morlaka.

A i ova blesava Morlaka - savjetuje jebavanje prije braka, sad je dobro bit droca i isporobavat sve i svašta samo zato jer nisi u braku.

Fortis pjesmu u putopisu donosi u izvornoj verziji, na jeziku Morlaka, pod naslovom ' Žalostna pjesanca plemenite Asan-aginice ', a paralelno daje i talijanski prijevod pjesme u 11 - ercu.

Goethe nije poznavao jezik Morlaka pa se služi Fortisovim talijanskim, Werthesovim njemačkim prijevodom i originalom pjesme.

Pederin, koji je priredio i preveo putopise njemačkih autora po Dalmaciji (Split, 1989.), o tom dojmu Stieglitza napominje: " Ovim pisac na ne osobito uspio način želi istaknuti istočnjački karakter naših seljaka. " O istočnjakom karakteru Morlaka kaže nešto i Ivan Lovrić (Bilješke o Putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa, Venecija, 1776.): Kosu obično briju, ali ostavljajući dulji perčin nego Poljaci i Tatari.

Svakodnevno Narodni trg skup morlaka uz kavicu i stručne rasprave o vrijednom i poštenom radu njihovih baka i djedova, Tada je u Morlakiji bilo svega za isti i piti i po povoljnim cijenama.

Nakon pada Mletačke Republike ime Morlaka nestaje, a ostaci neslavenskih Morlaka (koji su i inače bili manjina u području Dalmatinske Zagore) postaju prema vjerskoj pripadnosti Hrvati ili Srbi.

Izvori govore da je 16. stoljeće vrijeme najživljih migracija, ali i vrbovanja podanika Morlaka Ćića od strane Mletaka kako bi im poslužili u borbi protiv Tedeska.