71. hajmani u nahiji Imotski timar Hasana sina Alijina pripada spomenutom selo POLJICA selo DRINOVAC selo GRUDE selo DUTUP selo SLODNICA selo LUŽJAK drugi nazvi RUŽIĆI selo GRABULJAN
71. hajmani u nahiji Imotski timar Hasana sina Alijina pripada spomenutom selo POLJICA selo DRINOVAC selo GRUDE selo DUTUP selo SLODNICA selo LUŽJAK drugi nazvi RUŽIĆI selo GRABULJAN
Imotski, ili da selo pripada nahiji teritorijalno?
Nakon što su Turci poharali Sitno 1498. ono je ostalo pod njihovom kontrolom, a nakon tursko-mletačkog rata 1537. - 1540. i formalno je pripadalo Mućkoj nahiji (upravno područje), Kliškom sandžaku (vojna uprava) i kadiluku (sudska uprava) u Skradinu.
Ne radi se samo o tome da mi je antipatična njegova medijska slika (tj. slika o njemu koju imam iz medija, pošto čovjeka ne poznam), pa ni o tome da sam prilično uvjeren kako je kriv za ono za što ga optužuju, i još mnogo više (zbog same prirode njegove funkcije neprikosnovenog lokalnog moćnika, dakle još jednoga koji u svojoj maloj nahiji " sviša i obiša ", kako bi rekao Vice Vukojević) - prepuštam sudu da ocijeni njegovu eventualnu krivnju i odgovornost.
Za ovu temu je potrebna detaljna obrada podataka o nahiji Blagaj s ciljem ubikacije tvrđave Rog.
Godine 1516. u nahiji Uskoplje je bilo 725 domaćinstava, od kojih 72,55 posto kršćanskih i 27,45 posto muslimansko-bošnjačkih.
Iako ovi vojnuci tvrđave Rog, idu sa sandžakbegom u rat, sandžakbeg nema hasova u Nahiji Blagaj.
S obzirom na postojanje tvrđave Blagaj (Stjepanov Grad) u Nahiji Blagaj, dva toponima upućuju na moguće postojanje utvrde na samom mjestu ili u vidokrugu mjesta: Palanka i Roškovci.
Tvrđava Rog je 1477. godine u Nahiji Blagaj i nije ni blizu Roškom Polju
Na ovom forumu je već spominjan jedan Moačaninov rad [ 2 ] u kojem govori i o ozbiljnim posljedicama jedne greške Safveta Bašagića i Hazima Šabanovića (pročitali " kadiluk Valpovo " u nahiji Požarevac umjesto " kadiluk Valjevo ").
Ovdje je ubikacija možda malo u sukobu s fusnotama o ubikaciji iz knjige 2008. po kojoj bi bliska desna obala Neretve u okolici trebala bit u vilajetu Kral, a mi smo u popisu pri kraju carskih hasova u Nahiji Hercegovina (ima još jedan).
Ni ljetovalište, ni zimovalište, naprotiv, u Nahiji Hercegovina u popisu ovo po načinu na koji su popisana sela jasno ukazuje na teritorijalno organiziranu kneževinu.
" U prosincu 1575. godine u Mostar je stigao sa svojim " ćafirima-plemićima " iz sela Dubovice (pogrešno upisana Vinica - Al) u Duvanjskoj nahiji " Grgurev sin Šimun da na Šerijatskome sudu u Mostaru traži zaštitu katolika od nasilništva pravoslavnoga mitropolita Savatina. "
Uzrok pisanju ovoga lista je to: Došli su na šerijatsko vijeće: knez Šimun, sin Grgurev, sa svojim čafirima - plemićima iz sela Bukovice (?) u Duvanjskoj nahiji; Paval, sin Stipanov, knez iz sela Donba, župe (nahije) Imota, sa svojim seljanima; Nikola, sin Zuje, iz sela Vina sa okolišnim seljanima; Petar, sin Matijin iz sela Grude, sa svojima, te knezovi iz kotara i bližnje okolice Mostara sa... čafirima, gdje su na ovo šerijatsko vijeće bili također dobavljeni Radonja, sin Ivice i Nikola Radosav, iz grada Mostara.
Regesti turskih dokumenata o franjevačkom samostanu u nahiji Imota, Kao prvi dokument imotskog kadije o franjevačkom samostanu u nahiji Imota u Jurišića se pojavljuje jedan hudžet imotskog kadije Halila Mehmedova od 17.3.1580. (Vidi ovdje. (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1538.msg45124#msg45124))
Naselje Divoševci prvi put se spominju 1579. godine u Tursko doba u popisu (Tapu Defter) Požeškog sandžaka u nahiji Prikraj.
Mislim da se radi o ovom posljednjem. (1927) U originalu Požareva, kao selo u nahiji Sokol.
Kad i ako stignem, ovo ću pomalo sređivati i dopunjavati prvim i po potrebi drugim redom nahija nahiji Imota za ovaj popis 1468/1469. god.
Premda u cijeloj Bosni pazeći na sprezanje, pregibanje i druge gramatičke forme jesu većinom jednake, to opet neke riječi negdi drugojačije izgovaraju: tako ovi glas ' ie ' po Lijevnu, Duvnu, Ljubuškomu, Rami, Skoplju, Fojnici, Travniku i Jajcu izgovaraju kao i divojka lipo pismu piva; po gornjoj Bosni, oko i preko Drine kao je: djevojka ljepo pjesmu pjeva; po krajini Posavini, visočkoj, tuzlanskoj i kladanjskoj nahiji kao ie dievojka liepo piesmu pieva.
Radi usporedbe navodimo da je u nahiji Uskoplje 1516. godine bilo 725 kućanstava, a od toga 72,55 posto kršćanskih i 27,45 posto muslimanskih.
U Bekiji, pa zatim u Nahiji.
Obično je relacija selo pripada nahiji.
Borovac je tvrđava u nahiji Neretva.
Doduše, odmah iza posadnika tvrđave Rog u popisu slijede dijelovi dva džemata u Nahiji Donjoj Morači, tri u Nahiji Gračanici, dio sela u Onogoštu, iz čega se vidi da se topologija popisa raspada jer je naslov i dalje ' Nahija Blagaj '.
Detaljno će trebat pregledat i pokušat ubicirat zimovališta i ljetovališta džemata popisanih u Nahiji Blagaj kako bi se vidjelo je li se toplogika popisa raspala i prije " [ 1.5.20.38 ] [ p152 ] Džemat tvrđave Rog " tj. jesu li ljetovališta (ne nužno i zimovališta) popisanih u [ 1.5.20. xx ] izvan Nahije Blagaj 1477.
U prvom popisu na području današnjeg grada ili sasvim blizu njega, nalazi se selo Gospojina u nahiji/kotaru/Novi, a 1604. godine kao naselje Gospić.
U pomenutijem ovdje mjestima bice najmanje oko pet miliona dusa naroda koji govori jednijem jezikom, ali se po zakonu (religiji) dijele na troje: moze se otprilike uzeti da ih oko tri miliona ima zakona grckoga, i to: jedan milion u cijeloj Srbiji (s Metohijom), jedan milion u austrijskijem drzavama (u Banatu, u Backoj, u Srijemu, u desnom Podunavlju, u Slavoniji, Hrvatskoj, Dalmaciji i Boci), a jedan milion u Bosni, Hercegovini, Zeti i Crnoj Gori; od ostala dva miliona moze biti da bi se moglo uzeti da su dvije trecine zakona turskoga (u Bosni, Hercegovini, Zeti itd.), a jedna trecina rimskoga (u austrijskim drzavama i u Bosni, Hercegovini i nahiji barskoj).
Članak o našoj lokaciji [ 3 ] veli i: " Naime, godine 1629. ' imotski kadija Mustafa redovniku fra Mihovilu iz otoka Postranja u nahiji Imota, koji stanuje u selu Podbila, odobrava da u crkvi u selu Gorica može kršćanima držati propovijed '.
U tursko doba, župa Bijeljine pripada nahiji Koraj.
Crnac i okolna naselja došli su pod osmanski vlast nakon pada Valpovačke tvrđave 1543. godine, te se nalazilo u nahiji (općini) Orahovica.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com