U antičko dobana području Gradca se najvjerojatnije nalazio rimski civitas Biston, koji je kaoprimorsko središte pripadao koloniji Naroni, važnom rimskom uporištu nadanašnjem hrvatskom tlu.

Čini se, da nedostaje minimum sredstava za zaštitu arheoloških nalazišta, pa tako, npr. uopće nije zaštićen od devastacije dio rimskog mozaika u Naroni.

Izvođač radova na arheološkom muzeju u Naroni je građevinska tvrtka M. G. A. iz Metkovića, a autor projekta muzeja je arhitekt Goran Rako s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Središnji dio izložbe je skupina od 9 mramornih kipova, što predstavlja otprilike polovinu kipova iz Augusteuma u Naroni, koji je iznjedrio dosad najbrojniju skupinu rimskih carskih kipova iz 1. st. u svijetu.

A naroni lijekovi su nekako još i najučinkovitiji.

U zapadnoj prostoriji postavljeni su pokretni regali za čuvanje inventirane muzejske građe kao i studijskog materijala sa dosadašnjih istraživanja u Naroni.

U Naroni (muzeju) najzanimljiviji su bili kip cara Augusta i njegov hram.

Od novih investicija osigurali smo sredstva za Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzej Hušnjakovo u Krapini i Muzej na arheološkom nalazištu u Naroni.

U promatranom razdoblju radio je o Festivalu objavio 25 priloga trajanja 27 minuta i 48 sekundi čija je bruto vrijednost procijenjena na 25.446 kuna (AVE) Priloge su objavili Radio Sljeme, Radio 101, HR1, Narodni radio, Otvoreni radio, Radio Antena Zagreb i Radio plavi 9. Najviše su objava imali Radio Sljeme - 8, Radio 101 5, 1. Program Hrvatskog radija 4, Naroni radio 4, Otvoreni radio 3 i Radio plavi 9 1. 11 priloga (44,00 % od svih priloga) trajanja 15 minuta i 50 sekundi (56,95 % od ukupnog trajanja) procijenjene vrijednosti 14.525 Kn (57,08 % od ukupnog AVE) emitirano je u PRIME TIME-u (od 7 do 10 i od 15 do 17 sati) OTS je procijenjen na 1.083.768 slušatelja starijih od 18 godina

Autentičnom ugođaju pridonosi i precizna rekonstrukcija hrama Augusteuma koju su do najmanjih potankosti izradili Mario Čorić i Branko Penđer, u setu videoinformacija o Naroni prezentira se i dio mozaika s položenom statuom i sedam skulptura te izbor nalaza keramike, stakla i metala kao i podaci o veoma zahtjevnom procesu rekonstrukcije kipova, na kojem je najizravnije radio cijeli tim - osobito konzervator Ivo Donelli i stručna suradnica, zadarska profesorica arheologije Marija Kolega.

Poanta je u pokušajima slaganja odgonetke na pitanja koja još nitko ne može pouzdano dešifrirati - zašto su takvi kipovi nađeni upravo u Naroni, tko ih je radio i za koga.

Kip je zahvaljujući susretljivosti oxfordskog Ashmolean muzeja ponovno spojen i potom predstavljen široj hrvatskoj i europskoj javnosti zahvaljujući velikom projektu izložbe Augusteum Narone, koji je ostvario profesor Emilio Marin, voditelj arheoloških iskapanja u Naroni od 1988. do 2004..

Ovaj zamašni projekt priprema i sponzorski prati Hrvatsko-britanska poslovna mreža, a prezentacija obezglavljenih kipova rimskih careva iz Augusteuma u Naroni, u Lapidariju će dobiti i autentičnu dimenziju jer su u posebnom dijelu splitskog muzeja izloženi svi do sada spojeni ulomci 16 carskih skulptura.

Veza je obnovljena nakon otkrića obezglavljenih rimskih kipova, kada se u Augusteumu našlo i tijelo Livije, a glavu te carice u Naroni je još 1878. pronašao slavni britanski arheolog Arthur Evans i otada se nalazi u postavu oxfordskog muzeja.

Posebnu brigu će Podružnica posvetiti oko arheoločkih radova u Naroni, jer ona ima čak i međunarodno značenje.

U cilju priprema arheoloških radova Podružnica će u ožujku biti organizator predavanja o Naroni u Vidu i u Metkoviću.

Jagoda Mardešić, Zrinka Buljević, Sanja Ivčević, Bruna Nardelli i Maja Bonačić Mandić u svojim radovima obrađuju sitne nalaze od jantara, stakla, metala, kosti te geme i novac pronađen u Naroni.

U zborniku Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanje HAD-a 22, nalazi se ukupno 27 radova otisnutih na 431 stranici.

- kiparska radionica: na prostoru Arheološkog muzeja Narona održa n a Kiparska radionica Narona 2012 u Vidu i na Norinu od 27. 10. 2012. do 4. 11. 2012. Sudjelovali su umjetnici i profesori Marija Sršen, Ana Gizdić, Nikola Faller, Ana Filipović, Nediljka Penović te grupe djece djeca iz Vida koji su vrlo aktivno i kreativno stvarali skulpture na ovoj kao i na prošloj Naroni; učenici O.

Sve o mjestu Vid, antičkom gradu Naroni, udaljenom 4 km od Metkovića, nastalom na ostacima antičke Narone...

Metković, 20.2.2007. - Ketini i društvo još nije ni odčepilo prvu pivu u Naroni, a mi već objavljujemo slike sa suđenja i izvršenja presude Marku Krnjevalu koje smo putem satelita dobili od našeg specijalnog dopisnika sa pjace i male rive.

- muzej: Povodom Međunarodnog dana muzeja, a u sklopu 18. muzejske edukativne akcije naziva Muzejske pričalice, u Arheološkom muzeju Narona održana je dječja radionica CRKVA - HRAM, gdje se kroz zabavan i poučan dijalog djecu upoznalo sa sličnostima i razlikama crkve u današnjem Vidu i hrama u antičkoj Naroni

U takvom okruženju raslo je i bogastvo pa je logično da su se u Naroni mogli graditi skupocjeni kipovi, luksuzne građevine pa odatle i enigma otkuda i ti 16 kipova.

Sve su, naime, rimske statue u Naroni pronađene bez glava koje su im odrubljene kad je uništen hram, kao simbol jedne moći i religije.

Ministar je najavio skoro otvorenje Muzeja u Naroni, rečeno je da godišnje potpiše čak 5000 ugovora s korisnicima državnih sredstava, te da je ove godine rješavano čak 1300 žalbi zbog spomeničke rente.

Druga po redu, Rimska noć u Naroni u organizaciji Arheološkog muzeja Narona održati će se u petak 27. srpnja na forumu ispred Arheološkog muzeja Narona u Vidu.

U prv oj Rimskoj noći u Naroni naglasak je bio na hrani, kulturi blagovanja i načinima pripreme i posluživanja.

Radio Naroni zabranili izravan prijenos i snimanje sjednica

U dugopoljskom zaselku Kapela nalazila se važna bifurkacija cesta: jedne koja ide prema sjeveru (pravac Aequum), a druga sjeveroistočno (pravac Pons Tiluri i nadalje prema Naroni).

Arheološkim iskapanjima je dokazano da su Iliri, prastanovnici ovih prostora, uživali u kamenicama u svom velikom gradu Ošlju pored Stona, Rimljani u Naroni (Vid u Neretvi), a mudra Dubrovačka Republika 1333. godine unajmila je Bistrinu od bana Stjepana Kotromanovića upravo zbog proizvodnje kamenica i soli.