Unatoč tome, za visokovrijednu prehranu ostaje dovoljno velik izbor različitih namirnica biljnog podrijetla koje udovoljavaju svim zahtjevima.

Vrlo se često susrećemo s predrasudama da su proteini dobiveni iz namirnica životinjskog podrijetla drukčiji i superiorniji od proteina dobivenih iz namirnica biljnog podrijetla, što nije točno.

Pažljivo biranje namirnica biljnog podrijetla može smanjiti rizik od srčanih bolesti za čak 32 posto.

Prema rastvorljivosti u vodi razlikujemo topiva i netopiva biljna vlakna, a kruška, kao i većina namirnica biljnog porijekla, sadrži obje vrste vlakana.

Ulja dobivamo iz namirnica biljnog porijekla kao što su plodovi maslina i razne vrste sjemenja (suncokreta, uljane repice, lana, buće, kukuruznih i pšeničnih klica).

Općenito, kod zelenog lisnatog povrća dolazi do većeg gubitka folata tijekom kuhanja nego kod korjenastog povrća, a namirnice životinjskog porijekla tijekom prerade i kuhanja gube više folata od namirnica biljnog porijekla. [ 1,2,3 ]

3) Masti ili lipidi složene molekule sastavljene od masnih kiselina, a dobivaju se od namirnica biljnog i životinjskog porijekla.

Esencijalne aminokiseline organizam uglavnom namiruje iz namirnica životinjskog porijekla, kao što su npr. meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, a dijelom od mahunarki (grah, leća, soja), namirnica biljnog porijekla.

Ugljikohidrati su tijelu najveći izvor energije potrebne za rad stanica i sastavni su dio namirnica biljnog podrijetla.

Time se još jednom naglašava važnost konzumiranja namirnica biljnog podrijetla kao što su jabuke, dunje, zob i dr. Uz to, vegetarijanska prehrana sadrži manje ukupnih i zasićenih masti te kolesterola te kao takva može biti od pomoći ljudima koji imaju problema s bolestima srca, krvnih žila ili pate od prekomjerne tjelesne mase.

Slično revoluciji u znanosti zbog otkrića vitamina s početka prošlog stoljeća, danas je u tijeku slična revolucija zbog otkrića djelovanja fito i zookemikalija, nenutritivnih tvari iz namirnica biljnog i životinjskog podrijetla za koje se dokazuju brojni povoljni učinci na zdravlje.

Toplina uništava vitamin B6. Njegova bioraspoloživost iz životinjskih namirnica je veća nego iz namirnica biljnog podrijetla.

Željezo iz namirnica biljnog porijekla se ne apsorbira tako dobro kao željezo iz namirnica životinjskog porijekla.

Bio-iskoristivost željeza, naročito iz namirnica biljnog porijekla, poboljšava se ako se u obroku kombiniraju namirnice koje su bogati izvori vitamina C.

Prvo vegetarijansko društvo (Vegetarian Society) osnovano je 1847. godine. 1. listopada je ujedno dobra prilika građanima da Svjetski dan vegetarijanstva obilježe prelaskom na vegetarijansku prehranu namirnicama biljnog podrijetla ili da barem, za početak, svaki Zeleni ponedjeljak na njihovom jelovniku budu samo jela od namirnica biljnog podrijetla.

Naime, potrebno je da sve nutrijente, koje ne možete dobiti unosom namirnica biljnog porijekla, unosite putem suplemenata ili obogaćenih namirnica.

Vegetarijanci i vegan ne jedu meso (bogat izvor željeza), stoga je potrebno unositi preporučenu količinu putem namirnica biljnog porijekla.

Što se tiče preporučenih vrijednosti, vegetarijanci i vegani trebaju unositi čak dvostruko više željeza jer se željezo iz namirnica biljnog porijekla u tijelu ne apsorbira jednako kvalitetno kao iz namirnica životinjskog porijekla.

Gdje se sve kriju antioksidansi? x 13 Svaki organizam ima prirodne antioksidante koji sprečavaju oksidaciju stanica i tako ih čuvaju, a dodatak fitokemikalija iz namirnica biljnog podrijetla, tj. antioksidanata iz voća i povrća garantir...

Na jelovniku se treba naći puno namirnica biljnog podrijetla kao što su: povrće, voće, krumpir, riža i kruh.

Med je prirodna namirnica biljnog i životinjskog podrijetla, a nastao je pretvorbom nektara u mješavinu šećera: dekstroze (grožđani šećer), levuloze (voćni šećer), saharoze, peluda i mineralnih soli koji nastaju pod djelovanjem digestivnih sekrecija u pčelinjem grlu.

Vitamin C pomaže pri apsorpciji željeza iz namirnica biljnog porijekla i može se naći u zamrznutim ili svježe cijeđenim sokovima od voća i povrća.

Ono oko čega se svi slažu je da prehrana s obiljem namirnica biljnog podrijetla pogoduje zdravlju i štiti od bolesti, ima poželjno mali udjel zasićenih masti i visok udjel prehrambenih vlakana.

U prehrani treba podjednako uzimati i bjelančevine iz namirnica životinjskog porijekla: nemasno crveno i bijelo meso, riba i mliječni proizvodi, te iz namirnica biljnog porijekla: mahunarke, proizvodi od soje i žitarice.

Nezasicene masti uglavnom se dobivaju iz namirnica biljnog porijekla poput maslina i razlicitih sjemenki (kukuruza, suncokreta, buce) i u tekucem su stanju - ulja.

Sažetak Tradicionalna prehrana stanovnika ovog područja temelji se na potrošnji namirnica biljnog porijekla, odnosno obilježena je značajnom konzumacijom povrća i salata, leguminoza, raznolikog voća uključujući citruse, te proizvode od žitarica.

Fitokemikalije su biološki aktivni nenutritivni sastojci namirnica biljnog podrijetla, čija antioksidativna svojstva imaju pozitivan utjecaj na zdravlje smanjujući rizik obolijevanja od raznih bolesti.

Način prehrane u ovom dječjem vrtiću u potpunosti zadovoljava ove preporuke, a statistički značajna razlika s obzirom na godine analiziranja posljedica je različitih količina i vrsta namirnica biljnog porijekla.

(preporuke PS preporuke Prehrambenog standarda za planiranje prehrane u dječji vrtićima) Omjer bjelančevina biljnog prema životinjskog porijekla bio je 2:1, što je bilo za očekivati, zbog većeg udjela namirnica biljnog porijekla.

Taj mineral nalazi se u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla, no nehemsko željezo iz namirnica biljnog podrijetla lošije je iskoristivo, što može rezultirati pražnjenjem zaliha u organizmu i anemijom.