Bio je to rezultat pomoći humanitarnih organizacija, umješnosti Napretkova predsjednika, a pri tehničkoj realizaciji veliki doprinos dale su splitska i zagrebačka Napretkova podružnica.
Bio je to rezultat pomoći humanitarnih organizacija, umješnosti Napretkova predsjednika, a pri tehničkoj realizaciji veliki doprinos dale su splitska i zagrebačka Napretkova podružnica.
Dvije stvari su važne za utvrđivanje Napretkova fenomena: promicao je, razvijao i štitio hrvatske kulturne interese, uspio se u potpunosti othrvati zovu i političkim konotacijama vremena u kojem je djelovao.
Duboka privrženost interesima svog naroda ovog tla i podneblja omogućila je ono što moramo posebno istaknuti, uvažiti i promicati: kroz sve faze Napretkova sveukupna djelatnost temeljila se na uvjerenju da takav kulturni rad ima koristi poglavito za Bosnu, a onda i za hrvatski narod u cjelini.
U Sarajevu je društvo 1913. godine sagradilo impresivni Zakladni dom, popularno nazvan Napretkova palača.
Zatim, jedno cjelovečernje druženje s akademskim slikarima uz večeru i glazbu uz oko 50 umjetnika od koji su darovali slike za stipendiranje siromašnih i nadarenih učenika i studenata, kao i tradicionalna godišnja Napretkova večer na kojoj se od aukcije umjetnina skupilo oko 50 000 kuna također namijenjenih za stipendiranje učenika i studenata.
Napretkova tamburaška grupa AKroBiH, njih šesnaest (juniori i seniori skupa), dali su svoj srdačan doprinos božićnom ugođaju i pokazali kako se lijepo tambure mogu uključiti i u liturgiju.
Na akademiji će biti dodijeljena Napretkova priznanja osobama koje cijene rad ovoga društva i koje su doprinijeli radu Napretka i kulture uopće.
»Napretkova« radiopostaja »Vrhbosna« emitira iz Sarajeva i prenosi svaki dan hrvatski program Vatikanskoga radija i druge vjerski poticajne programe.
Osim slučajnih poziva ni jedna Napretkova grupa nije pozivana.
Draganović postavlja hipotezu, da je bosansku biskupiju obnovio hrvatski kralj Petar Krešimir IV. između 1060. i 1075. Napretkova, Poviest Bosne i Hercegovjne, 1942. str. 713. - 14. Ako je ovo mišljenje točno, onda se samo po sebi nameće misao, da je u neposrednoj uzročnoj vezi postanak »hereze« u sredovječnoj Bosni s crkvenim pokretom u Hrvatskoj XI. stoljeća.
- Spomenica rk. župe Stup, Sarajevo, 1941., str. 11. - 12.; Napretkova, Povijest Bosne, 740. - 744. Točno je, da će možda arheolozi moći reći konačnu riječ. (301) Annales ragus, anonymi item N. de Ragnina, 219.; Resti, o. c., 63., 76. (302) Resti, o. c., 210. (304) Codex diplomaticus, IV, 297. (305) Netočno je ustvrdio Farlati (o. c., IV, 43.) da je bosanska crkva bila shizmatička, jednako kao i srpska crkva nije bila u raskolu prije sv. Save, koji je tu crkvu istom g. 1219. podložio bizantskoj patrijaršiji i konačno je otcijepio od zajednice s Rimom.
Organizator događanja bila je Napretkova podružnica iz Zadra, a povod je bio dvadeseta godišnjica obnavljanja rada HKD Napredak koji mu je u razdoblju od 1949. do 1990. godine bio zabranjen.
Kao poseban uspjeh društva opisao je obnovu i stavljanje u funkciju Napretkova nebodera u središtu Zagreba te otvaranje kulturnog centra smještenog u tom objektu.
U planu Napretkova rada za iduće četiri godine kakvoga je predložio Topić a usvojila skupština istaknuto je kako će uz dalje napore na vraćanju imovine društva diljem BiH slične aktivnosti biti vođene i u Hrvatskoj.
Držimo se one devize majke Terezije: ' Svi ne možemo činiti velika djela ali možemo činiti mala djela s velikom ljubavlju ' ", poručio je Topić obećavši dalje usrdno zalaganje za jačanje Napretkova rada i njegove uloge kako u BiH tako i u Hrvatskoj. (Hina/Culturenet.hr)
Potom je fra Andrija, u prepunoj dvorani Napretkova doma, uputio pozdravnu rijeà i zaželio dobrodošlicu poznatom politologu, plodnom spisatelju, branitelju identiteta hrvatskog naroda, države i branitelja, prof. dr. Zdravku Tomcu.
Obad je iznio ideju prema kojoj bi hrvatska Vlada kupila jednu zgradu u Zadru koja bi bila Napretkova, a služila bi studentima iz BiH, kao i ostalima iz inozemstva, kako bi studirali na Sveučilištu u Zadru.
Naime, na misama je dio božićnih pjesama svirala Napretkova tamburaška grupa AKroBiH.
U Sarajevu je 1912. izgrađena " Napretkova " palača, a potom i đački domovi " Kralj Tomislav " i " Kralj Petar Svačić " te višenamjenski domovi u mnogim bosanskim gradovima.
Odlučeno je da se posjete i razgledaju Derventa jer je velik broj članica ondje rođen i odrastao, samostan Plehan, Garevac u kojem je smještena Napretkova zaklada Otvorena kuća na čelu s predsjednicom Slavicom Šerić.
Također je predstavljena i Napretkova knjižnica u Sarajevu čiji je rad obnovljen 2003. godine, a koja danas u svom fondu ima više od 30.000 knjiga.
Nagrade je pobjednicima uručio predsjednik Napretkova ogranka Bosiljko Boros iz Hamiltona.
Glazbeni dio na večerašnjoj tribini će izvoditi Napretkova Klapa.
Na kraju je predsjednik Napretkova ogranka Bosiljko Boros, zatvarajući festival, otvorio natječaj za sljedeći festival dječje pjesme u 2009. godini koji bi se trebao održati potkraj listopada sljedeće godine
Pripreman i uređen dijelom u Sarajevu, gdje je središnjica društva, dijelom u podružnici Split gdje izmješten djeluje dio središnje uprave, godišnjak je uspio okupiti čitav niz uglednih suradnika i tematski obuhvatiti raznovrsne oblasti i tematske priloge, od književnosti i znanosti do historiografije, lingvistike i gopodarstva, s tematskim cjelinama u spomen na obljetnicu krbavske bitke, 100 godina od rođenja Miroslava Krleže, 80 godina od rođenja Viktora Vide i 100 godina od osnutka " Napretkova " Hrvatskog pjevačkog društva " Trebević " u Sarajevu.
Prikazana su i " Napretkova " izdanja, knjige što ih je Društvo tiskalo u 1993. godini, prikupljeni dokumenti 1993. značajni za hrvatski narod u BiH, obilježene obljetnice i kronološki prikazane ratne aktivnosti podružnica HKD " Napredak " u Sarajevu, Zagrebu, Splitu i Dubrovniku tijekom rata.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com