U kojoj su fazi ti planovi? nbsp; nbsp; nbsp; Trenutno instaliramo novu digitalnu tehnologiju u kompletnom informativnom programu radija, a do kraja mjeseca dovršit æemo prvu fazu instaliranja digitalne tehnologije u informativnom programu televizije.

Stvar je dalje zakonodavca i vlasnika što æe uèiniti, no, mi èinimo sve da oni sutra mogu biti potpuno odvojeni ili da mogu kao poslovne jedinice zadržati odreðeni opseg zajednièkih radnih funkcija, recimo u informatici, telekomunikacijama, poslovnom sustavu ili transportu. nbsp; nbsp; nbsp; Razdvajanje radija i televizije veæ kasni.

Kada æe se to napokon dogoditi? nbsp; nbsp; nbsp; Odvajanje odašiljaèa obavili smo s nešto manje od èetiri mjeseca zakašnjenja, no, to je bio lakši dio posla.

Može biti, meðutim, upitno do koje æe se mjere radio i televizija osamostaliti: potpuno, kao što su to uèinili samo Portugal i Francuska ili s odreðenim oblikom zajedništva, što imaju ostale europske zemlje. nbsp; nbsp; nbsp; Dakle, do razdvajanja vjerojatno neæe doæi prije Nove godine? nbsp; nbsp; nbsp; Nova godina bi mogla biti realan rok u kojem bi sve moglo biti pripremljeno ili za konaèno potpuno odvajanje ili za financijsko osamostaljivanje, uz zadržavanje stanovitih zajednièkih radnih funkcija.

Osobno mislim da ova varijanta spada u europske standarde i da bi za Hrvatsku bila racionalnija, jeftinija i bolja s gledišta moænog javnog servisa kojem težimo. nbsp; nbsp; nbsp; U sluèaju razdvajanja ponovo bi se birali ravnatelji, u tom sluèaju i televizije i radija, je li tako? nbsp; nbsp; nbsp; Zašto samo ravnatelji, vjerojatno bi se birala i nova vijeæa i novi glavni urednici.

TI pozvao je HRT na objavljivanje podataka o troškovima kampanje za izbor Predsjednika Republike Hrvatske jer je to u »interesu ne samo svih kandidata i HRT-a, veæ i svih graðana RH i daljnjeg razvoja demokracije«. nbsp; nbsp; nbsp; Skrivanjem tih podataka u javnosti se može stvoriti dojam da se u predizbornoj kampanji èinilo nešto protuzakonito i time dovesti u pitanje integritet procesa izbora èelnog èovjeka države, odnosno, zakonitosti rada najjaèe medijske kuæe u Hrvatskoj, navodi se u priopæenju. nbsp; nbsp; nbsp; Reagirajuæi na to priopæenje HRT je juèer priopæila da smatra poslovnom tajnom podatke o poslovanju Odjela marketinga.

Nakon što su ga ispitali, on je priznao da koristi nbsp; tuđu bežičnu mrežu, a to ga je priznanje stajalo uhićenja.

Zašto bismo nakon tolikog partizansko-komunistièkog tzv. pobjednièkoga svjesnog falsificiranja povijesti morali prihvaæati da je taj povijesni sud o Budaku istinit ili vjerodostojan«, pita se u posljednjem broju Glasa koncila komentator Ivan Mikleniæ. nbsp; nbsp; nbsp; U komentaru naslovljenom »I najmanji povod dovoljan za veliki napad na Crkvu«, Glas koncila postavlja i pitanje hoæe li dio javnosti koji je osudio ulogu Crkve u planiranom podizanju spomen ploèe autoru rasnih zakona po istim kriterijima podvrgnuti prosuðivanju Vladimira Nazora, koji je, tvrdi se u crkvenom tjedniku, kao predsjednik Hrvatskoga sabora neposredno nakon rata potpisao više zakona koji su imali katastrofalne posljedice za mnoge posve nevine ljude? nbsp; nbsp; nbsp; U istu ravan s Budakom stavljen je i nobelovac Ivo Andriæ, koji je, tvrdi se, za vladu Kraljevine Jugoslavije sastavljao genocidne upute kako istrijebiti Albance s Kosova. nbsp; nbsp; nbsp; Glas svoje èitatelje upozorava na »neizbježan dojam da se u današnjoj Hrvatskoj svaki pa i najmanji povod ili prilika koriste za žestoki medijski napad na Katolièku Crkvu u Hrvatskoj«, te tvrdi da je vijest o planiranom podizanju spomenika Budaku »izvrsno poslužila budnim i neumornim, ideološki veoma izgraðenim javnim djelatnicima i poslenicima javne rijeèi da još jednom iskažu svoje neraspoloženje, gotovo mržnju prema Katolièkoj Crkvi«. nbsp; nbsp; nbsp; Kao najglasniji glas mrženje prema Crkvi, »Koncil« apostrofira našu novinu, tvrdeæi da je Novi List o »sluèaj Budak« pisao u »maniri govora mržnje, ponavljajuæi doslovne propagandistièke parole iz najtvrðega komunizma, koje su u gotovo svemu hrvatskom odmah vidjele i ustaško«.

ZAGREB Miroslav Dorešiæ, nekadašnji doministar znanosti, krajem veljaèe poslao je dopis glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiæu kojim traži da se napokon razriješi njegov sluèaj koji je proteklih 18 mjeseci bio u žiži javnosti. nbsp; nbsp; nbsp; Radi se o poznatom sluèaju kada je Dorešiæ optužen za prijetnje novinarki Sunèici Findak, s kojom je bio u intimnoj vezi.

No, Dorešiæ u svom dopisu, koji je osim Bajiæu proslijeðen i na nekoliko politièkih adresa, traži da se rad na spisima ubrza, te da se razriješe dogaðaji od 9. sijeènja prošle godine. nbsp; nbsp; nbsp; Naime, tog je dana s telefona u uredu Miroslava Dorešiæa prijeæeno Sunèici Findak, koja se nalazila u Belgiji.

Èlanak 5 1 nbsp; Upravni odbor radi na temelju ovih Pravila, Poslovnika i odluka što ih donosi na svojoj sjednici. 2 nbsp; Upravni odbor može imenovati komisije i pododbore za obavljanje pojedinih poslova. 3 nbsp; Prava i obveze komisija i pododbora utvrðuju se odlukom o njihovu imenovanju.

Novinari »Globusa« Gordan Maliæ, »Jutarnjeg lista« Marijo Kavain i Ivanka Toma te »Vjesnika« Željko Peratoviæ odvojeno æe u sudskome postupku zatražiti moralnu ili materijalnu odštetu za štetu koju im je klevetom nanijela najmoænija tajna služba u Hrvatskoj. nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; Tužim državu u osobno ime jer mi je državna služba POA skoro godinu dana nezakonito pratila javni rad i privatni život, a državni vrh i javnost uvjeravala da radim protiv interesa zemlje, kazao nam je juèer Gordan Maliæ.

Novinari æe zahtijevati da se država javno isprièa za klevetu novinara, a neki od njih zatražit æe možda i materijalnu naknadu za pretrpljenu štetu. nbsp; nbsp; nbsp;

O njima... nbsp nbsp više »

Kao poseban Podbevšekov krimen, konstatirano je da ispitivanje Helene Puljiz, suprotno pravilima službe, nije zabilježeno ni zapisnikom ni audiovrpcom. nbsp; Vijeæu za civilni nadzor tajnih službi sam je Podbevšek slagao da razgovor nije snimljen nbsp; kaže Vlatko Cvrtila, njegov tadašnji predsjednik.

Nedavno je poèeo emitirati hrvatski RTL, a prema najavama i Novu TV bi uskoro trebala kupiti neka velika svjetska kompanija. nbsp; nbsp; nbsp; Zapravo sam jako zadovoljna što se pojavila konkurencija jer nas je natjerala da se dobro pogledamo u ogledalo i da vidimo tko smo, ali i što želimo i možemo napraviti. nbsp; nbsp; nbsp; Ta vaša konkurencija svoj program temelji na zabavi svojih gledalja. nbsp; nbsp; nbsp; To je zato što su oni komercijalna televizija.

Osim toga i dramski program užasno puno stoji. nbsp; nbsp; nbsp;

Shema s inaèe 17 novih emisija, od kojih èak 15 javnog sadržaja, poslije te stanke ipak je dobila pozitivno mišljenje, ali za nju ruke nisu digle Nada Gaèešiæ-Livakoviæ, Anja Šovagoviæ-Despot te Jadranka Kolareviæ. nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; (T.

nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; Glavna urednica Jasna Ulaga Valiæ i juèer je ostala nedostupna medijima, ali se, kao što je to veæ postala praksa, novinarima ukazala u vidu priopæenja koje su im proèitali njezini suradnici.

Ostalih pet urednika, Damir Matkoviæ, Branko Schmidt, Aleksandar Kostadinov, Zoran Margetiæ i Jasmina Božinovska-Živalj, juèer su pismeno potvrdili glavnoj urednici da žele da ih se razriješi, èime se grupa »pobunjenih« urednika zaustavila na broju osam, buduæi da je na popisu za razriješenje i troje urednika informativnog programa, Oliver Dražiæ, Nikola Kristiæ i Katja Kušec, kojima Ulaga nije ni dala priliku da se predomisle. nbsp; nbsp; nbsp; Neslužbeno smo doznali da je pobunjenu osmorku na njihov zahtjev juèer ujutro primio i ravnatelj Mirko Galiæ od kojeg su tražili da se ne odugovlaèi s njihovih razrješenjem. nbsp; nbsp; nbsp; Juèer se na Prisavlju šuškalo da je Ulaga Kristiæevo mjesto urednika informativno-politièkog programu nudila Mladenu Stubljaru, a Matkoviæevo mjesto urednika zabavno-sportskog programa Bruni Kovaèeviæu.

nbsp; Kako komentirate tvrdnje Uprave da televizija posljednjih mjeseci bilježi manje prihoda od reklama, za što se krivi Program? nbsp; nbsp; nbsp; Sve televizije u procesima prelaska iz državne u javnu televiziju bilježe pad marketinških prihoda.

Prihodi se, inaèe, koliko znam, obraèunavaju na kraju godine, kada se podvlaèi crta i kada se najjasnije vidi poslovanje jedne kuæe. nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; Svima sam dala šansu nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; Je li vas iznenadila podrška Vijeæa HRT-a? nbsp; nbsp; nbsp; Vijeæe je u sijeènju reklo da želi promjene.

Ploèa je otkrivena na kuæi u Iloèkoj ulici na Trešnjevki, tamo gdje je popularni novinar Fra-Ma-Fu, kako su ga zvali i kako se znao potpisivati, i živio. nbsp; nbsp; nbsp; Fuis je poginuo 1943. godine u avionu kojim je kanio prebjeæi partizanima u Otoèac.

Mesiæ nije smio trebao nbsp; tako reagirati, bez razloga se okomio na HTV

Zagreb - Izvršni odbor ogranka Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara na HTV-u istakli su kako su nezadovoljni što nbsp; " ni dva tjedna nakon što je nbsp; osnovano Povjerenstvo Ministarstva kulture za izmjene i dopune Zakona o HRT-u.javnosti nisu predoèeni rezultati rada ", odnosno prijedlozi o tome koje dijelove Zakona treba promijeniti.

Prvi gosti su Tarik Filipoviæ, Nina Violiæ i Damir Urban nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; Za sam poèetak Joško Lokas odabrao je dobro poznat i svima zanimljiv teren.

No, bit æe tu i Nina Violiæ, èije se dokazivanje u voditeljskim vodama skorašnjeg HTV-ova noviteta, kviza " Najslabija karika ", tek oèekuje. nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; Za glazbeni ugoðaj tog prvog kvizovskog druženja zadužen æe biti Damir Urban.

nbsp; nbsp; nbsp; Graðani Makarske pamte ga i po njegovom angažmanu u Karnevalu gdje je, potpuno neoptereæen dužnošæu koju obavlja, jedne godine gradom defilirao prerušen u haaškog suca.

Gotovo pola stoljeæa Mladen Stražimir bio je sveprisutan kronièar zbivanja u Zagrebu, Hrvatskoj, ali i svijetu. nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; Kao sudski izvjestitelj Veèernjakovim je èitateljima prenosio tijek nekoliko velikih procesa, poput sluèaja zagrebaèkog davitelja, ubojstva Nštig, sluèaja Pintariæ...

Mladen je kao ratni reporter svjedoèio i o prvom Zaljevskom ratu. nbsp; nbsp; nbsp; nbsp; Uvijek prvi na mjestu dogaðaja, Straža bi èesto preduhitrio i policiju, i Hitnu pomoæ, i istražne suce, meðu kojima je, radeæi godinama zajedno, stekao i mnoštvo prijatelja.