Oblasna samouprava koja je djelovala putem Oblasne skupštine i Oblasnog odbora, uspostavljena je tek 1927. godine.

Za razliku od bivšeg ' potpredsjednika Vlade Republike Srpske Krajine ' i ' predsjednika Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne Slavonije ' koji je 1991. odlazio na ' brifinge ' Miloševiću u Beograd i potom instruirao pobunjenike u Pakracu o daljnjim potezima, a koji je sada pušten iz ' ropotarnice povijesti ' da moralizira o žrtvama i humanizmu.

Prosinca 1943. odlukom Oblasnog komiteta KP za Dalmaciju upućena kao jedan od rukovoditelja zbjega u El Shatt, Egipat.

Neki podaci su i šaljive prirode, kao macho ponašanje predsjednika srpskog Oblasnog vijeća Veljka Džakule, koji je uoči sastanka sa zapovjednicima UNPROFOR-a 2. rujna 1992. prevoditeljici UN-a objašnjavao da će Hrvatice najviše žaliti zbog odsustva Srba (dok. 67).

Oblasna je skupština izglasavala oblasni proračun i oblasne uredbe, koje su imale karakter oblasnog zakona i mogle su se odnositi: na unutarnje poslovanje oblasnih samoupravnih vlasti, na ustrojstvo i poslovanje rasnih oblasnih samouprava i zavoda, reguliranje plaća i mirovina oblasnih činovnika, propisivanje načina uporabe oblasnih sredstava, razrađivanje zakonskih odredaba u cilju primjenjivanja u oblasti ukoliko nisu iz područja javnog mira i reda, sigurnosti i morala.

Samoupravni poslovi Oblasnog odbora, imenovanog 23. veljače 1927. godine, bili su isprva podijeljeni na grane (predsjedništvo i građevine; financije; privreda i gospodarstvo; obrt i industrija; zdravstvo i socijalna politika; šumarstvo i zadrugarstvo; prosvjeta; uprava i statistika), na čelu kojih su bili odbornici, a potom su uspostavljena odjeljenja ili referade, te jedna sekcija.

Ukidanjem Oblasne skupštine i Oblasnog odbora poslove samouprave preuzeo je 1929. godine komesar, imenovan po velikome županu.

Od lipnja 1946. godine utvrđen je unutrašnji ustroj rajonskih narodnih odbora, koji su imali uz Tajništvo, imali i formirane i odjele, a ukupna razina njihovih ovlasti i njihov unutrašnji ustroj odgovarali su onome kakav je bio na snazi u mjesnim narodnim odborima na području nadležnosti Oblasnog NO-a za Istru.

Bio je ministar u Vladi Narodne Republike Hrvatske 1948. i 1949. godine, zatim predsjednik Oblasnog narodnog odbora u Osijeku.

Najpre je bio sekretar Oblasnog komiteta SKOJ-A, a zatim i sekretar Oblasnog komiteta Partije za Zapadnu Makedoniju.

Poslije oslobođenja zemlje bila je aktivno angažirana u mnogim društveno-političkim organizacijama i organima gdje je bila na raznim visokim funkcijama, kao: poslanik Ustavotvorne skupštine za kotar Prelog, član Okružnog KKP Varaždin, sekretar GK KP Varaždin, član Sekretarijata Oblasnog KK PH Zagreb, član i sekretar OP Sekretarijata CH KPH.

Organizira Prvi zagorski partizanski odred, član je Povjerenstva CK KP Hrvatske za Zagreb, član Oblasnog komiteta KP Hrvatske za Zagrebačku oblast, politički komesar Druge operativne zone, a od novembra 1943. član Politbiroa CK KP Hrvatske.

Tijekom 1992. godine postaje članom Državnog komiteta za suradnju sa UNPROFOR-om. 18. veljače 1993. godine kao predsjednik Oblasnog vijeća, u mjestu Doljani kod Daruvara zajedno sa ostalim predstavnicima pregovara i potpisuje sporazum o suradnji sa predstavnicima Hrvatske u prisustvu UNPROFOR-a, kojim se trebao regulirati promet, komunikacije, obnovu sistema za snabdijevanje vodom i električnom energijom i " povratak Hrvata prognanika ".

Još dva urudžbena zapisnika preuzeta su 1951. godine od Oblasnog NO-a u Osijeku te 4 knjige o radnim odnosima 1964. godine od Privredne komore kotara Osijek.

Organizaciju rada komiteta i pripremu I. oblasne konferencije (konstituirajuće) provelo je Povjereništvo CK KPH za oblast Bjelovar osnovano početkom 1949. kao jezgra oblasnog partijskog biroa.

U točki 30 navedenog zakona propisano je, da će se svake treće godine priređivati u svakom srezu natjecanja poljoprivrednika u onim proizvodima poljoprivrede, koji se prema programu rada sreskog i oblasnog poljoprivrednog odbora imaju u prvom redu propagirati u tom srezu.

Radio je pod rukovodstvom Oblasnog štaba za tuzlansku oblast.

Fond sadrži fragmentarno sačuvane zapisnike i prezidijalne spise Oblasne skupštine iz 1927/1928, strogo povjerljivo 1927 - 1929, povjerljivo 1924 - 1929 i opće dopisivanje velikog župana 1924 - 1926, dokumentaciju o izborima 1924/1928, budžet i blagajničke spise, inventare imovine, sjedničke zapisnike i spise Suda za stanove kod velikog župana iz 1925. godine, spise odjeljenja u nadležnosti velikog župana: upravnog, poljoprivrednog, šumarskog, veterinarskog, građevinskog, sanitetskog i prosvjetnog, te odsjeka: zadružnog i putovničkog, s rasponom spisa od 1894. do 1929. godine, spise Oblasnog karnosnog povjerenstva iz razdoblja 1924 - 1929, fragmentarno sačuvane zapisnike Oblasnog odbora iz razdoblja 1927 - 1929 godine, imensko kazalo sjednica 1928 - 1929 i opće spise Oblasnog odbora iz razdoblja 1927 - 1929, godišnje proračune općina i gradova 1922 - 1926, dokumentaciju o bolničkim troškovima 1926 - 1929, spise komesara iz 1929. godine, dokumentaciju mirovinskih zaklada općinskih činovnika bivše ličko-krbavske i modruško-riječke županije 1896/1928, te spise županijskih oblasti u Gospiću i Ogulinu za razdoblje 1884 - 1925. godine.

Poslije likvidacije Oblasnog NO Dalmacije 1951. mnoštvo razne arhivske građe nalazilo se smješteno u podrumu zgrade bivšeg Oblasnog NO u ulici Sinjskih žrtava br. 2. Tada još nije postojao Arhiv grada Splita i jedan dio arhiva bivše Primorske banovine, tj. nepotpun arhiv odjela za obrt, industriju i trgovinu preuzeo je zapisnički, ali bez ikakvog popisa, Muzej grada Splita i deponirao u sjeverozapadnu (Arnirovu) kulu Dioklecijanove palače.

Serija OblK za Zagrebačku oblast obuhvaća dokumente nastale od 1943. do srpnja 1945. a sadrži zapisnike sastanaka OblK, izvještaje upućene CK KPH i Povjerenstvu za Zagreb, dopise, direktive i upute koje su slali CK i Povjereništvo, direktive, cirkularna pisma, upute i dopise upućene okružnim komitetima o kadrovskim promjenama, pripremama za održavanje okružnih, kotarskih i općinskih partijskih konferencija, podatke o prikupljanju pomoći, smještaju izbjeglica iz Podravine, evakuaciji stanovništva s područja Kalnika na područje Bilogore i Moslavine; izvještaje Mjesnog komiteta Zagreb, Oblasnog komiteta SKOJ-a, štabova II. operativne zone, popise članova okružnih i kotarskih komiteta.

Serija OblK KPH za Zagreb sadrži: spise i zapisnike Povjereništva CK KPH za Oblast Zagreb iz 1949 - 1953. koje je pripremilo Prvu oblasnu partijsku konferenciju za osnivanje oblasnog komiteta, zapisnike i materijale sjednica OblK, oblasnih konferencija i plenuma, zapisnike biroa OblK, zapisnike, izvještaje i materijale o radu radnih tijela (Organizaciono-instruktorsko odjeljenje, Odjeljenje za agitaciju i propagandu, Kadrovsko odjeljenje, Komisija za selo) izvještaje o radu i statističke podatke o članstvu, dopise i okružnih i kotarskih komiteta sa svog područja.

Za oblasnog tajnika imenovan je dr Svetozar Lastić.

Poslije oslobođenja, bio je član Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora za Hercegovinu i ubrzo je, 1946. godine, umro u Mostaru.

Kotarski komitet KPH Čazma bio je u nadležnosti u razdoblju od 1944. do 1947. godine Okružnog komiteta KPH Čazma, u razdoblju od 1949. do 1951. godine u nadležnosti Oblasnog komiteta KPH Bjelovar, a od 1951. do 1955. godine pod nadležnosti CK SKH.

Odluke Tajništva i Izvršnog odbora Oblasnog narodnog odbora za Istru i VUJA-e objavljivane su u ' ' Službenom listu Oblasnog narodnog odbora za Istru i Gradskog narodnog odbora Rijeka ' ', a na području Istre bio je na snazi i Opći zakon o narodnim odborima (Sl. list FNRJ 43/46).

U nadležnosti Oblasnog narodnog odbora za Istru (ONO za Istru), koji je imao sjedište u Labinu i djelovao do listopada 1947. bila je i administrativno-teritorijalna podjela Oblasti.

Fond se sastoji od slijedećih serija: 1. Radnički pokret 1908 - 1924; 2. Obavještajna služba (OZNA) 1944 - 1945; 3. Vojska - ratne komande (Hrvatsko primorje) 1942 - 1945; 4. Okružni NOO Rijeka i druga upravna tijela 1944 - 1947; 5. Prop-odjel Oblasnog JNOF-a za Istru - Rijeka 1946; 6. Razna tijela 1944 - 1946, 1949,1950; 7. Vojska (Istra) 1944. - preuzimanje 1974; 8. Razni spisi iz razdoblja NOB - preuzimanje 1976; 9. Spisi Uprave Gradskog muzeja Sušak 1813 - 1941; 10. Zbirka arhivalija - preuzimanje 2007. Pretežni dio Zbirke (osim pod 9.) čine izvorni dokumenti, prijepisi, rukopisi, tiskovine vezani za povijest radničkog pokreta, NOP-a i Komunističke partije u Rijeci, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Istri.

Posebno je značajno gradivo vezano za Istru u razdoblju između 1945. i 1947. godine, gradivo Oblasnog NO-a za Istru i pogotovo Oblasnog komiteta KPJulijske krajine za Istru.

Konačno je 14. travnja otišao u Korčulu, ali nije preuzeo zdravstvenu službu već je osobno otišao u Split kod povjerenika Oblasnog N. O.

I kada je Drago Gizdić, tajnik Oblasnog NOO, koji je pred godinu dana bio veza između pokretača obnove Hajduka Duška Brkića, Hebrangova zamjenika i neposrednog organizatora ratnog Hajduka dr. Šime Poduje, po drugom poslu otišao na konzultaciju kod dr. Vladimira Bakarića u Zagreb, Senjanović ga je u ime istomišljenika iz splitskog gradskog političkog vodstva zamolio da objasni Bakariću cijelu situaciju kako bi provedba direktive o reorganizaciji splitskoga sporta imala vrlo negativne političke poene za tadašnju narodnu vlast.