Nakon Drugog svjetskog rata, koji je proveo u talijanskoj internaciji i u egipatskom El Shattu, Marinković je zaposlen u Nakladnom zavodu Hrvatske, od 1946. do 1950. bio je direktor Drame Hrvatskog narodnog kazališta, a od osnutka današnje Akademije dramske umjetnosti 1950. godine pa sve do umirovljenja 1983. godine radio je kao profesor teorijske dramaturgije.

Konac rata i dolazak nove vlasti sve prekida, pomišlja se na nastavak Hrvatske enciklopedije i razvijenog izdavaštva u Nakladnom zavodu Hrvatske, ali nije bilo Ujevićeve energije.

U isto vrijeme zapošljava se u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj izvoza, a ubrzo počinje pisati u Studentskom listu i Hrvatskom tjedniku.

Bio je član uredništva biblioteke ' Pet stoljeća hrvatske književnosti ', a pokrenuo je i uređivao integralnu biblioteku poezije, s autentičnim glasom pjesnika na gramofonskoj ploči ' Arion ', knjižnicu temeljnih djela kulture ' Prometej ' i seriju ' Zlatna knjiga ' u Nakladnom zavodu Matice hrvatske, gdje je osim toga uredio nekoliko stotina knjiga naših i stranih pisaca od 1964. do 1972. Glavni je urednik fundamentalnih knjižnica ' Stoljeća hrvatske književnosti ' i ' Vrhovi svjetske književnosti '.

Od 1970. do 1984. radi kao likovni urednik u Nakladnom zavodu Matice Hrvatske, a od 1985. godine prelazi u samostalne umjetnike.

Sida Košutić je zbog odbijanja supotpisa smrtnoj presudi Alojziju Stepincu dobila otkaz u Nakladnom zavodu Hrvatske te joj je onemogućen daljnji javni književni rad.

Babler; Našinec, Olomouc, 14. srpnja 1932. 1935. 15. travnja: otpušten iz dnevnika »Slovo«. 26. lipnja: namješten je u Zakladi tiskare »Narodnih novina« kao korektor službenog lista; direktor tiskare Vladimir Kirin (1894 1963). 1936. Travanj: objavljena mu je knjiga Pepeo srca, sa 80 pjesama, od kojih je 35 preuzeto iz prijašnjih zbirki; crtež autora (1932) izradio Jerolim Miše. 1937. Objavio je knjigu Dani djetinjstva. 25. veljače: izdana mu je diploma Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i priznata fakultetska sprema. 11. travnja: izabran, na skupštini, za tajnika Društva hrvatskih književnika (tu je dužnost obavljao do 31. ožujka 1940); predsjednik DHK Franjo Fancev. 1939. 4. rujna: u Zagrebu vjenčao se s prof. Jelom Ljevaković, u crkvi svetoga Marka. 13. listopada: postavljen za honorarnoga nastavnika hrvatskog jezika i književnosti u Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (do 6. studenog 1945). 1940. 11. lipnja: postavljen za prosvjetnoga višeg pristava kod Banovine Hrvatske (izvjestitelj za književnost). 1941. 12. rujna 9. studenog: boravio je u Veneciji i u Rimu, s hrvatskim književnicima i javnim djelatnicima. 1942. Studeni: objavljena mu je knjiga Tuga zemlje, sa 130 pjesama; crtež autora (olovka) Antun Mezdjić; HIBZ, Zagreb, 1942, 228 str., 2000 primjeraka. 1. prosinac: u Zagrebu, službovao kao časnik u Popunidbenom odjelu Ministarstva oružanih snaga (Minors), do 20. lipnja 1944. 1943. 13. lipanj: Antunska nagrada za poeziju (za knjigu pjesama Tuga zemlje, 1942) Državnog zavoda za narodnu prosvjetu u Zagrebu. 1944. 23. lipnja: u Zagrebu, postavljen za književnog tajnika Hrvatskoga izdavalačkog bibliografskog zavoda (HIBZ), do 6. svibnja 1945. 1945. 9. svibnja: namješten u Nakladnom zavodu Hrvatske kao urednik (Frankopanska ulica 26/II).

Tada sam vodila prodaju i marketing u Nakladnom zavodu Matice hrvatske.

Kao likovni urednik u Nakladnom zavodu Matice Hrvatske provodi vrijeme od 1970. do 1984., dok od 1985. godine prelazi u slobodnu profesiju.

Prevoditeljica, vrla poznavateljica ženske književnosti i feminističke književne kritike Iva Grgić predstavila je u Bertijevom programu knjigu crtica Misterij žene (objavljene 2004. godine u Nakladnom zavodu Matice hrvatske), zaboravljene književnice na slovenskom i hrvatskom jeziku s kraja devetnaestoga i početkom dvadesetog stoljeća Zofke Kveder (1878 - 1926).

Od 1970. do 1984. likovni je urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske, a od 1985. djeluje kao slobodan umjetnik.

U Zagreb se iz Pariza vratio 1976. a iako je dobio posao u Nakladnom zavodu Matice hrvatske nastupi su mu bili onemogućeni sve do 1989.

Od 1969. do umirovljenja 1994. pokretač je i urednik biblioteka hit, itd i evergreen u Nakladnom zavodu Znanje, a od 1997. uređuje biblioteku Zlatko Crnković vam predstavlja.

Od 1972. radio je kao urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske.

Godine 1978. rodila mu se kćer Ivana, a iste godine uspio je pronaći posao u Nakladnom zavodu Matice Hrvatske na izdavanju edicije " Pet stoljeća hrvatske kulture ".

Potom je (1941.) imenovan upraviteljem Hrvatskog izdavačkog bibliografskog zavoda (HIBZ), a od 1945. ostaje tajnik i tehnički urednik u Nakladnom zavodu Hrvatske, neko je vrijeme radio u Komisiji za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Republike Hrvatske, a zatim u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Nakon rata Marinković je radio u Ministarsvu prosvjete NRH i Nakladnom zavodu Hrvatske, te je u razdoblju od 1946 - 1950 bio direktor Drame HNK.

Nakon rata radi u Nakladnom zavodu Hrvatske.

Do umirovljenja radio je kao urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske. [ 4 ]

Nakon studija u Beču, u ljetu 1969. počeo sam raditi u Nakladnom zavodu Matice Hrvatske, najprije kao trgovački putnik.

Doajen naše književnosti, gospodin Zlatko Crnković - pokretač i urednik legendarnih biblioteka HIT, ITD i Evergrin u Nakladnom zavodu Znanje u razdoblju od 1969. g. do umirovljenja 1994. g. - ovogodišnji je laureat i dobitnik nagrade za životno djelo Iso Velikanović kao najvrsnije prevoditeljsko pero cjelokupne suvremene epohe svoje struke, donoseći hrvatskom čitateljstvu književna ostvarenja s engleskoga, ruskoga, njemačkoga i francuskoga jezika.

Godine 1969. postaje urednik za beletristiku, a od 1973. glavni urednik u Nakladnom zavodu Znanje u Zagrebu, gdje je pokrenuo i uređivao biblioteke HIT, ITD i Evergrin.

Bio je gimnazijski profesor u Vukovaru 1934 39, Prijedoru, Osijeku 1939 40. i kratko u Zagrebu, gdje je od 1941. radio u Hrvatskom državnom uredu za jezik, 1943 46. bio profesor na Visokoj pedagoškoj školi, 1946 50. urednik Rječnika hrvatskoga jezika u Nakladnom zavodu Hrvatske i predavač u Zemaljskoj glumačkoj školi te do umirovljenja 1980. profesor hrvatskoga jezika i scenskoga govora na ADU.

Kao profesor radio je u Karlovcu, Mariboru, Varaždinu i Zagrebu gdje je uređivao Književni horizont, Zoru, Školski list i Polet te bio urednik u Hrvatskom nakladnom zavodu.

Prvo, kao odličan pjesnik, potom kao jedan od naših najistaknutijih povjesničara umjetnosti i dugogodišnji ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu; kao urednik iznimno utjecajnih književnih, likovnih i društvenih časopisa (Razlog, Kolo, Hrvatski tjednik, Život umjetnosti) te urednik u Nakladnom zavodu Matice hrvatske nakon njezina nasilnog gašenja 1972. godine; napokon, kao aktualni predsjednik Matice hrvatske, u sada već trećem mandatu.

Zidić je, nadalje, istaknuo Pavletićevu ulogu u sastavljanju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika, zatim njegov rad kao glavnoga urednika u Nakladnom zavodu MH nakon 1971. Zidić je zaključio kako je Pavletić bio izniman književni kritičar i teoretičar, urednik brojnih vrijednih izdanja bez kojih bi hrvatska kultura i književnost bile znatno osiromašene, a kao čovjek kojemu politički život nije bio nepoznanica, postao je, nakon hrvatske nezavisnosti, i predsjednik Sabora i privremeni predsjednik države: »Od tri hrvatska predsjednika od 1990. do danas, dva dolaze iz kruga Matice hrvatske i na to smo itekako ponosni«.

Početkom 70 - ih Lorger je radio u splitskom Nakladnom zavodu Marko Marulić, bio urednik književnog časopisa za mlade Vidik i objavio tri zbirke pjesama. Od 1973. ulovio sam se u novinarstvu.

Nakon razvojačenja 1947. radio je u Zagrebu u Nakladnom zavodu Hrvatske, zatim u redakciji lista Pionir kao suradnik i urednik i glavni urednik do 1952, glavni urednik tjednika Novine mladih što ga je izdavao CK NOH, potom je bio u statusu profesionalnog književnika, a bio je i umjetnički direktor Zora filma.

Nakon rata radio je u Nakladnom zavodu Hrvatske i u komisiji za razgraničenje (izradio za ministarstvo vanjskih poslova monografiju Burgenland). 1946. godine u Sveučilišnoj biblioteci radio je bibliografiju članaka, rasprava, knjiga i književnih priloga. 1949. godine postao je glavni urednik Pomorskog leksikona u Jugoslavenskoj akademiji.

List Za Vas, s podnaslovom zabavni tjednik, s prvim se brojem pojavio 16. rujna 1943., u izdanju Uprave zabavnih listova pri Ustaškom nakladnom zavodu.