Naco, prečudan ti je smisao za humor... što se ja uopće čudim, očito svaki.... manijak... nađe svoju publiku, pa i kad je verbalno drkanje u pitanju... nevjerojatno ali istinito.

Naco Zelić je rođen u Subotici 5. listopada 1930. godine od oca Blaška i majke Jozefe (Pepike) rođene Ćakić.

Na zračnoj luci oformljen je tim stručnjaka i angažirana je nizozemska tvrtka Naco sa zadatkom izrade planova i realizacije projekta.

U organizaciji Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu je 4. svibnja u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović održano predstavljanje knjige Tajanstvenosti trag, prerano umrlog hrvatskog pjesnika Stipana Bešlina, rođenog 1920. u šokačkom selu Bački Monoštor, u kojem je i preminuo od sušice 1941. godine. Unatoč preranoj smrti Stipe Bešlin je, kako su govorili njegovi prijatelji i znalci, bio često spominjan kao darovit pjesnik i velika hrvatska pjesnička nada prve polovice 20. stoljeća, a prve obavijesti o njemu, mi, generacija stasala nakon Drugog svjetskog rata, dobili smo već 1945. i 1946. godine od Ivana Kujundžića, Ante Sekulića i drugih, a kasnije smo o njemu više saznali od Matije Evetovića i Đure Lončarevića, rekao je u uvodnom dijelu u ime organizatora Naco Zelić, dok su o Stipanu Bešlinu, još jednom vitezu hrvatskog jezika u Bačkoj, govorile Marija Šeremešić iz Bačkog Monoštora i doc. dr. sc. Sanja Vulić, sa Hrvatskih studija u Zagrebu, koje su i priredile knjigu za tiskanje.

On je i kao urednik NIO ' Subotičke novine ' i časopisa ' Rukovet ', a sada i kao urednik časopisa ' Klasje naših ravni ' objavio i druge brojne naslove i dužan sam mu reći hvala, i to velika hvala, zaključio je Naco Zelić.

Poštovani i dragi profesore Ante Sekuliću, čestitamo Ti 90. rođendan i želimo da Ti Bog podari dobro zdravlje i da budeš sretan i zadovoljan te da nam podariš još puno svjedočanstava o bačkim Hrvatima i njihovoj kulturi, rekao je otvarajući skup Naco Zelić i dodao kako su radovi Ante Sekulića na teme vezane uz bačke Hrvate dragocjeni i neozaobilazni kameni temeljci za buduće generacije. Sekulićevo je djelo, kojega čine 57 knjiga i više od 600 stručnih i znanstvenih radova, većinom s temama vezanim za bačke Hrvate, više od pjesničkog i znastvenog, i više od enciklopedije bačkih Hrvata - ono je dokaz o neuništivoj energiji ove male skupine hrvatskoga naroda, koja je na surovim bačkim vjetrometinama ostala čvrsto ukopana u zemlju koju je natapala znojem i krvlju, rekao je Zelić.

Snimanje je obavljeno instrumentima NaCo vrlo velikog teleskopa u Čileu.

Predstavljanje Nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ i časopisa Klasje naših ravni u Zagrebu otvorio je tajnik Matice hrvatske Stjepan Sučić, a govorili su dr. sc. Sanja Vulić, prof. Đuro Vidmarović, Naco Zelić i urednik Milovan Miković.

Naco Zelić, autor Publikacije bačkih Hrvata/popis izdanja od 1901. do 2007., koju je objavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2009., rekao je kako je NIU Hrvatska riječ, uz Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović u Subotici, u minulih desetak godina najplodniji nakladnik hrvatske knjige na području Vojvodine te da

Za te aktivnosti KUD " Matija Gubec " dobilo je1967., a tri godine kasnije i Naco Zelić, Oktobarsku nagradu ", koju je Skupština općine Subotica dodjeljivala svake godine u povodu dana oslobođenja Subotice (10. listopada 1944.) za postignuća u pojedinim područjima.

Naco, idi se smij negdje drugdje, problem koji ima žena koja piše pismo nije smiješan i nemam dojam da ovaj blog služi za bilo čije uveseljavanje.

Hannan i Tara umaču Nutellu, Naco domaći pekmez, a ja prazne... »pročitaj više

Među 50 - ak potpisnika otvorenog pisma nalaze se dopisni član HAZU Ante Sekulić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva RH za područje rada Vera Babić, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u SAD-u i Švicarskoj Petar Šarčević, bivši konzul Republike Hrvatske u Mađarskoj Naco Zelić, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Budimpešti Mijo Karagić, filmski scenarist i redatelj Ivo Škrabalo, te mnogi drugi.

Brojni istaknuti Hrvati etiketirani kao hrvatski nacionalisti ostali su bez zaposlenja ili su smijenjeni s dužnosti ili su na drugi način onemogućeni u javnom djelovanju, a Naco Zelić je, kao što je već rečeno, s etikom " kleronacionaliste " i kao " nepodoban " za rad u prosvjeti prestao s radom.

Ne dugo nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15. siječnja 1992.) Naco Zelić je s Ivom Škrabalom, Xeniom Detoni, Peterom Sekerešom, Mirjanom Piskulić, Marijom Belošević i drugima na Osnivačkoj skupštini održanoj u Hotelu Palas u Zagrebu 11. svibnja 1992. osnovao Hrvatsko mađarsko društvo - Horvát Magyar Társaság u Zagrebu.

Da nam nije entuzijasta i zaljubljenika kao što je Naco Zelić, potonuli bismo u još veće sivilo, rekla je prof. Ivančić i dodala kako Naco Zelić desetljećima u glavnom gradu Hrvatske, poput vrhunskoga kulturnog atašea, snažnom voljom i ljubavlju, znanjem i zauzimanjem, ustrajno promiče djela bačkih Hrvata kako bi ih upoznalo i šire općinstvo, a oni koji su odavno napustili zavičaj ogrijali srca na lipoj bunjevačkoj riči, sjetnoj pismi ili slici. S tom je nakanom 2002. i osnovao Udrugu za potporu bačkim Hrvatima koja je u proteklih osam godina, a u suradnji s devet kulturnih ustanova poput Matice hrvatske, Hrvatske matice iseljenika, Hrvatske paneuropske unije, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Kulturno-informativnoga centra, Društva hrvatskih književnika, Hrvatskoga novinarskoga društva, Knjižnice Bogdan Ogrizović te Knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu, održala 37 tribina i tematskih okruglih stolova na kojima su najčešće predstavljene autorske knjige u žanrovskom rasponu od pjesništva i proze do drame, potom publicističke knjige ili one s književno-povijesnim temama.

Svoje su komentare na njegovo djelo dali veleposlanik gospodin Davor Vidiš i gospodin Naco Zelić, a predstavljanje je vodio Zlatko Žužić.

U posao je bila angažirana tvrtka Naco.

Naco Zelić je publicist, pravnik i diplomat rođen u Subotici 1930. Zbog članstva u Matici Hrvatskoj, tijekom trajanja Hrvatskog proljeća, gubi posao i odlazi u Zagreb gdje i danas živi kao umirovljenik, ali i dalje podupire svoje sunarodnjake u Vojvodini.

U suradnji s talijanskim proizvođačima staklenih fasada Clima i sjenila Naco te hrvatskim proizvođačem AR-CO Aluminij, pružili smo prepoznatljivost brojnim objektima.

Pomoću te nevjerojatne rezolucije, astronomi su uspjeli dobiti 4 puta finije slike nego što je NACO mogao dati.

Izvod iz kataloga:« Ideju o osnivanju Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog društva u Brodu inicirao je 1893. umirovljeni pukovnik i ugledni Brođanin Andrija Olujević za jednoga od brojnih druženja u njegovom domu, u Filipovićevoj ulici broj 4, kojemu su nazočili i gospoda: dr. Naco Brlić odvjetnik, dr. Dobroslav Brlić liječnik, Ante leskovac, brodski župnik, braća Salamon i Askija Merkadić, trgovci, Jakob Kuhn, trgovac, Martin Kirchnayer, kapelan na župi Svetog Stjepan i mnogi drugi Brođani.

Nakon tih događaja Naco Zelić se po drugi put seli u Zagreb.

U želji da se i u Subotici osnuje Ogranak Matice hrvatske Naco Zelić je imenovan za člana inicijativnoga odbora od pet članova, međutim ta je inicijativa iz već poznatih razloga osujećena, a nakon toga (18. siječnja 1970.) uspjeli su osnovati Hrvatsko kulturno umjetničko društvo " Bunjevačko kolo " u Subotici.

Naco Zelić je bio jedan od inicijatora osnivanja i osnivač toga društva te biran za prvog tajnika.

Naco Zelić je bio inicijator organiziranja tih priredbi, potpredsjednik Organizacijskog odbora " Dužijance " (od 1968. do 1972.), te jedan od organizatora priredbi, a i obnovitelj proslave bunjevačkoga Velikog prela (1971. i 1972.).

Od one davne, prve u javnosti objavljene slike u tehnici slame ' Rit ', koju je izradila Ana Milodanović 1962. godine, počelo se govoriti o kreaciji koja nadmašuje narodnu umjetnost, iskazuje osobni, definirani stav nadahnut ljepotama duha i mašte, rekla je Maja Buza, a Naco Zelić, jedan od malog broja živih sudionika vremena kada je grupa slikara amatera 1961. godine osnovala u Tavankutu Likovnu koloniju Grupa šestorice, dodao je kako je duga tradicija ove umjetnosti te da svaka riječ o njoj i o svim umjetnicima i ljudima koji su je podigli na pijedestal koji danas ima, zaslužuju zahvalnost i u isti tren divljenje u dostojanstvenosti koju ona sa sobom nosi.

Naprotiv, smatrao je da je odlazak u novu sredinu izazov, te da je cjeloživotno učenje imperativ današnjice, a znanje o vlastitoj kulturi sasvim naravna stvar jednog intelektualca, što oplemenjuje i njega samog i novu sredinu u kojoj se trajno nastanjuje, rekla je Vesna Kukavica uz zaključak kako su Zagreb i Hrvatska Naci dali mnogo, a Naco im je uzvraćao još više svojim kulturnim aktivizmom i obogaćivanjem naših zagrebačkih kulturnih programa s kulturnim i kulturološkim dimenzijama o hrvatskim naseljima i gradovima u Vojvodini, zavičajnim govorima, narodnim plesnim običajima i pučkim napjevima te ostalim elementima tradicijske kulture i duhovnog nasljeđa, a posebno je vodio računa da Hrvatskoj predstavi reprezentativne uzorke visoke kulture vojvođanskih Hrvata - književnosti, glazbe, likovnosti, medija i slično.

Vodeća kroatologinja doc. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu govorila je na temu publicističkog i bibliografskoga opusa Naco Zelić pogledom izvana predstavivši ga kao zapaženog promotora kulturnih vrednota hrvatskoga naroda iz Srijema, Bačke i Banata, koji kao autohton narod živi unutar današnjih državnih granica Republike Srbije. Nacu Zelića zanima širok spektar kulturnih djelatnosti, i to je njegova prednost, a kao akademski građanin čiji su korijeni vojvođanski, Zelić se zalaže za prezentaciju visoke kulture zemlje svoga podrijetla, ali i pučke osobito tradicijske kulture, te nadasve hrvatskoga jezika.

Ono na što Naco Zelić želi skrenuti pozornost u Publikacijama podastirući pomno birane podatke, tiče se kako književnih i jezičnih, tako i književno kritičkih i književno povijesnih pitanja, općenito mnogih relacija iz odnosa književnosti i društva umjetničkih, filozofskih, religijskih, pedagoških, znanstvenih tema i drugih, zaključio je Milovan Miković.