Prati ju opsežna publikacija od 340 stranica sa stotinjak ilustracija, koja sadrži tekstove domaćih i inozemnih likovnih i književnih kritičara, povjesničara umjetnosti, pisaca, redatelja, kustosa, umjetnika, filozofa, arhitekata, među kojima su Dunja Blažević, Ješa Denegri, Ivan Čižmek, Marija Gattin, Slavko Goldstein, Marko Grčić, Boris Groys, Radmila Iva Janković, Miljenko Jergović, Stanko Lasić, Tonko Maroević, Matko Meštrović, Georgij Paro, Christian Rattemeyer, Ljerka Schiffler, Đuro Seder, Branka Stipančić, Žarko Vijatović, Igor Zidić i Nada Beroš.

Autori stalnog postava, Nada Beroš i Tihomir Milovac

Rad Sanje Iveković uvijek je i aktivistički i zbog toga je nismo htjeli prikazati samo kao likovnu umjetnicu nego i kao osobu, koja u svom radu tretira neki važan društveni problem i uključuje javnost, kaže Nada Beroš. Zato smo odlučili organizirati i konferenciju Prekinuti šutnju o zlostavljanju žena, na kojoj su govorile hrvatske ženske aktivistice poput Rade Borić i Nele Pamuković.

Nada Beroš, istaknuta kritičarka, kustosica i povjesničarka umjetnosti, u svojoj knjizi eseja i razgovora Kroćenje tame propituje koncepte umjetničkih praksi na prijelazu stoljeća.

U Kroćenju tame Nada Beroš pozicionirala je mnoge suvremene umjetnike i otvorila prostor novim raspravama i dijalogu o umjetnosti danas.

Vrijeme održavanja 19. 6. - 11. 7. 2010. Subota i nedjelja: od 16 do 18 sati Dob: od 8 do 28 godina Mjesto održavanja: centri za kulturu grada Zagreba i Školica MSU-a Autorica: Nada Beroš, viša kustosica Suradnja: voditelji centara za kulturu grada Zagreba

Prijavljene će radove ocijenjivati akademski slikari Ivan Mesek i Darko Sačić te povjesničarka umjetnosti Nada Beroš.

Muzej je multiprogramska ustanova koja ima i niz događanja koja nisu posve izložbenog karaktera, pa je tako voditeljica Pedagoškog odjela MSU-a Nada Beroš najavila književnu večer posvećenu katalonskom piscu Joanu Todou Cortielli, održavanje manifestacije Modni ormar, te jednodnevnu umjetničku akciju L. A. E.

Booksa vas poziva na ultra otkačenu večer poezije Zagreb Pridea s profesionalnim i malo manje profesionalnim pjesnicima i pjesnikinjama u utorak, 29.3. u 19:00 sati, a u Muzeju suvremene umjetnosti od 18:00 sati Nada Beroš predstavlja svoju kjigu Kroćenje tame.

Razgovor s Ratkom Petrićem vodila je kustosica i suautorica izložbe Nada Beroš, a sniman je za dokumentaciju.

U središtu pozornosti bit će prvi stalni postav nazvan ' Zbirke u pokretu ', autori kojeg su kostosi MSU-a Nada Beroš i Tihomir Milovac.

Kustosica izložbe, Nada Beroš, u katalogu nam ipak daje malo više konteksta i naglašava kako Vaništu danas i svjetska umjetnička kritika svrstava među rodonačenlnike konceptualne umjetnosti.

Sigurno je samo - uvjerenja je Nada Beroš, autorica teksta Nebo nad Teheranom, kojim će izložba biti popraćena - da će Kožarić još jednom potvrditi kako, unatoč dobi od 83 godine, s pravom nosi naziv " najmlađeg hrvatskog kipara ", koji zadivljuje golemom energijom, svježinom i lakoćom kojom stvara.

Više o tom prijelomnom događaju, kao i o drugim Vaništinim djelima koja su postala nezaobilazno mjesto povijesti neoavangarde na ovim prostorima, saznat ćemo iz razgovora što će ga s Ješom Denegrijem u prostoru Vaništine izložbe voditi Nada Beroš, kustosica izložbe.

Koliko je stručnom žiriju bilo teško izabrati dvanaest najkreativnijih radova te koji su bili kriteriji prilikom izbora istaknula je članica žirija Nada Beroš, viša kustosica Muzeja suvremene umjetnosti.

Poželjno je najaviti sudjelovanje u radionici na [email protected] ili na telefon (01) 605 27 00 Autorica: Nada Beroš, viša kustosica Voditeljica: Ksenija Filipović, akademska slikarica i kustosica

Izložba ostaje otvorena do 5. prosinca 2003. Kustosi projekta: Nada Beroš i Tihomir Milovac.

Sve podsjeća na konferenciju UN-a gdje su zastupljeni i najmanji jezici ", kaže Nada Beroš.

Što je Gorgona i druženje s Vaništom, duhovnim ocem Gorgone, značilo tom autoru u šezdesetima, a kako danas gleda na to intenzivno razdoblje saznat ćemo iz razgovora što će ga s Matkom Meštrovićem u prostoru Vaništine izložbe voditi kustosica Nada Beroš.

Autori izložbe, Nada Beroš i Tihomir Milovac, umjetnička su djela razvrstali u pet velikih cjelina, kroz koje prikazuju kako umjetnost govori o društvu, svojevrsnim manifestima, savezništvu slike i teksta, o aktualnim strujanjima, ali i o samoj sebi.

Publikaciju će, uz prisustvo umjetnice, predstaviti: Biljana Kašić, Sandra Križić Roban, Nada Beroš i Tihomir Milovac.

Josip Vaništa, Nada Beroš i njihovi brojni suradnici na ovom projektu zato su uspjeli do određene mjere " ukinuti retrospektivu " i relativno rastočiti standardni koncept postava ovakvih izložbi, koje se češće svode na zamorne revije prekomjernog broja radova i viška informacija, umjesto na uzbudljivo muzeološko iskustvo.

U Kulturno vijeće za likovne umjetnosti imenovani su: Nada Beroš, viša kustosica, Vladimir Frelih, doc., redovni profesor, Bojan Šumonja, akademski slikar, Đorđe Jandrić, doc., izvanredni profesor i Silva Kalčić, diplomirana povjesničarka umjetnosti.

U sklopu globalne akcije 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama - koju je 1991. godine pokrenuo Center for Women ' s Global Leadership sa Sveučilišta Rutgers, a koja se održava svake godine diljem svijeta u periodu od 25. studenog do 10. prosinca, Muzej suvremene umjetnosti organizira razgovor uz instalaciju Sanje Iveković Ženska kuća u kojem će sudjelovati Nada Beroš, Rada Borić i Neva Tölle.

Sudjeluju: Žarko Paić, gost-urednik; Nada Beroš, glavna urednica; Dalibor Martinis/studio Omnimedia; Leila Topić, izvršna urednica; Trudy Lane, webdizajnernica i urednica.

Za dodatne obavijesti: Nada Beroš [email protected] Dalibor Martinis [email protected] Leila Topić [email protected]

Voditeljica projekta u MSU-u je Nada Beroš, a suradnik Marko Golub, umjetnik-edukator.

Plakati su bili besplatni i posjetitelji su ih mogli ponijeti kući što je karakteristično, kako ističe kustosica Nada Beroš iz zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, za umjetnost 90 - ih.

O projektu i knjizi govorit će: Nada Beroš, Žarko Paić, Jerica Ziherl i Dalibor Martinis.

Baš zbog te ideje naglašene temeljne i konceptualne povezanosti raznorodnih Vaništinih eksperimenata i traženja, realiziranih u različitim medijima, od slika i crteža, do fotografija, kolaža i formalno gotovo neodredivih umjetničkih koana; postav aktualne umjetnikove izložbe, koji potpisuje kustosica Nada Beroš, nije kronološki precizan, niti u tom smislu sustavan, već je osmišljen s ciljem predstavljanja Vaništinog opusa kao jedne jasne individualne utopije, koja se realizirala podjednako tragom olovke na papiru ili razgovorom s kompetentnim kolegama, istomišljenicima ili oponentima.