U julu 1941. godine formirao je Kolubarsku partizansku četu, zatim je postao komadant Valjevskog NOP odreda, u novembru 1941. izabran je za predsjednika Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora Srbije.

Zaključkom mjesnog Narodnooslobodilačkog odbora pokrenut je u studenom 1944. rad Čitaonice Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte " s knjižnicom i radio-aparatom.

Dakako, ovdje iz razumljivih razloga to ne pretendiram činiti, ali zato namjeravam ukazati na neke činjenice koje potpomažu razotkrivanju povezanosti zločina s funkcijom uspostave, učvršćenja i održanja na vlasti komunističkog totalitarnog režima nakon završetka Drugog svjetskog rata, kazao je Begonja te potom upoznao okupljene sa slučajem Petra Proface iz Poljane koji se nekoliko dana nakon kapitulacije Italije vratio u svoje mjesto i htio se staviti na raspolaganje NOP-u, no ubrzo je nestao, a potom i ubijen, kako se kasnije saznalo, po nalogu Narodnooslobodilačkog odbora Sutomišćica, jer su odbornici, kako je kazao Begonja, " bez ikakve istrage i isključivo prema vlastitom nahođenju, uzeli sebi za pravo da zaključe kako je spomenuti Profaca bio fašista, a onda valjda i narodni neprijatelj zbog čega je trebao odmah biti smaknut. "

Mi nismo htjeli postati poslušno roblje ", citirao je predsjednik županijskog Saveza antifašista Tomislav Ravnić na današnjoj sjednici u Pazinu prve dvije rečenice proglasa Narodnooslobodilačkog odbora za Istru iz 13. rujna 1943., naglasivši da je samo oružanom borbom bilo moguće osloboditi Istru tuđinske vlasti i sjediniti je s maticom.

Tijekom drugog svjetskog rata formirao se na oslobođenom području Hrvatske kod Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Sudski odjel koji prerasta i u razdoblju neposredno nakon rata djeluje kao Narodni kotarski sud.

Poslije oslobođenja, bio je član Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora za Hercegovinu i ubrzo je, 1946. godine, umro u Mostaru.

Sve su te apsurdne teze potkrijepljen spomenutim »krunskim« dokumentom Glavnoga narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine, Odjeljenja za unutarnje poslove, izdanom 15. svibnja 1945. u Novom Sadu i upućenom svim okružnim narodnooslobodilačkim odborima.

Svojedobno im je suđeno jer gvardijan nije želio postati član narodnooslobodilačkog odbora.

Osnivač je seoskog narodnooslobodilačkog odbora (NOO) koji širi ideje antifašizma po Poreštini.

Mjesni narodni odbor Veli Mlun proizašao je iz ratnog Seoskog narodnooslobodilačkog odbora Veli Mlun (1944 - 1945).

Mladen Koritnik, povjerenik za prosvjetu i kulturu Okružnoga narodnooslobodilačkog odbora Zadra 1944. i 1945., zapisao je što se doista dogodilo: " Planirali smo da sačuvamo i zgradu kazališta, koja je od bombardiranja bila oštećena ali još uvijek u stanju da se obnovi.

Potresno je svjedočanstvo partizanskog strijeljana učiteljice Zorke Rendulić i šest žena u svibnju 1945. godine pod optužbom kotarskog narodnooslobodilačkog odbora iz Plaškog da su pomagale ustaškim zlikovcima u skrivanju dok su 4 žene i jedna muškarac za isti krimen osuđeni na neograničen prisilni rad i konfiskaciju imovine.

Kao i drugi kotarevi, NOK-a Pregrada je nastao transformacijom narodnooslobodilačkog odbora u narodni odbor iz razloga jer su narodnooslobodilački odbori završeštkom rata izgubili svoju oslobađajuću funkciju.

Najprije Tuđman (dobro, bilo je ratno stanje) a kasnije i ovaj SMRADader iz nekih razloga, tko zna kojih, neće da taknu period do 90. Nikakvih istraga nije bilo, kamoli čega drugoga, u svezi partizanije i njihovih zločina, strašnih, monstruoznih.Svi smo o tome čuli, postoje još i svjedoci i pisani dokumenti raznih presuda Okružnog komiteta Narodnooslobodilačkog odbora i sličnih tijela gdje se prijekom sudom osuđivalo na strijeljanje.

Tijekom pripreme podataka za Pregled arhivskih fondova i zbirki u R Hrvatskoj iz 2006. od predmetnog fonda je još odvojeno i gradivo Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Novi (fond HR-DARI-581).

Prema literaturi stvaratelj je osnovan odlukom Inicijativnog Kotarskog narodnooslobodilačkog odbora Krk na dijelu područja predratne općine Dubašnica u srpnju ili kolovozu 1943. godine dok je otok još bio pod talijanskom okupacijom.

Prvi direktor Narodnog kazališta u Puli bio je jedan od rukovoditelja partizanske kazališne družine Oblasnoga narodnooslobodilačkog odbora za Istru " Otokar Keršovani ", Miljenko Paravić.

Po liniji ilegalnog Narodnooslobodilačkog odbora ostalo se na onom što sam izneo u prošlom pismu.

Iste godine postao je član Narodnooslobodilačkog odbora grada Zagreba.

Drndić Stipe, sekretar Agitpropa Oblasnoga komiteta KPH za Istru i čelnik Propodjela Oblasnoga Narodnooslobodilačkog odbora za Istru, započeo je sa suradnicima pripremu lista poč. srpnja 1943. u brdima ponad Hrvatskoga primorja.

Bio je samo predsjednik Narodnooslobodilačkog odbora, zapadne orijentacije i antifašist.

U svom sastavu kotarski narodni odbori imali su mjesne narodne odbore kao podređene organe, a Oblasni NOO za Istru (također transformiran iz Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora) bio im je nadređeni organ vlasti i ujedno spona sa ZAVNOH-om kao najvišim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom.

Gradski narodnooslobodilački odbor Pula proizašao je iz ratnog Gradskog narodnooslobodilačkog odbora Pula (1944 lipanj 1945), koji je do oslobođenja djelovao kao civilno pozadinsko i upravno tijelo narodnooslobodilačkog pokreta.

Prof. Bogdan Ogrizović je bio zagrebački gimnazijski profesor matematike i tada, 1943. godine, predsjednik Mjesnog narodnooslobodilačkog odbora Zagreba, član Komunističke partije Jugoslavije.

Nakon rata bio sam član okružnog narodnooslobodilačkog odbora, koji je bio zadužen za obnovu bolnice.

Sve je počelo padom Italije u rujnu 1943., kada je Ante Mandić postao čelnik Narodnooslobodilačkog odbora u Opatiji. Radost oslobođenja nije dugo trajalo, jer su Nijemci ušli u Volosko i okupirali cijelo područje na kojem smo živjeli.

U to vrijeme bio je predsjednik Narodnooslobodilačkog odbora Splita.

Strčića (Zapisnici sjednica Okružnog narodnooslobodilačkog odbora za Hrvatsko primorje 1943 45. godine, 1975), Vodič Historijskog arhiva Rijeka (1980), B.

Mjesni narodni odbor Zrenj (1947 - 1952) proizašao je iz ratnog Seoskog narodnooslobodilačkog odbora Zrenj (1944 - 1945) te je izravni slijednik Mjesnog narodnog odbora Zrenj (1945 - 1947).

Profesor Bogdan Ogrizović, član KPJ, bio je predsjednik Mjesnog narodnooslobodilačkog odbora Zagreba, a postolarski radnik Ivan Šimecki sekretar Trećeg rajonskog komiteta.