Rameni zglob je spoj lopatice i nadlaktične kosti i najpokretljiviji je zglob ljudskog tijela.

Zglob koji povezuje nadlaktičnu kost s lakatnom i palčanom naziva se lakatni zglob, a zglob između nadlaktične kosti i lopatice naziva se rame.

Rame je prilično podložno ozljedama zbog toga što je glava nadlaktične kosti dva do tri puta veća od zglobne čašice na lopatici u koju uliježe.

Pokretljivost ramenu omogućuje obilata zglobna čahure te nesrazmjer između veličine glave nadlaktične kosti i čašice lopatice.

Glava nadlaktične kosti je 3 puta veća od čašice.

Kod prednje nestabilnosti ramena glava nadlaktične kosti je djelomično (subluksacija) ili potpuno (luksacija) ispred čašice (sl. 1), a kod stražnje nestabilnosti ramena glava nadlaktične kosti je djelomično ili potpuno iza čašice.

Imobilizacija se vrši na isti način kao i kod prijeloma nadlaktične kosti koji je zahvatio lakat.

Pri doskoku na puno stopalo može nastati prelom metatarzalnih kostiju, pri doskoku na rub strunjače može nastati distorzija skočnog zgloba i povreda Ahilove tetive.Tipičan prelom je suprakondilarni prelom nadlaktične kosti (razboj), doček na jednu ruku.Prilikom udarca u konja ili kozliča nastaju kontuzije ili distorzije koljena.Među mišićima najčešće se povrijeđuju m. biceps brachi, m. pectoralis, m. rectus abdominis.Česte su distorzije zglobova ruku i ramena.Prilikom udarca glave o pod može doći do potresa mozga.Nakon dugogodišnjeg bavljenja gimnastikom javlja se gimnastička grba.

Kod manjih defekata se učini transpozicija dijela glave nadlaktične kosti u nastali defekt.

Ova vježba ujedno smanjuje rizik tendinitisa u rotatatornoj manšeti i impingement sindroma (ili subakromijalnog sidroma sraza), bolnog stanja u kojem pri podizanju ruke dolazi do priklještenja rotatorne manšete između nadlaktične kosti i struktura u vrhu ramena.

Dislokacija se tretira reponiranjem glave nadlaktične kosti u zglobno ležište.

Donji dio nadlaktične kosti ima koštane izbočine (epikondile) s vanjske i s unutarnje strane lakta s kojih polaze tetive mišića podlaktice koji savijaju prste i ručni zglob (fleksori slika 1. a) kao i tetive i mišići koji ispružaju prste i ručni zglob (ekstenzori - slika 1. b).

Visoka dob, pojačani stres ili bolest mogu dovesti do istrošenosti zgloba (artroze), upalnih reumatskih bolesti ili odumiranja glave nadlaktične kosti i limitiranja funkcije ramenog zgloba.

Također, neophodno je vladati različitim operativnim vještinama, od mikrokirurgije do makrokirurških tehnika koštane kirurgije, npr. kod uzimanja manjih ili većih koštanih presadaka, najčešće iz crijevne ili nadlaktične kosti.

Kada govorimo o boli u području lakta tada najčešće mislimo na bolnost bilo lateralnog ili medijalnog epikondila humerusa (vanjski ili unutarnji dio donjeg dijela nadlaktične kosti) koji zajednički spadaju u grupu entiteta pod zajedničkim nazivom sindrom prenaprezanja.

Unutarnja krvarenja bez izlaska krvi na tjelesne otvore: Krvarenje u trbušnu šupljinu; Krvarenje u prsnu šupljinu; Popraćeno je otežanim disanjem; Krvarenje u mišićje Pri prijelomu velikih kostiju, osobito natkoljenične ili nadlaktične kosti, koštani ulomci mogu ozlijediti krvnu žilu i izazvati obilno unutarnje krvarenje.

Kako doznajemo, zadobio je prijelom lijeve nadlaktične kosti, te distorziju desnog gležnja.

Sportske ozljede se najčešće gradiraju prema vremenu potrebnom za oporavak i povratak prijašnjim aktivnostima: Ozljede I. stupnja ne ometaju sportaša/rekreativca u aktivnostima i sportu te ne ostavljaju posljedice nakon sanacije (primjer je nogometaš s ogrebotinom ramena koja ga ne ometa u treniranju) Ozljede II. stupnja zahtjevaju od sportaša/rekreativca da propusti barem jedan trening ili natjecanje, ali ne dulje od jednog mjeseca (primjer je košarkaš koji zaradi udarac u rame s posljedičnim djelomičnim pucanjem mišičnih niti) Ozljede III. stupnja sportaši/rekreativci mogu izbivati s treninga dulje od jednog mjeseca (primjer je upaljena tetiva kod odbojkaša) Ozljede IV. stupnja iste su kao i ozljede trećeg stupnja, međutim sportašu/rekreativcu potrebni su medicinska pomoć i intervencija (primjer je prijelom nadlaktične kosti kod skijaša).

Najčešće se zglobna čahura rastegne i olabavi, a mišići oslabe, glava nadlaktične kosti počinje previše klizati i povremeno i ispadati iz zgloba.

Parcijalna proteza ramena (hemiartroplastika ramena), kod koje se mjenja samo gornji dio (glava) nadlaktične kosti (humerusa) a dio lopatice (glenoid) se ne mjenja (Sl. 1).

Metodu koja je tema mog doktorata o ploči koja se nalazi na anteromedijalnoj strani humerusa nadlaktične kosti počeo sam primjenjivati još 1992. godine.

Tu pronalazimo glavu nadlaktične kosti subluksiranu ili luksiranu ispred glenoida.

Rendgenološku obradu - koja je jako značajna ukoliko uz iščašenje postoji i prijelom nadlaktične kosti ili glenoida

Rameni zglob je najpokretljiviji i najnestabilniji zglob u čovjekovom tijelu i predstavlja spoj lopatice i nadlaktične kosti.

Ako su rotatorna manžeta i burza iritirane, upaljene i natečene, ozljede mogu nastati između glave nadlaktične kosti i zglobne čahure.

Takve ozljede zahtijevaju liječničku intervenciju za vraćanje glave nadlaktične kosti u prirodni položaj.

Ranjen je u šaku, prsa i u obje nadlaktične kosti.

U tipičnom slučaju dislokacije ramena, jaka sila koja vuče rame prema van ili ekstremna rotacija zgloba izbacuje glavu nadlaktične kosti iz ležišta na lopatici.

Djelomična dislokacija zgloba, kad glava nadlaktične kosti nije u cijelosti izvan svog ležišta na lopatici, naziva se subluksacija ramena.

Ako su rotatorna manžeta ili bursa iziritirani, upaljeni ili natečeni, mogu postati zgnječeni između glave nadlaktične kosti i akromiona.