Hrvatski prirodoslovni muzej od 23. do 27. rujna bit će domaćin skupa o projektu digitaliziranja nalaza neandertalskog pračovjeka, čime počinje novo doba virtualne paleontologije i prapovijesne arheologije.

: s: s: s: top: Ti si rijetko bogatstvo ovog neandertalskog foruma koje doista nezna raspoznati biserje pred svinjama.:)

U spilji su nađeni ostaci ognjišta i brojni artefakti (kameno oruđe i oružje) koje je pripadalo suvremenicima krapinskog neandertalskog pračovjeka, čija starost je utvrđena na oko 40 000 godina.

Važno je spomenuti kako je krajem 19. stoljeća na Hušnjakovu brdu profesor Dragutin Gorjanović-Kramberger otkrio ostatke neandertalskog pračovjeka (Homo crapiniensisa), nakon čega je Krapina postala poznata u svijetu kao važno nalazište neandertalaca.

Iako arheološki dokazi svjedoče o prisustvu ljudi na području samog središta Županije još u dalekoj prapovijesti (ostaci neandertalskog čovjeka na brdu Hušnjakovo u Krapini), povijest Županije kakvu poznajemo danas započinje tijekom 12. stoljeća, dok se tijekom 13. i 14. stoljeća razvijaju naselja i gradovi koji danas čine sastavni dio Županije.

U europskim razmjerima poznato je nalazište neandertalskog čovjeka (paleantropa) u špilji Hušnjakova brijega kraj Krapine (Homo krapiniensis).

Ovo je ideja koja leži u ishodištu projekta Put neandertalca, arheološkog itinerera kojim se namjerava objediniti i kulturno-turistički valorizirati arheološka baština vezana uz neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj.

U pulskoj je Areni, točnije u galeriji Amfiteatar, u tijeku izložba Put neandertalca, koja objedinjuje i kulturno turistički valorizira arheološku baštinu vezanu uz neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj.

Izložbom se prikazuju dosadašnji rezultati projekta Put neandertalca, arheološkog itinerera kojim se namjerava objediniti i kulturno-turistički valorizirati arheološka baština vezana uz neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj.

Među njima su najznčajniji ostaci pračovjeka neandertalskog tipa iz Krapine koji je živio u starom kamenom dobu.

Povijest ljudskoga roda u Krapini doseže u daleku prošlost od 120.000 do 50.000 godina o čemu nam svjedoče ostaci neandertalskog čovjeka na brdu Hušnjakovo u zapadnom dijelu Krapine.

Njegovi snovi i vizije pomažu mu u bilježenju slika svakodnevice neandertalskog plemena koje živi u podnožju špilje nadomak plodne doline.

Arheološki muzej u Zagrebu u 2009. godini predstavio je multimedijski projekt Putovima neandertalaca ideju arheološkog itinerera kojim se namjerava objediniti i kulturno-turistički valorizirati arheološka baština vezana uz neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj.

Lokalitet Hušnjakovo u Krapini najpoznatije je svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka s najbogatijom i najraznolikijom fosilnom zbirkom, a ujedno je kao arheološko-paleontološko nalazište zaštićeni spomenik prirodne i kulturne baštine.

Zgrada bivšeg Kneippovog lječilišta rekonstrukcijom bi se vratila u nekadašnji klasicistički izgled Ona je bitan element Parka jer je Kneippovo lječilište bilo građeno upravo u vrijeme Gorjanovićevih iskopavanja neandertalskog lokaliteta.

Nebili zene ipak trebale biti puno vise dugorocnog pogleda i a ne neandertalskog tipa sa toljagom????

Sreća je bila što je ovo otkriće došlo ubrzo nakon projekta neandertalskog genoma, budući da smo već imali okupljen tim spreman za sličnu analizu ", navodi Green te nastavlja: ovo je nevjerojatno dobro sačuvan uzorak te je bio užitak raditi s tako dobrim podacima.

Nakon neandertalskog pumpanja zeljeza, u zenskoj svlacionici sam dobila inspiraciju da odem holivudski podstucat... erm... mindzu.

Najstariji tragovi postojanja religije su pokapani ljudski ostaci, okruženi ili prekriveni raznim predmetima, a te grobnice datiraju iz doba neandertalskog čovjeka koji je živio prije 80 000 godina.

Smješten u očuvanom prirodnom ambijentu Donje Voće ovaj zaštićeni spomenik prirode poznata je u svijetu znanosti kao jedno od rijetkih mjesta gdje su otkriveni ostaci neandertalskog pračovjeka.Ovo je osobita učionica na otvorenom, gdje priča prirode nikada nije zaustavljena.

Grade se u muzejima kućice za ptice od prirodnih materijala, srednjovjekovne kuće od drva, pruća, slame i blata, prezentiraju se puževe kućice, kućice za lutke, grobnice i grobovi od prapovijesti do srednjeg vijeka, kuće za prijevoz skulptura, arhivski nacrti starih kuća, saloni hrvatskog plemstva, istražuju se stari dvorci, posjećuje se prva sportska dvorana, špilja neandertalskog čovjeka itd.

Tradicija datira iz vremena prije pisane povijesti; na groblju neandertalskog čovjeka pronađeni su dokazi upotrebe hajdučke trave, bijelog sljeza i drugih ljekovitih biljaka, dakle, prije 60.000 godina.

Najvažnije nalazište otkrio je Dragutin Gorjanović Kramberger 1899. godine u spilji na Hušnjakovom brdu kraj Krapine gdje je našao ostatke neandertalskog čovjeka i njegovog oruđa.

Učenici VIII a razreda sudjelovali su u radionici Fosilne lubanje i evolucija čovjeka u MKN u kojoj su se upoznali o evoluciji čovjeka općenito, s naglaskom na neandertalskog čovjeka, te s morfološkim karakteristikama fosilnih lubanja.

Vodeća uloga u razotkrivanju neandertalčevih tajni pripada, razumljivo, arheolozima, antropolozima, i predstavnicima drugih znanstvenih disciplina no, kao i u mnogim srodnim slučajevima, rezultati njihovih istraživanja u konačnici trebaju poslužiti kao temelj za predstavljanje i približavanje Neandertalskog čovjeka i njegove materijalne i duhovne kulture čitavoj zainteresiranoj javnosti.

Uz životinjske kosti pronađeni su i različiti alati neandertalskog pračovjeka (Homo sapiens neanderthalensis) koji su dokaz da je špilja služila ondašnjim brojnim lovcima kao sklonište i boravište.

Muzeji Hrvatskog zagorja objedinjuju iznimno važne nacionalne spomenike kulture od najpoznatijeg svjetskog nalazišta neandertalskog čovjeka u Krapini, preko remek-djela feudalne fortifikacijske arhitekture Velikog Tabora, najvažnijih memorijalnih mjesta nacionalne povijesti kao što je Seljačka buna i rodna kuća J.

Volumen, proporcije i pročelje građevine proizašli su iz analize vjerojatnog izgleda urušene krapinske poluspilje, odnosno drugih sačuvanih staništa iz doba neandertalaca obližnje Vindije i ostalih lokaliteta neandertalskog svijeta.

Church smatra da bismo dijelove neandertalskog DNK-a mogli umetnuti u ljudske matične stanice te uz pomoć kloniranja kreirati zametak koji bi se zatim usadio u maternicu surogat-majke.

Nakon toga ih možete ljubiti i lizati do mile volje i tako mu pokazati koliko vas raduje što se konačno riješio suvišnog neandertalskog krzna Poslije toga nemojte zaboraviti upotrijebiti neki losion ili gel poslije brijanja, kako ne bi došlo do upale kože ili pojave prištića.