Posebna zahvalnost Kardinalu Josipu Bozaniću, zagrebačkom Nadbiskupu, za srdačne riječi na početku Svete Mise.

Današnji prostor biskupije po riječima biskupa Bogovića posjedovao je kontinuitet biskupijskih središta kroz povijest a zahvaljujući nadbiskupu Tamarutu vrlo je lako došlo do razdiobe između bivše Riječko-senjske nadbiskupije i nove Gospićko-senjske biskupije.

Među ostalim, biskup Košić istaknuo je kako želi zahvaliti Srpskoj pravoslavnoj Crkvi u RH, osobito episkopu zagrebačko-ljubljanskome metropolitu Jovanu na potpori koju je dao zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću i time cijeloj Katoličkoj Crkvi u RH u raspravi o odgovornosti i pravu roditelja za odgoj njihove djece u školama.

Bio je prvi generalni vikar nadbiskupu Ivanu Prenđi, zatim privremeni upravitelj Nadbiskupije nakon smrti nadbiskupa Prenđe.

Istina je, međutim, da se ogriješio o poslušnost i poštovanje prema svom nadbiskupu ordinariju - mons. Puljić

Kao da se nama obratio dr. Bugarija u New Yorku i tražio pomoć, a ne nadbiskupu Puljiću koji je po tom svjedočanstvo javio Vatikanu.

Don Damir je nadbiskupu zahvalio na primjeru kojega mu je tada dao, a studentima poručio kako se čovjekova veličina najjasnije vidi u sitnicama.

Dana 10. kolovoza, kada je objavljeno da je Ministarstvo pravosuđa RH ponovno nacionaliziralo imovinu župe Dajla koja je nekad pripadala benediktincima iz Praglie (Sveta Stolica smatra da monasi to pravo imaju i danas), porečko-pulski biskup mons. Ivan Milovan poslao je pismo zagrebačkom nadbiskupu, kardinalu Josipu Bozaniću, ali i uredništvu katoličkog tjednika Glas Koncila kojeg je Bozanić izdavač.

Zahvaljeno je i zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću kao dugogodišnjem predsjedniku Vijeća HBK i BK BiH hrvatske inozemne pastve koji je sudionike također pozdravio porukom dobrodošlice.

Saslušavši ga, odbor je zaključio da je nužno već sutradan, 5. ožujka, nadbiskupu osobno predati Spomenicu, objavljenu dva tjedna prije u Preporodu, s molbom da je dostavi Sv. Stolici.

Gradsko vijeće grada Dubrovnika na sjednici održanoj u ponedjeljak 28. siječnja odlučilo je bivšem dubrovačkom biskupu, a sada zadarskom nadbiskupu i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije Želimiru Puljiću dodijeliti nagradu za životno djelo.

Kada smo već u Sarajevu (Vrhbosni) samo da podsjetimo da je sarajevski sud još jednom presudio Hrvatima i vrhbosanskom nadbiskupu kardinalu Vinku Puljiću.

Sada znamo da se to, iz istih razloga, desilo i sa odeljkom knjige Libellus accusationis, u kojem je reč o promemoriji upućenoj 1934. godine nadbiskupu Stepincu od strane don Frana Ivaniševića, velikog i iskrenog Jugoslovena.

Kad se danas promatra montirani sudski proces nadbiskupu Stepincu i sudbina hrvatskoga naroda, koja se ogledala više u njegovoj osobi nego u »diktaturi antifašista«, a u kontekstu ulaska RH u Europsku uniju, moramo se suočiti s činjenicama komunističkih zločina među koje se ubraja i spomenuti sudski proces.

Srdačan pozdrav mom biskupu, splitsko-makarskom nadbiskupu i metropolitu msgr. Marinu Barišiću, mom predšasniku na stolici dubrovačkih biskupa, a sada zadarskom nadbiskupu msgr. Želimiru Puljiću i osobit pozdrav šibenskom biskupu msgr. Anti Ivasu.

Povod je bio dodjela posebnog odličja Svetog Sinoda nadbiskupu Puljiću u zahvalnosti za dodijeljene moći sv. Šimuna Svetoj Zemlji, čime je ostvarena najava koju je izaslanstvo Teofila III. po arhiepiskopu Teofilaktu izrazilo za svog pohoda Zadru 7. listopada 2010. g. kad su te moći preuzeli.

Sa svojim je Sinodom donio odluku da meni kao nadbiskupu odakle su moći poslane dodijeli odličje pravoslavne Crkve Svetoga Groba; to

Tako sam i ja nakon dugogodišnjeg istraživanja o nadbiskupu Stepincu i njegovoj ulozi tijekom ratnih godina došla do zaključka da podaci iz diplomatskih vrela i najveći dio povijesne literature donose dvije potpuno različite slike o nadbiskupu.

Cijelo jedno poglavlje pod naslovom »Zagrebački nadbiskup Stepinac suprotstavlja se antisemitizmu i totalitarizmu, 1941 - 1945« posvećeno je nadbiskupu Stepincu.

Ban je naime uskratio davanje desetine od prihoda kovnice ostrogonskom nadbiskupu, jer je kralj njemu dao prihode od sedamdinarskog poreza.

Dakle, glas o nadbiskupu širio se tih dana među pukom zapanjujućom brzinom.

Predsjednik crkvenog odbora Dane Karoglan i predsjednik mjesne zajednice Zmijavci 19. lipnja 1981. god. sastave molbu za osnivanje župe Zmijavci, koju su uputili nadbiskupu Franiću, i u kojoj su - uz ostalo - tražili da nova župa bude povjerena franjevcima.

Zahvaljujem nadbiskupu Želimiru i župniku don Šimunu koji su nam omogućili da budemo dionici iznimnih osjećaja i blizine u ovome svetištu, naveo je biskup Ivan Šaško prenoseći pozdrave kardinala Josipa Bozanića.

Susret je protekao u srdačnom ozračju tijekom kojega su izrečene zahvale nadbiskupu i hamburškoj nadbiskupiji za sve dobro što su učinili za Hrvate u proteklih 40. godina djelovanja Hrvatske katoličke misije u Hamburgu.

S razlogom se bojimo i sigurno ćemo sebe kao vjernici - zato što nam je nametnuto (cijele obitelji) tražiti u drugim župama jer očito da više nemamo svoju župu ", piše u pismu upućenom nadbiskupu.

Pružio je nadbiskupu raspelo da ga poljubi a potom je mons. Puljić puk u katedrali poškropio blagoslovljenom vodom.

Udruga je objavila spomen knjigu poginulih branitelja, te su? lanovi udruge izrazili želju pokloniti knjigu Nadbiskupu i predstaviti mu žrtve Domovinskog rata.

Zagrebačkom nadbiskupu Josipu Bozaniću oporba su vlastiti svećenici jer ga ne prihvaćaju zato što je na taj položaj doveden izvana Više nećemo inzistirati na neradnoj nedjelji.

Bio je to uspješan završetak suradnje koju su pokrenuli blagopokojni zadarski nadbiskup Ivan Prenđa i grčko pravoslavni patrijarh iz Jeruzalema Teofil III., koji je za vrijeme zadarskog nadbiskupijskog hodočašća 2007. g. nadbiskupu Prenđi izrazio želju da drevna jeruzalemska Crkva u svom manastiru sv. Simeona dobije svečeve moći na štovanje.

Napokon stiže odgovor od predsjednika Broza nadbiskupu Stepincu 01. rujna 1945. godine, nakon donošenja zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji koji je već donesen u kolovozu 1945. godine. u odgovoru Broz ističe sljedeće; " agrarna reforma mora se odnositi i na crkvena imanja, jer je to rezultat raspoloženja širokih seljačkih masa, a ne volja samih poslanika.