Predavači na seminaru bit će naši ugledni profesori Marin Andrijašević, Lada Badurina, Krešimir Bagić, Branimir Belaj, Damir Boras, Željka Čorak, Josip Lisac, Ivo Pranjković, Milovan Tatarin, Tvrtko Vuković.

O knjizi su govorili akademik Stjepan Damjanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, profesor Ivo Pranjković te Željko Jurčić, profesor u zagrebačkoj Osnovnoj školi Matko Laginja i suautor Ante Bičanić.

Koliko se god autor članka (Ivo Pranjković) trsio, osjećaj nedostatnosti, kratkoće i divulgativne razine neisperiv je pa i nadalje nedostaje hrvatski jezik kao zasebna i pomno obrađena jedinica.

prof. dr. sc. Ivo Pranjković - Filozofski fakultet, Zagreb

Zahvalio je potom svima zaslužnima za dovršetak projekta, od autora koji su tijekom gotovo četiri godine koliko je trajao rad na knjizi uložili velik trud i obavili golem posao te članovima Pravopisnoga povjerenstva Matice hrvatske u kojem su bili Igor Zidić (predsjednik), Vlaho Bogišić, Stjepan Damjanović, Tonko Maroević, Mirko Peti, Ivo Pranjković, Marko Samardžija (do lipnja 2006) te Zorislav Lukić, kao i stalnom likovnom uredniku izdanja Matice hrvatske Luki Gusiću, koji je opremio i ovo izdanje, te službi grafičke pripreme u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža na čelu sa Semirom Resimovićem.

Posebnosti su Samardžijina pisanja o jeziku i stilu pojedinih hrvatskih pisaca izrazito respektabilna teorijska i metodološka utemeljenost, razvijen osjećaj za uočavanje i opisivanje pojedinih jezičnih osebujnosti te obilna oprimjerenja i opširni komentari izdvojenih primjera, izreći će uz naslov prof. dr. Ivo Pranjković, a prof. dr. Stjepko Težak pronaći u svemu kako je u pitanju naslov poticajan za nova istraživanja na ovom području, značajan u smislu prinosa hrvatskoj lingvističkoj stilistici, ali i jezičnoj standardizaciji.

Matica hrvatska i hrvatski jezik u 20. stoljeću.// Hrvatski jezik u XX. [ dvadesetom ] stoljeću: [ zbornik radova sa znanstvenog skupa što je održan u Palači Matice hrvatske 20 - 21. siječnja 2005 ]/[ glavna urednica Jelena Hekman; urednici izdanja Marko Samardžija, Ivo Pranjković ].

Pravopis služi za uvođenje reda, a ne za izmišljanje nepostojećih načina pisanja, rekao je na predstavljanju Pregleda povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika " u velikoj dvorani Matice hrvatske sveučilišni profesor i recenzent izdanja Ivo Pranjković.

Autor dijela knjige o pravopisima Ante Bičanić nije se priklonio ni jednoj od postojećih pravopisnih knjiga izbjegavajući radikalna rješenja koja nije potvrdila praksa rekao je Ivo Pranjković, spomenuvši pri tome da Pregled donosi i pravopisno-gramatički rječnik. (Večernji list)

Stoga je, u njekoj mjeri, posrbljen, te je - što je Ivo Pranjković rekao, zadajući si autogol - " razjednačavanj e po srpskosti " jedan od činbenika i u pravopisu.

Tako su dvojica akademika (Radoslav Katičić, predsjednik Vijeća, i Mislav Ježić), osam sveučilišnih profesora (Ivo Pranjković, Marko Samardžija, Liljana Kolenić, Marija Turk, Branka Tafra, Mile Mamić, Ivan Zoričić, Joško Božanić) dva doktora znanosti (Mirko Peti, Dunja Brozović-Rončević) i jedan enciklopedist svjetskoga formata (danas pokojni Tomislav Ladan) jednim potezom pera ministra Željka Jovanovića dezavuirani i raspušteni kao družba sitnih nitkova koji se umjesto znanošću bave nižim oblicima političkih diverzija.

Prof. dr. Stipe Botica govorio je o dosad objavljenim knjigama u biblioteci i o hrvatskom usmenom narodnom stvaralaštvu, a prof. dr. Ivo Pranjković predstavio je jezikoslovce čija su djela zastupljena u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti, posebno se osvrnuo na knjigu Jezikoslovne rasprave i članci, koju je priredio dr. Marko Samardžija, i na Vukovarca Nikolu Andrića, koji je pisao rasprave i polemike o jeziku, rasprave o nacionalnim pitanjima, govorio o jeziku kao o najmoćnijem sredstvu očuvanja identiteta i višestoljetnoj borbi za opstanak.

1. Intervencije, Noam Chomsky (Profil) Novi Chomsky ovaj put u 44 kratka eseja tematizira širok spektar tema i događaja koji su se zbili između 1999. i 2007, primjerice NATO intervencija na Kosovu, teroristički napadi 11. rujna, američka intervencija u Afganistanu, rat u Iraku, palestinsko-izraelski sukob, iranska kriza te sjevernokorejski nuklearni programi. 2. Sučeljavanja Polemički dueli oko hrvatskoga jezika i pravopisa, Ivo Pranjković (Disput) U knjizi su sabrani polemički tekstovi Ive Pranjkovića nastali između 1997. i 2007. godine.

Program djelatnosti Croaticuma ispunjava znanstvene i stručne kriterije te ima uvjete da bude sveučilišni studijski program budući da je nastao kao rezultat znanstvenih istraživanja inojezičnoga hrvatskoga i ovladavanja njime u sklopu dvaju znanstvenih projekata kojima je voditelj prof. dr. sc. Ivo Pranjković, a koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Greenberg, István Lőkös, Ivan Pederin, Zoran Kravar, Branimir Glavičić, Goran Filipi, Ivo Pranjković, Slobodan P.

Akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Stipe Botica i prof. dr. Ivo Pranjković sudjelovali su 6. svibnja, u Osnovnoj školi Novi Travnik, na književnoj tribini na kojoj su predstavili biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti.

Časopis će predstaviti i o njemu govoriti gospodin Ivo Pranjković te gospođa Bernardina Petrović i gospodin Željko Stepanić, a predstavljanje će svojom glazbom uljepšati Ansambl Zlatne godine.

Knjigu " Jezik i beletristika " čini šesnaest rasprava koje je autor, Ivo Pranjković, napisao (i većinu objavio u časopisima ili u znanstvenim zbornicima) u posljednja tri desetljeća, između 1973. i 2003. godine.

Marijan Horvat-Mileković zapisal je u svojoj knjigi Mač nad Hrvatskom na str. 205. Dok se dr. Ivo Pranjković protivi korienskom pravopisu, jer bi on izazval potežkoće, a govornici bi stalno zastajkivali i zamuckivali.

Sveučilišni profesor Ivo Pranjković (Kotor Varoš, 1947) jezikoslovac je širokoga spektra zanimanja za gramatička, opće jezikoslovna i povijesnojezična pitanja.

Ivo Pranjković u svom izlaganju Sintaksa Antuna Branka Šimića poimenično navodi pretežitija obilježja Šimićevih sintaktičkih likova, u koja, a različitih metajezičnih statusa, pripadaju: »vrlo brojne i raznovrsne asindetske strukture«, »postupak parcelacije, tj. razbijanja tradicionalno shvaćenoga rečeničnog modela«, »vokativne konstrukcije ili tzv. obraćanja«, »narušavanja gramatičke valentnosti pojedinih riječi«, te »čestotnost niječnih konstrukcija«.

Lukić je izvijestio Skupštinu da je projekt pravopisa koji je pokrenula Matica u završnoj fazi te da će pravopisno povjerenstvo MH u kojem su Igor Zidić, Tonko Maroević, Vlaho Bogišić, Mirko Peti, Marko Samardžija, Ivo Pranjković i Stjepan Damjanović, za oko mjesec dana završiti posao.

Petoga svibnja, u sklopu Dana Matice hrvatske Mostar 2004, organizirana je, u Galeriji Katarine Kosača, književna tribina Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti, na kojoj su akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Stipe Botica i prof. dr. Ivo Pranjković predstavili Matičinu biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti.

Novih trinaest članova Upravnoga odbora, osim članova Predsjedništva, jesu: Stjepan Babić, Zvonimir Bartolić, Vlaho Benković, Miroslav Bertoša, Branimir Donat, Miljenko Foretić, Jelena Hekman, Renata Husinec, Tonko Maroević, Boris Maruna, Ive Mažuran, Ivo Pranjković i Josip Vrbošić.

Na znanstvenom skupu sudjelovalo je trinaest izlagača (dr. sc. Ivica Martinović, prof. dr. sc. Ivo Pranjković, dr. phil.sc. Alojz Jembrih, dr. sc. Agneza Szabo, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. Franjo Pajur, p. dr. sc. Marijan Steiner, SJ, dr. sc. Vladimir Horvat, SJ, dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, dr. sc. Jozo Marević, dr. sc. Marica Čunčić, dr. sc. Mijo Lončarić i akademik dr. sc. Josip Bratulić) koji su govorili o raznim aspektima Habdelićeva života i djela.

prof. dr. Zrinka Jelaska, predsjednica prof. dr. Ivo Pranjković, član doc. dr. sc. Jasna Novak Milić, članica dr. sc. Ivančica Banković-Mandić, članica dr. sc. Marica Čilaš Mikulić, članica dr. sc. Milvia Gulešić Machata, članica dr. sc. Antonio-Toni Juričić, član dr. sc. Sanda Lucija Udier, članica

Luč su predstavili glavni urednik prof. dr. sc. Ivo Pranjković te izvršni urednici prof. dr. sc. Bernandina Petrović i dr. sc. Željko Stepanić, a istaknuli su da, kako u V. Gorici spava preko 250 doktora znanosti, materijala za nova izdanja ima.

Prigodne nagrade natjecateljima uručio je predsjednik Državnog povjerenstva za hrvatski jezik prof. dr. Ivo Pranjković s Katedre za suvremeni standardni hrvatski jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Kasnije su tu ideju " gurali " Ivo Pranjković i, najpoznatiji, pokojni Ivo Škarić.

Izložbu će otvoriti prof. dr. Ivo Pranjković, a vrijedne knjige, izvornike i pretiske, možete razgledati...