Tako će posjetitelji moći vidjeti poznata remek-djela, skinuta za ovu prigodu iz stalnih postava brojnih muzeja i galerija diljem Hrvatske, ali i ona poznata samo uskom krugu istraživača iz arhiva, knjižnica i privatnih zbirki.

Za potrebe ove izložbe djela Ljube Babića posuđena su iz više muzeja u Hrvatskoj kao i privatnih zbirki.

Stotinjak djela na izložbi sabrana su iz muzejsko-galerijskih ustanova, javnih i privatnih zbirki Hrvatske, Srbije, Crne Gore, te Bosne i Hercegovine.

Radove je selektirao stručni tim festivala Rovinj Photodays, a prikupljeni su iz fundusa nacionalnih muzeja te privatnih zbirki MUO Zagreb, Narodni muzej Zadar, Muzej grada Rijeke, Arhiv Tošo Dabac, Foto klub Split, Privatne zbirke Seferović, Orel i Vučemilović.

Tako je do Drugog svjetskog rata knjižnični fond obogaćen s više privatnih zbirki knjiga poznatih zadarskih obitelji: Bianchi, Bernardi, Vuleta, Strmić, Ponte, Sanfermo, Artale, Tommaseo, Maddalena, Nagy, Ferrari-Cupilli, Battara, Negovetić, Pappafava Fond Knjižnice rastao je iz godine u godinu, pa tako 1913. sadrži oko 40 000, a 1932. oko 60 000 jedinica knjižnične građe.

Također u posljednjih desetak godina realiziran je određen broj otkupa manjih privatnih zbirki.

Izborom slika i skulptura iz javnih i privatnih zbirki umjetnina u Galeriji Koprivnica naglasak je stavljen na socijalne elemente tema i motiva, težak seljački život, ali i suživot s prirodom, prostorom i vremenom.

Tišljarova djela postala su dio brojnih privatnih zbirki diljem svijeta, u vlasništvu francuskog predsjednika Chiraca, Stoltenberga, Schwartzenberga i Billa Clintona.

Osamdesetak djela posuđeno je od Junekovih nasljednika, a ostala su vlasništvo hrvatskih muzeja i galerija te nekoliko privatnih zbirki.

Do 1. rujna možete razgledati antologijski izbor Šebaljevih djela posuđenih iz zagrebačke Moderne galerije i privatnih zbirki.

Nakon stoljeća pauze, u muzej će se vratiti 250 radova najslavnijeg kubista: iz njegove kolekcije i brojnih privatnih zbirki.

U KLOVIĆEVIM DVORIMA otvorena je u nedjelju izložba koja prvi put prikazuje milijunski vrijedna djela vrhunskih hrvatskih slikara iz privatnih zbirki

Retrospektivna izložba Marijana Trepšea (1897. 1964.), slikara, grafičara i scenografa te jednoga od ključnih autora koji je obilježio hrvatsku likovnu umjetnost prvih desetljeća 20. stoljeća, otvorena je u nedjelju u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu, u nazočnosti brojne publike, među kojom su bili i vlasnici velikoga broja Trepšeovih slika prikupljenih iz privatnih zbirki.

Fotografije su porijeklom iz privatnih zbirki autora i većina će biti po prvi puta objavljena.

U sklopu izložbe bit će postavljena i maketa zrakoplova iz hrvatske vojne prošlosti, te razni trodimenzionalni predmeti također iz privatnih zbirki autora kao i iz fundusa Vojnog muzeja (letačko znakovlje, službene odore, paradni bodeži itd.).

Predstavljena građa dolazi iz privatnih zbirki, iz starih ormara i ladica koji su nam sa velikim zadovoljstvom otvoreni.

Raduje me što su mi brojne slike dio privatnih zbirki.

Bit će izloženo 30 ulja na platnu, a osim 12 novih, ostale slike stižu iz privatnih zbirki po cijelom SAD-u.

Na zagrebačkoj izložbi, koja traje do 24. listopada, izloženo će biti sedamdesetak djela iz svih perioda i važnih ciklusa Mimma Rotelle, nastalih od 1950. do 2003., a koja potječu iz velikih svjetskih javnih i privatnih zbirki.

Ostvarenim snom, kojim je obilježio 35 godina rada, označio je galerist Žarko Deči ovu istraživačku izložbu za koju je godinama kontaktirao kolekcionare. Ideja je bila pokazati ono najbolje iz privatnih zbirki ne bismo li upotpunili sliku hrvatske moderne umjetnosti, istaknuo je autor izložbe i kataloga Igor Zidić.

Ravnatelj Moderne galerije, koji je za ovo istraživanje upregnuo svoj veliki literarni nerv, podsjetio je na nemilu sudbinu mnogih privatnih zbirki za koje nisu imali milosti ni endehazijski, a bogme ni komunistički nasilnici.

Više od 200 izložaka, koji su za ovu posebnu prigodu posuđeni iz čak 37 vodećih muzeja, galerija i privatnih zbirki, prezentirali su svojevrsni duhanski put i povijest ove navike u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, od samih početaka liberalizacije uživanja u duhanu, u doba cara Franje Josipa sredinom 19. stoljeća i izgradnje prvih tvornica cigara u Hrvatskoj, do sveopće popularizacije ovog poroka i suvremenih zabrana.

Aha, reći ćete, možda je to ono što se vidi kroz ključanicu spavaće sobe a to su radovi iz privatnih zbirki.

Isto tako prvi put nakon 40 godina Umjetnički paviljon predstavlja retrospektivu Milivoja Uzelca, koja osim radova iz hrvatskih donosi djela iz bosanskih i srpskih muzeja i privatnih zbirki te ona do sada neizlagana, nudeći sveobuhvatno viđenje opusa što je obilježio hrvatsku umjetnost.

U seriji Rovinjskih kalendara reproducirane su fotografije i slike mnogih poznatih, manje poznatih i nepoznatih autora, a velik je broj i onih ilustracija koje potječu iz raznih rovinjskih službenih i privatnih zbirki.

U Cetinskoj krajini, uz mnoštvo manjih, postoji sedam privatnih zbirki koje se mogu okarakterizirati kao veće.

Umjetnine su posuđene iz mnogobrojnih javnih ustanova, samostana i crkava kao i iz velikog broja privatnih zbirki, a sama je retrospektivna izložba opsežan pothvat, autorski vođen od najboljega poznavatelja povijesno-umjetničkih prilika 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj, profesora Igora Zidića, autora brojnih izložbenih uspješnica, te pisca najljepših redaka zapisanih o hrvatskoj slikarskoj baštini.

Uistinu vjerujem da se radi novog i potpunijega pregleda hrvatske moderne umjetnosti u ovom slučaju slikarstva muzejskoj i galerijskoj građi, i kad je najbolja, moraju dodati dragocjena umjetnička djela iz naših znanih i neznanih privatnih zbirki«, izjavio je Žarko Deči u povodu izložbe.

To su stranice ne samo o povijesti formiranja europskih privatnih zbirki i njihovu pretvaranju u prve velike europske muzeje i galerije nego i o dramama hrvatskih vlasnika zbirki i tužnim krajevima njihovih umjetnina svjedočanstvo vremena zbog kojega i danas ljudi nerado u širem krugu otkrivaju da sakupljaju vrednije umjetnine.

Stoga apeliram da se izdignete nad tračeve koja slika-kapitalac inače visi u čijemu salonu i te informacije ne prenosite dalje; radije mislite na to da mladi kustosi i znanstvenici imaju pristup nacionalnoj umjetničkog baštini, i da galerist Žarko Deči priprema novu veliku izložbu hrvatske moderne skulpture iz privatnih zbirki.