Zašto su cijepljeni u smrtnom strahu od necijepljenih???

Stoga je i u cijepljenih žena potrebno provoditi PAP-a testove u jednakom opsegu i na jednak način kao i u necijepljenih žena.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), morbili se šire Europom, te se od početka 2011. godine, bilježi više od 11 tisuća potvrđenih slučajeva bolesti, kod necijepljenih osoba.

Manja epidemija parotitisa, svega tridesetak oboljelih, uglavnom kod odraslih necijepljenih osoba ili doseljenih nepoznatog cjepnog statusa, zabilježena je na širem području Splita.

U tu svrhu 20 uzoraka krvi od necijepljenih sentinel ptica iz svakog cijepljenog gospodarstva mora biti uzeto najmanje svakih 60 dana.

Onaj 1 necijepljenih uglavnom se odnosi na djecu koja imaju kontraindikacije za cijepljenje, a ne na one čiji roditelji odbijaju cijepljenje.

besparica @Getto, nisu bas ni ovce mali problem, da li citas tekst? kao prvo, zaraza i nije toliko zanemariva, a da vidis te lesine i ti bi se rasrdio da tu zivis. mozda ne gledam iz svih perspektiva, ali recimo da kao vlasnik pasa kojeg stalno vodim u setnju po sumi i livadama kojih ima stvarno puno, zalosno je sto ga ne mogu pustiti bez povodca jer uvijek naidje na neku mrtvu ovcu ili nesto. svakim kontaktom s mrtvom zivotinjom povecava rizik da donese nekakvu zaraznu bolest kuci. i jos jedna stvar je da su te mrtve zivotinje u neposrednoj blizini kuca, i lako pristupacne svim domacim zivotinjama " odgovornih " vlasnika tzv. " dzukela " (necijepljenih) koje slobodno " istrazuju " okolis i tako svaki dan donose simpatican komad mrtve lesine u naseljena podrucja te tako jos vise povecavaju rizik od zaraze.

Mjere prevencije prijenosa infekcije unutar obitelji obuhvaćaju zaštitu prilikom rukovanja zaraženim oštrim predmetima, testiranje ukućana te procjepljivanje necijepljenih članova.

Najčešće se panleukopenija mačaka javlja kod mladih necijepljenih mačaka (3 - 5 mjeseci starosti) i obično je smrtonosna.

1) Krv necijepljenih pastuha koji se koriste za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust mora, prije početka korištenja rasplodnjaka, biti pretražena na arteritis konja.

Njome se može potvrditi bakterije u bakterijskom meningitisu, a može pomoći i pri razlikovanju uzročnika u virusnom meningitisu (enterovirusi, herpes simplex virus tipa 2 i mumps u necijepljenih osoba). [ 10 ] serološko (dokazivanje protutijela na viruse) može biti korisno u slučaju virusnog meningitisa. [ 10 ] Ako se sumnja na tuberkulozni meningitis, uzorak se oboji metodom Ziehl-Neelsen, čija je osjetljivost niska, te potvrđuje uzgojem uzročnika tuberkuloze u kulturi, što traje dugo, tako da se sve više koristi PCR. [ 14 ] Dijagnoza kriptokoknog meningitisa se na jeftin način može pokušati potvrditi pomoću bojenja uzorka CST tušem (tintom), ali je metoda potvrđivanja kriptokoknog antigena u krvi ili CST osjetljivija metoda, osobito u bolesnika od AIDS - a. [ 33 ] [ 34 ]

Što je manja imunost, to je teži oblik gripe, kao kod male djece koja prvi put obole od gripe ili kod osoba koje dugo nisu imale gripu i kod necijepljenih ljudi.

(b) Kretanje necijepljenih kućnih ljubimaca mlađih od tri mjeseca vrsta životinja iz Dodatka I.

(f) »država članica Europske unije (u daljnjem tekstu: država članica) ili treća zemlja slobodna od konjske kuge« je bilo koja država članica ili treća zemlja u kojoj nije bilo kliničkih, seroloških (kod necijepljenih kopitara) ili epidemioloških dokaza o konjskoj kugi u posljednje dvije godine i u kojoj se u posljednjih 12 mjeseci nije provodilo cijepljenje protiv te bolesti;

Dio necijepljenih pripada skupinama stanovništva do kojih je teško doći i tim skupinama nedostaju informacije o važnosti i mogućnosti cijepljenja.

S druge strane, dio necijepljenih pripada antivakcinalnom svjetonazoru.

klinički, serološki (kod necijepljenih životinja) i/ili epidemiološki dokazi ukazuju na prisutnost konjske kuge u posljednje dvije godine, ili

- u vezi pojave epidemije morbila (vidi gore) razaslana je svim županijskim zavodima odnosno svim epidemiološkim službama u zemlji stručna uputa o postupanju pri eventualnoj pojavi morbila: promptni izvid u okolini oboljelih, provjera cijepnog statusa osoba u kontaktu i cijepljenje svih necijepljenih do 47 godina starosti, otkrivanje novih oboljelih upućivanje na liječenje uz izolaciju, te zadaća obavijesti svim liječnicima kliničarima o obveznoj mikrobiološkoj provjeri kliničke dijagnoze morbila i obveznoj konfirmaciji mikrobioloških nalaza u referenetnom laboratoriju, suradnom laboratoriju SZO za morbile u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dr.

Stopa autizma kod cijepljenih je, otprilike, 1/100, dok je kod necijepljenih oko 1/2000.

Di su usporedna istraživanja cijepljenih i necijepljenih?....... itd.

Članak 6. Kad se utvrdi bjesnoća i dok traje opasnost od bjesnoće, u zaraženom i ugroženom području moraju se narediti ove mjere: 4. zabrana prometa pasa i mačaka; 7. eutanazija necijepljenih pasa i mačaka, te pasa i mačaka lutalica; 10. eutanazija životinja koje su bile u dodiru sa bijesnom životinjom, tj. sa na bjesnoću sumnjivom životinjom ili cijepljenje tih životinja, ako na njima nema ugriza (osim necijepljenih pasa i mačaka) i njihovo držanje u karanteni šest mjeseci;

Dijela A i B ovoga Pravilnika, mlađih od 3 mjeseca i necijepljenih, ukoliko ih prati putovnica i ako su od rođenja boravile na istom mjestu i nisu bile u kontaktu s divljim životinjama koje su mogle biti izložene infekciji, ili se kreću u pratnji majke o kojoj su još ovisne.

Bolesti koje se najčešće javljaju kod necijepljenih životinja su zarazni kašalj, parvoviroza, mačja panleukopenija i calici virus infekcija.

U ovom Pravilniku pojmovi imaju sljedeće značenje: 1. »Influenca ptica« zaraza izazvana virusom influence kako je određeno u Dodatku I. točki 1. ovoga Pravilnika; 2. »Visoko patogena influenca ptica« (u daljenjem tekstu: VPIP) zaraza izazvana virusom influence ptica kako je određeno u Dodatku I.. točki 2. ovoga Pravilnika; 3. »Nisko patogena influenca ptica« (u daljnjem tekstu: NPIP) zaraza izazvana virusom influence ptica kako je određeno u Dodatku I. točki 3. ovoga Pravilnika; 4. »Perad« sve ptice koje su uzgajane ili držane radi proizvodnje mesa, rasplodnih i konzumnih jaja, drugih proizvoda, te divlje ptice za uzgoj ili rasplod; 5. »Divlja ptica« ptica iz prirode koja se ne drži na gospodarstvu iz točke 8. ovoga članka; 6. »Druga ptica koja se drži u zatočeništvu« ptica koja nije perad i koja se drži u zatočeništvu u svrhu drugačiju od onih navedenih u točki 4. ovoga članka, uljučjući one koje se drže za predstave, utrke, izložbe, natjecanja, uzgoj ili prodaju; 7. »Službeno određene rijetke vrste peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu« perad ili druge ptice koje je nadležno tijelo odredilo kao takve u skladu s Kriznim planom iz članka 60. ovoga Pravilnika; 8. »Gospodarstvo« gospodarski objekti ili drugi prostori, uključujući valionice, cirkuse, zoološke vrtove, trgovine pticama kućnim ljubimcima, izložbe ptica, tržnice i sajmove, parkove ptica sa stalnom izložbom ptica, u kojima se perad ili druge ptice trajno ili povremeno uzgajaju ili drže, osim klaonica, prijevoznih sredstava, karantenskih objekata, graničnih veterinarskih postaja i laboratorija odobrenih od nadležnog tijela da drže virus influence; 9. »Komercijalno peradarsko gospodarstvo« gospodarstvo gdje se perad drži u komercijalne svrhe; 10. »Nekomercijalno gospodarstvo« gospodarstvo gdje perad ili druge ptice drže njihovi posjednici: (a) za vlastitu potrošnju ili uporabu; ili (b) kao ptice kućne ljubimce; 11. »Peradarski kompartment« ili »kompartment za druge ptice koje se drže u zatočeništvu« jedan ili više objekata za uzgoj ili držanje peradi ili drugih ptica na kojima se provode iste biosigurnosne mjere i sustav držanja, koji sadrži podpopulaciju peradi ili drugih ptica s jasnim zdravstvenim statusom u odnosu na influencu ptica, koji je predmet redovitoga odgovarajućeg sustava nadziranja, kontrole i provođenja biosigurnosnih mjera; 12. »Jato« sva perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu unutar jedne proizvodne jedinice; 13. »Proizvodna jedinica« jedinica unutar gospodarstva za koju je službeni veterinar utvrdio da je potpuno neovisna od bilo koje druge jedinice unutar istoga gospodarstva u smislu svoje lokacije i svakodnevnog držanja peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu i koje su smještene u toj jedinici; 14. »Jednodnevni pilići« sva perad mlađa od 72 sata, koja još nije hranjena i mošusne patke (Cairina moschata) ili njihovi križanci mlađi od 72 sata bez obzira da li su hranjeni ili ne; 15. »Dijagnostički priručnik« dijagnostički priručnik propisan člankom 50. stavkom 1. ovoga Pravilnika; 16. »Perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu za koje se sumnja da su zaražene« perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu s kliničkim znakovima ili razudbenim nalazom ili rezultatima na laboratorijska testiranja koji su takvi da se ne može isključiti prisustvo influence ptica; 17. »Posjednik« vlasnik ili svaka fizička ili pravna osoba koja drži, ili je na drugi način odgovorna za perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu, neovisno o ostvarivanju dobiti; 18. »Nadležno tijelo« Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva; 19. »Službeni veterinar« nadležni veterinarski inspektor ili veterinar imenovan od nadležnog tijela; 20. »Službeni sustav nadziranja, (engl. official surveillance)« pažljivo praćenje zdravstvenog stanja u uzgojima peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu ili sisavaca, u svezi s influencom ptica, od strane nadležnog tijela a koje može voditi u daljnje istražne postupke; 21. »Službeni nadzor (engl. official supervision)« postupci nadležnog tijela u svezi provođenja odredbi ovoga Pravilnika i drugih uputa nadležnog tijela za njegovu provedbu; 22. »Usmrćivanje« svaki postupak, osim klanja, koji uzrokuje smrt sisavaca, peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu; 23. »Klanje« svaki postupak koji uzrokuje smrt sisavaca ili peradi iskrvarenjem a za ljudsku potrošnju; 24. »Neškodljivo uništavanje« postupak sakupljanja, prijevoza, skladištenja, rukovanja, obrade i korištenja ili uništavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s: (a) Pravilnikom o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijatla koji nisu za prehranu ljudi (»Narodne novine«, broj 56/06); ili (b) u skladu s posebnim pravilima koja određuje Europska komisija u skladu s posebnim postupkom; 25. »Banka cjepiva Europske zajednice« podrazumijeva odgovarajuće prostore određene za pohranu pričuvnih cjepiva Europske zajednice protiv influence ptica; 26. »Kontaktno gospodarstvo« gospodarstvo u koje je influenca ptica mogla biti unijeta kao posljedica svoje lokacije, kretanja osoba, peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu, vozila ili na bilo koji drugi način; 27. »Sumnja na izbijanje bolesti (engl. suspected outbreak)« gospodarstvo za koje je nadležno tijelo postavilo sumnju na prisutnost influence ptica; 28. »Izbijanje bolesti (engl. outbreak)« gospodarstvo na kojemu je influenca ptica potvrđena od strane nadležnog tijela; 29. »Primarno izbijanje (engl. primary outbreak)« izbijanje koje epidemiološki nije povezano s prethodnim izbijanjem u istom području zemlje, u skladu s odrebama Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 69/06) ili prvo izbijanje u drugom području zemlje; 30. »Strategija razlikovanja zaražene od cijepljene životinje (Strategija DIVA)« strategija cijepljenja koja omogućuje razlikovanje cijepljenih i zaraženih od cijepljenih i nezaraženih životinja primjenom dijagnostičkog testa namijenjenog otkrivanju protutijela protiv terenskog virusa, kao i korištenje necijepljenih »sentinel« ptica; 31. »Sisavac« životinja razreda Mammalia, osim ljudi; 32. »Lešine« perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu, ili njihovi dijelovi, koje su uginule ili su usmrćene i nisu prikladne za ljudsku potrošnju; 33. »Sentinel ptice« perad i druge vrste ptica koje se drže u zatočeništvu, a koje se u određenom razdoblju, jednom ili više puta uzastopno, pretražuju na prisutnost protutijela virusa influence ptica.

Ako bismo se upuštali u spekulacije, onda je postotak necijepljenih neugodno visok za proponente cijepljenja kaže Galić, koji napominje da se njegova udruga ne protivi cijepljenju, nego se zauzima za promjenu zakona koji danas prisiljavaju građane da se cijepe uz prijetnju raznih kazni.

- višemjesečna aktivnost i koordinacija etioloških i epidemioloških ispitivanja kod nekoliko slučajeva kliničke rubeole u Dubrovniku, kod necijepljenih osoba.

Zbog prevelikog broja necijepljenih u Europi, od ospica je 2011. godine oboljelo 26,000 djece (Iako je dokazano na nema nikakve veze izmedju autizma i MMR cjepiva, Wakefieldov clanak anti-vaccine pokreti jos uvijek citiraju.)

u slučaju necijepljenih goveda, protutijela za cijeli GHV1.

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ dala je na to inicijativu i koordinirala urgentno cijepljenje svih necijepljenih osoba u okolini bolesnika, kao i za provjeru cjepnog statusa generacija koje su trebale biti obuhvaćene cijepljenjem.

Naime, strah od rizika cijepljenja s vakcinom dobive nom iz plazme pridonijela je niskoj stopi procijepljenosti ZD [ 18 ]; u jednoj studiji skoro polovina necijepljenih oso ba svjesno je odbila cijepljenje [ 17 ].