Dvadesetak muzeja, galerija i muzejskih zbirki najistočnije četiri hrvatske županije ujedinilo je svoje stručne napore za boljitak muzejske struke u Muzejskoj udruzi istočne Hrvatske.

U povijesnoj ogrlici srednjoeuropskih gradova, Varaždin se danas otkriva kao rijetki urbani biser, svojevrsni grad-muzej koji svoj specifični identitet iskazuje ljepotom barokne arhitekture i toplinom ljupkih trgova, ulica i parkova te bogatstvom sačuvanih muzejskih zbirki.

Naslovnim člankom želimo vas na primjeru restauracije jedne zanimljive vojnopomorske zastave, upoznati sa samozatajnim radom jedne važne institucije koja se brine da nam se važni predmeti iz muzejskih zbirki ne izgube i da povrate svoj stari sjaj i ostanu dostupni budućim generacijama.

Tada su u Jurlinovim dvorima priređene etnografska i skralna izložba, što je bio zaćetak današnjih muzejskih zbirki.

Nakon razgledavanja grada posjet uređenom Starom gradu i razgledavanje jedne od 3 muzejskih zbirki uz stučno vodstvo.

Muzejska građa HPM-a broji gotovo 300 tisuća predmeta, sistematiziranih u sedamnaest muzejskih zbirki.

S preuzetom građom postupat će se s najvećom pažnjom, te će biti trajno pohranjena u Hrvatskom muzeju turizma, kao dio jedne od muzejskih zbirki.

Ja vjerujem da se dobra polovina tih do danas sačuvanih komada nalazi duboko ukopana u trezorima muzejskih zbirki kod nas i u inozemstvu, pa ih malo tko ima prigode i mogućnosti vidjeti a još manje proučiti.

Stoga su jedni uz druge bili izloženi umjetnički i bizarni predmeti iz muzejskih zbirki kao i oni dokumentarni iz stoljetnog arhiva i inventara muzeja, fotografije znanih i neznanih Zagrepčana kao i muzealaca u njihovom muzejskom, ali i privatnom životu.

Otvaranje muzejskih zbirki posjetiteljima u pala č i Narodnog doma u Opati č koj 18, u rujnu 1846., po č etak je javnog djelovanja Narodnog muzeja u Zagrebu.

Donacije su neprijeporno plemenita gesta i dragocjen oblik obogaćivanja muzejskih zbirki.

Podijeljeni su po segmentima jezgra muzejskih zbirki, u ovom slučaju dvije najstarije zbirke slikarstvo i crtež, te novije akvizicije koje do sada nisu izlagane.

Gradski muzej Korčula priprema zanimljiv program kojim želi potaknuti posjetitelje na istraživanje muzejskih zbirki.

Zahvaljujući široko-definiranoj koncepciji Muzeja i svojim specifičnim osobinama, ova integrirana zbirka dokumentarnog gradiva i danas relativno lako prikuplja relevantne povijesne dokumente i tisak 20. stoljeća i suvremenice te, po logici stvari, postiže znatno brži kvantitativan rast od ostalih muzejskih zbirki.

Varaždinski muzej od ove godine akciju je proširio i na prikupljanje umjetnina i predmeta za popunu muzejskih zbirki u vidu donacija, od kojih će neke biti predstavljene na ovogodišnjoj izložbi.

Kroz film upoznajemo pojedina glasovita zadarska povijesna marijanska svetišta, izbor važnih knjiga, prikaz muzejskih zbirki i slikarskih djela.

U tom kontekstu poznavanje temeljnih obrtničkih grana, a u kontekstu Muzeja za umjetnost i obrt, temeljnih muzejskih zbirki, jedan je od preduvjeta za suverenu valorizaciju suvremene i recentne autorske i obrtničke produkcije.

MMSU u svom programu međumuzejske razmjene za 2009. godinu predstavlja izložbe koje dolaze iz muzejskih zbirki nastalih donacijama.

U povijesnoj ogrlici srednjoeuropskih gradova Varaždin se danas svom gostu otkriva kao rijetki urbani biser - grad sklada i prisnosti, grad koji svoj specifični urbani identitet pokazuje ne samo postojanom ljepotom stare barokne arhitekture, nego i toplinom svojih ljupkih trgova, ulica i parkova, a nadasve bogatstvom sačuvanih muzejskih zbirki.

U takvim prilikama prvenstveno zahvaljujući nekolicini entuzijasta i mecena (Mihael i Ilija Barić, Josip Juraj Strossmayer, Juraj Haulik i dr.), kustosa, arheologa i povjesničara (Mijat Sabljar, Šime Ljubić) u Zagrebu je nastala jedna od najznačajnijih orijentalističkih muzejskih zbirki na području jugoistočne Europe.

Bogatstvo fundusa, širok raspon i jedinstven značaj pojedinih muzejskih zbirki nedvojbeno govore u prilog tomu da je Muzej za umjetnost i obrt najkompleksniji umjetnički muzej u Hrvatskoj.

Ravnateljica muzeja Marija Hajdić je uvodno napomenula da je ovo manifestacija Hrvatskog muzejskog društva Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Muzejske pričalice, u kojoj je Gradski muzej Korčule potaknuo posjetitelje na istraživanje izloženih muzejskih zbirki.

Starogradska jezgra mamac je za sve turiste, a svu svoju raskoš Varaždin će im pokazati kroz baroknu arhitekturu, toplinu trgova, ulica i parkova, kroz kulturno bogatstvo muzejskih zbirki, galerija, atelijera i radionica.

Bila je to i uopće prva Noć muzeja izvan urbanih središta kod nas i izvan središnjih muzejskih zbirki.

Takvo je istraživanje osnovno i početno polazište u procesu stručne analize i pokušaja kvalifikacije, odnosno kontekstualizacije određenih umjetničkih djela, rekla je ravnateljica Kusin, dok je autorica postava izložbe Ana Medić dodala da se komparativnim istraživanjem opusa autora zastupljenih u segmentu europskoga slikarstva unutar Perčićeve zbirke i analizom digitalnih baza podataka iz kruga svjetskih i europskih muzeja i galerija, suočavamo s postojanjem identičnih vizualnih prikaza, s potpisima istih autora, i u sklopu Zbirke Perčić i u fundusima muzeja - u ovom slučaju unutar respektabilnih europskih muzejskih zbirki.

Zbirka tekstila Muzeja za umjetnost i obrt jedna je od temeljnih i najvećih muzejskih zbirki koju sačinjava nekoliko podzbirki: sakralni tekstil, tapiserije, sagovi i ćilimi, čipke te moda i modni pribor.

Ukupno 106 umjetnika dobit će priliku izlagati u velikim muzejima i ponuditi nove interpretacije djela iz muzejskih zbirki.

Mijenjamo načine upravljanja i korištenja kulturne baštine, rada konzervatorskih odjela, muzejskih zbirki s jasnom porukom da kultura i umjetnost pripadaju svima, kao i da mora doprinijeti ukupnoj socijalnoj povezanosti svih u društvu.

Naime, prilikom reorganizacije odjela i pripadajućih zbirki te pripreme dokumentacije sa potrebnim podacima za postupak Registracije muzejskih zbirki kao pokretnog kulturnog dobra Republike Hrvatske, posebna pažnja posvećena je ostavštini dr. Leandera Brozovića (1897 - 1962), osnivača i prvog ravnatelja Muzeja grada Koprivnice. (više)

Izvan Pariza davali su prednost folkloru i likovnom tradicionalizmu, za kojega su bile karakteristični sigurni krajobrazi, mrtve prirode i portreti, posebice tijekom 2. svjetskoga rata, kada je službena politika propisivala da se iz muzejskih zbirki odstrane djela koja se teško dadu klasificirati ili pak imaju sumnjivo etničko podrijetlo.