Luko Paljetak i Nedjeljko Mihanović analiziraju poeziju Josipa Papučića.

Msgr. Dr. Valentin Pozaić, dr. Nedjeljko Mihanović, prevoditeljice mr. sc. Dubravka Dubravec Labaš i mr. sc. Vanda Maržić Sabalić, Antun Ivanković - predsjednik Udruge dr. Ante Starčević Tovarnik te autorica Nevenka Nekić.

Prof. dr. sc. Nedjeljko Mihanović, Srećko Šestan, prof. (Ministarstvo kulture), mr. Augustin Bašić (veliki knez zagrebačke Udruge), mr. Jakov Radovčić, glumica Nada Subotić i ostali su nam čestitali i dijelili komplimente.

Uvodnu studiju, Napomenu, Rječnik te Tumač imena i izraza sastavio je priređivač knjige Nedjeljko Mihanović. U Posebnim izdanjima Matice hrvatske objavljen je roman Polarna svjetlost Drage Jančara, jednog od najistaknutijih i najprevođenijih suvremenih slovenskih književnika.

Presudila je tako stručna komisija u kojoj su, vrlo znakovito, važan udio imali novinari; trideset i jedan soparnik kušali su Jasenka Leskur-Staničić, urednica kulturne rubrike Slobodne Dalmacije, fotoreporter Jadran Babić, bivši predsjednik Sabora Nedjeljko Mihanović, veliki poljički knez Petar Rodić, pukovnik Marinko Uzinić, načelnik općine Dugi Rat Domagoj Vuković, i predsjednik Kulturnog vijeća općine Petar Kaćunko.

22. IV. 1998. Dr Nedjeljko Mihanović (HDZ): "... da se dopusti (.....) svima otkup stanova.

Neka novinarka predviđa da će ga Povijest pamtiti po riječima: identificirati, locirati, uhititi, transferirati; Nedjeljko Mihanović, bivši predsjednik Sabora, ponavlja te četiri riječi u knjizi Tuđmanova baština i misli da je dvojbeno hoće li Povijest Šeksu ikada oprostiti što se sramotno ponio prema generalu Anti Gotovini; Hrvatski list piše da se Šeks boji oslobađajuće presude Gotovini jer je on otac plana da ga treba uhititi; Ivan Aralica tvrdi da je za HDZ Šeks jednako zlo kao i Sanader.

Kako je u svojoj uvodnoj riječi kazao predsjednik Ogranka Matice hrvatske dr. Darijo Radović, ovo je treća knjiga u izdanju našeg ogranka ove godine a knjigu su predstavili dr, Nedjeljko Mihanović i Tonko Maroević koji je tom prilikom rekao:

Njihovi predstavnici uručit će i nagradu za najbolji monodramski tekst riječi su predsjednice Udruge Raosovi dani prof. Branke Buljan. Obrazloženje nagrade pročitat će i predsjednik stručnog povjerenstva dr. sc. Nedjeljko Mihanović, a izbor iz Raosove zbirke pjesama " Rime i ritmovi " čitat će Nevenka Nekić, Mara Pezo, Anita Rebić, Branka Buljan i Nikša Rebić, dok će Mara Ožić-Bebek govoriti Esej o Raosu.

Na njoj sudjeluju dr. sc. Nedjeljko Mihanović i prof. Ivan Bošković, a glumac Ilija Zovko interpretirat će izbor iz nagrađenog monografskog teksta za 2002. godinu Nevenke Nekić " Ispovid Marije Mijatove sestri Grgici ".

Osvrćući se na primjedbe da su do sada na manifestaciji bili favorizirani pjesnici krugovaške generacije, jedan od članova organizacijskog odbora akademik Nedjeljko Mihanović rekao je kako je to " logično jer se na taj način odaje priznanje onima koji su iznijeli modernizam, odnosno koji su bili na prvoj ideološkoj liniji bojišnice i najzaslužniji su za hrvatsku književnost ".

Blagoslovio ju je uzoriti kardinal dr. Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački, a prigodni govor održao predsjednik Sabora dr. Nedjeljko Mihanović.

Njima je 1963. uslijedio opsežan i do danas najmjerodavniji izbor iz djela u nizu Pet stoljeća hrvatske književnosti (knjiga 99), a obavio ga je Jure Kaštelan. (Usput rečeno, Kaštelan je, prvi u Hrvata, 1970. u nakladi »Razloga« objavio stručnu monografiju o Šimićevu djelu.) Hoteći iz dotadanjih Šimićevih Sabranih djela ukloniti niz stručnih propusta (kritičke, tekstološke, navlastito historijske naravi), a i unijeti niz novopronađenih tekstova, 1988. su Nedjeljko Mihanović i Dubravko Jelčić, uz primjenu znanstvenih kritičkih i tekstoloških načela, objavili nanovo priređena Sabrana djela u dvije opsežne knjige, a svaka od njih obaseže preko 600 stranica.

Autor mu je književnik i znanstvenik Nedjeljko Mihanović, pisac brojnih knjiga i studija o hrvatskoj književnosti i kulturi, a nakladnik Društvo Poljičana Sveti Jure.

U nešto mlađu generaciju, u novu skupinu, ulaze Ante Klarić Kleme, svjedok bleiburškog Hoda sa smrću, i sam autor knjige, književni kritičar, Nedjeljko Mihanović povjesnik i esejist, savjetnik prvog Predsjednika i predsjednik Hrvatskog državnog sabora (u knjizi ga je obradio Antun Pavešković).

Kako god bilo, biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti odsad će uređivati Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Josip Lisac, Tonko Maroević, Nedjeljko Mihanović, Ante Stamać i Miroslav Šicel.

Govoreći o razlozima nastanka biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti, prof. dr. Nedjeljko Mihanović, član uredničkoga odbora biblioteke, podsjetio je kako su pod utjecajem vukovaca i političke cenzure u književnim djelima izdanim u okviru biblioteke Pet stoljeća hrvatske književnosti provođene nedopustive jezične i stilske intervencije, a iz biblioteke su izostavljeni važni hrvatski religiozno-duhovni pisci te su stoga kao predložak za biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti uzeta posljednja, autorizirana djela, izdana za života pisca, čime je izbjegnuta mogućnost bilo kakvih jezičnih, stilskih ili političkih zahvata.

Zastupljeno je dvanaest autora: dr. Milan Vuković, dr. Nedjeljko Mihanović, dr. Hrvoje Kačić, magistar Lujo Medvidović, dr. Pavao Galić, ding. Drago Duvnjak, dipl. iur. Mile Prpa, hrvatska braniteljica Ivana Haberle, te novinari Josip Jović, Mate Kovačević i Marko Barišić, uz uvodni tekst Hrvoja Hitreca, predsjednika Hrvatskoga kulturnog vijeća.

Ljepotu jezika i klasičnu sintaksu rečenice istaknuo je dr. Nedjeljko Mihanović, kao i snažan dojam kako autorica poznaje tu baštinu i na njoj zasniva literarni oblik, a roman prožima kršćanskim silnicama koje ne odlaze u banalnu jednoznačnost, nego se pretvaraju u psihološko poniranje u lik koji je uistinu živio takav svjetonazor.

Dvadeset i sedmoga svibnja u Visokoj učiteljskoj školi Gospiću održana je književna tribina na kojoj su akademik Nedjeljko Mihanović i prof. dr. Marko Samardžija predstavili Matičinu biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti.

Nakon pjevačkog društva Lipa iz Vinkovaca i pozdravnog govora glavnog organizatora promocije Antuna Ivankovića, predsjednika Udruge dr. Ante Starčević - Tovarnik, knjigu je predstavio akademik Nedjeljko Mihanović rekavši: Velečasni Ivan Burik je zapravo svetac, bez obzira kada će se beatifikacija biti pokrenuta, činjenica je da je on svetac jer je poginuo kao svećenik, za vjeru, narod, zato što je bio katolik i Hrvat. " Akademik se posebno osvrnuo na, kako je on rekao, psihopatsku pojavu amnezije " jer neprestano zaboravljamo, ne samo žrtve II. svjetskog rata već i one nedavne žrtve koje su se dogodile u srpskoj agresiji na Hrvatsku, te je stoga zahvalio književnici Nekić što se potrudila da barem jednog svećenika predstavi u svojoj knjizi i da nije zaboravljen.

Na 6. je znanstvenom skupu Dani dr Franje Tuđmana održanom 2013. godine, profesor Nedjeljko Mihanović ocijenio je kako je Bleiburg težak teret za britansku politiku.

To su ep Estera i meditacije i ogledi Srce svemira i svijeta o kojima su govorili Nedjeljko Mihanović i fra Josip Marcelić.

Skup o njemu bio je jake međunarodne reputacije (sudjelovahu znanstvenici iz Slovenije, Češke, Mađarske, Poljske i Rusije), od naših prvi put Ivo Frangeš, Viktor Žmegač i Radoslav Katičić, pa zatim Nedjeljko Mihanović, Georgij Paro, Darko Gašparović i Vladan Švacov, Miro Međimorec i Tomislav Sabljak, uz već druge, tradicionalne naše sudionike.

Produbljujući stvaralaštvo fra Serafina Mičića dr. Nedjeljko Mihanović naglasio je duh modernoga hrvatskoga katoličkog izraza prisutan još od prvih Serafinovih pjesama objavljenih 1934. godine.

Na njihovo mjesto izabrani su 24. svibnja dr. Nedjeljko Mihanović i dr. Katica Ivanišević.

Izlaganje gospođe Starešine počelo je obrazloženjem zašto je prihvatila predstaviti knjigu.Kako kaže u šali, jer smatra autora knjige jednako lojalnim prvom predsjedniku, kao i sama Ankica Tuđman. " Knjiga je uz pronicljive zaključke prepuna emocija, i uz to što je podsjetnik na kronologiju političkog djelovanja Franje Tuđmana, ona je i prikaz dvaju sustava, totalitarno komunističkog i demokratskog " kaže Višnja Starešina.Sviđa joj se kako govori o Tuđmanu kao političaru, državniku, mobilno - pokretačkoj snazi, kategorički novoj, punoj zanosne snage.Knjiga ju je se također dojmila zbog nekih novih činjenica koje je saznala (kao pokušaj puča Mesić - Manolić iz 1994.) i zbog slikovitih opisa likova iz knjige kao što su " osinjača " ili " sin razmetni "... Na kraju gospođa Starešina zaključuje kako je Nedjeljko Mihanović " romantičar hrvatske politike ".

Dr. Nedjeljko Mihanović s određenim vremenskim odmakom od aktivnoga sudjelovanja u državotvornoj politici i utopljenosti u domaću politikantsku mikrosvakodnevicu, razmatra o onim povijesnim i političkim događajima i potezima čije su posljedice danas itekako vidljive i aktualne.

Svoj franjevački senzibi-litet prilagođuje izražajnom duhu moderne poezije, ali je unutarnji žar njegova duhovnog bića pun religiozne odanosti i težnja koje vode Bogu i vječnosti. " Nedjeljko Mihanović

Autoru ove knjige čestitam na bogatstvu prikuljenog materijala, te na sistematizaciji i jasnoći prikaza, što će bez sumnje učiniti da dugo vremena bude nezaobilazno vrelo podataka i referentna literatura za dr. Franju Tuđmana i njegovu baštinu. dr. Nedjeljko Mihanović: