Put ih odvodi u Mrkodol i Magleno gorje, bore se s Orcima, trolovima, a u tunelima Međuzemlja Bilbo sreće biće koje će mu zauvijek obilježiti život - Goluma.
Put ih odvodi u Mrkodol i Magleno gorje, bore se s Orcima, trolovima, a u tunelima Međuzemlja Bilbo sreće biće koje će mu zauvijek obilježiti život - Goluma.
Podruzi se spominju u selu Mrkodol, župa Duvno odakle su vjerojatno došli 1693.
Pa iz toga ambarića koji je pun puncat slanine i pogača, kao da mu je u leđa sipala ugodna vrućina koja ga je eto žarila odasvud, a njega, Nikolicu, kao zvonarova sina što uz oca brani cijeli Mrkodol od nemile krupe, neće se niko usuditi da tjera iz toga toploga kuta.
Odmah se sjetio da je neka tutnjava ucvilila malone cijeli Mrkodol ne štedeći ni zvonika, a sa fra Antine kuće nije se odronio ni piljak; kako je stričeva krava odmah petnaesti dan počela davati mlijeka iza kako je fra Ante nad njezinom uzicom izmolio molitvu; kako Antica Ercegovčeva nije nikako htjela stanovati sa svojim mužem Lovrom nego je pobjegla već deseti dan iza vjenčanja, a odmah se smirila kad ju je fra Ante dva puta pozvao k sebi i dao neke zapise - pak još mnogo drugih čudesa o kojima su govorili u selu Mrkodolu po cijele zimnje večeri.
U Zadru škole završava Dinko Šimunović, a u Lovoru 1905. objavljuje svoj prvi književni rad, pripovijest Mrkodol, skrenuvši odmah na sebe pažnju književne javnosti.
Glavni gaz Anduina je onaj na kojem Glavna šumska cesta prelazi u Mrkodol, južno od Beornove kuće (na tom je mjestu sagrađen most).
Pa tako Dado brine o crpki, kafiću i majci u radne dane, dočim Zoran i Andrija dolaze u Mrkodol za vikend na smjenu.
Kraljevstva vilenjaka Lindon, Lothlórien i Mrkodol ipak su opstala.
Nakon pada Mordora vilenjaci iz Lothlóriena srušili su Dol Guldur i Mrkodol preimenovali u Zelenšumu.
Kao književnik naglo je stekao slavu, objavivši 1909. u zadarskom Lovoru »odlomak nedovršene pripovijesti Mrkodol«.
Knjiga pripovjedaka Mrkodol (Mrkodol, Alkar, Muljika, Duga, Rudica) izaziva oduševljenje kritike (Matoš, Nehajev).
Od svih njegovih djela, važniji su i više se ističu: Mrkodol, Roman Tuđinac i knjige Đerdan, Mladi dani, Mladost, Dvije pripovijetke i Alkar.
Nakon toga odlaze u Mrkodol gdje ih je zarobio kralj mrkodolskih Vilenjaka Thranduil.
rodio se u Kninu Dinko Šimunović, hrvatski književnik koji je pozornost kritike privukao nedovršenom pripoviješću " Mrkodol " u zadarskom Lovoru, a ubrzo se uvrstio u vodeće noveliste hrvatske moderne, a pojedine Šimunovićeve novele vrhunska su ostvarenja u hrvatskoj književnosti.
Ipak, u njegovom su opusu najvrednije pripovijetke, kojih je napisao oko sedamdesetak, a objavljene su u već spomenutoj zbirci Mrkodol, zatim Đerdan (1914), Sa Krke i sa Cetine (1930), Posmrtne novele (1936), te u časopisima.
Napisao je zbirke pripovijedaka: Mrkodol, Sa Krke i Cetine, romane: Đerdan, Tuđinac, i Porodica Vinčić, te dvije autobiografske proze: Mladi dani i Mladost.
Za vrijeme samoga rata Galadriel je odbila tri pokušaja osvajanja i pomoću svojih moći srušila zidine Dol Guldura te očistila Mrkodol od zla.
Od njegovih djela potrebno je izdvojiti: Mrkodol, Mladost, Alkar, Tuđinac, Duga, Sa krke i Cetine, te Muljika.
Završio je učiteljsku školu i radio u Dalmatinskom zagorju. 1909. godine u knjizi« Mrkodol »izlaze sabrane pripovijetke: »Muljika »,« Duga »,« Rudica », te« Alkar ».
6 Svi citati prema: Dinko Šimunović, Mrkodol, u: Izabrana djela, Biblioteka stoljeća hrvatske književnosti, MH, Zagreb 1996, str. 39 i dalje
Milutin Cihlar Nehajev pokreće visoko kvalitetni časopis Lovor (1905.) u kojem objelodanjuje novelu Mrkodol Dinka Šimunovića.
učo@kristi morat ćemo ove naše labudove prebacit u Mrkodol za zd@ znam da je lud a izgleda da ni ova mala nije normalna barti@ ajd molim te, daj jednom probaj bez ograđivanja, da te nećemo razumijeti.. možda upali mislim da te te blogi@ prati valjda ima još nalog od SDBa.. a vlasnik bloga odustao od mimohoda obitelji po Zrinjevcu??? ja idem ako će me čuvati Lučinovi specijalci.. pa da me nosaju do Varšavskeeeee 1
Selo Mrkodol, pored Tomislavgrada - Duvno.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com