Grapčeva špilja datira natrag do neolitičkih vremena (2,500 godina prije naše ere) i jedno je od najstarijih nalazišta u regiji.

Dolazi do »metalizacije« neolitičkih kultura i prodora novih etn. skupina u karpatsku kotlinu (Indoeuropljani).

Na više su položaja nađeni ostaci iz neolitika i ilirskog doba (neolitičko naselje, jedno od najbogatijih neolitičkih nalazišta u nas).

Za arheologe vrlo je značajna pojava keramike, jer ona postaje glavnim izvorom proučavanja neolitičkih civilizacija.

Tu su od 1977. do 1980. obavljena velika iskapanja na površini od 213 m2, gdje su u kulturnu sloju, debelu mjestimice do 3,5 m, pronadeni slojevi od starijega neolitika (impresso keramika), mlađega neolitika (hvarska kulturna skupina) do eneolitika i brončanoga doba. footnote Brunislav Marijanović: Ravlića pec ' ina (Pec ' Mlini), Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. 35 - 36, Sarajevo, 1980./198 L, str. 1 - 97./footnote U Posušju i Grudama otkriveno je još nekoliko neolitičkih lokaliteta.

U Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine, osim navedenih, upisano je još nekoliko neolitičkih lokaliteta: Brig uz Bagarušu, Mostina (Batin), Sridnji brig (Gradac), Uža (Gradac) i Vrijovički brig (Gradac).

Od gotovo neolitičkih, janjećih iznutrica na ražnju, janjećih tripica s usirenom krvlju ili kozlećih butova u aromatičnom bilju i začinima, otočnih starogrčkih pogača od slane ribe, maslina i sira, do romanobizantskih slatko kiselih tingula od pernate divljači i lešada od suhe ili svježe bravetine, koja se proširila i na mletačke stolove.

Pa ipak, lupar koji je rasprostranjen po svim kamenitim obalama Sredozemlja, osobito na onim položenijim, ravnijim i zaštićenijim, lovio se i jeo još od predantičkih vremena budući da njegove zdjelice nalazimo u slojevima neolitičkih pećina, podjednako kao na grčkim i rimskim nekropolama na našim otocima i obali.

Na kraju pobrojiš nađenih 66 komada neolitičkih kamenih ulomaka i otkresaka izrazito mikrolitskih obilježja.

Iako su mehanizmi koje možemo zapaziti u muško ženski odnosima isti su već milionima godina i nema tu neke velike misterije, one se tome uvijek iznova čude ko pure dreku i to stalno čuđenje možete iščitati iz njihovih neolitičkih crtarija po zidovima pećina gdje su se kebeljile neartikulirano upadajući jedna drugoj u glas te prstima crtale, zorno dočaravale kako ih to njihovi muški zapostavljaju i odlaze uživati u lovu na mamuta i špiljskog medvjeda.

Spomenimo samo dobro sačuvane ostatke najstarijih poznatih stanovnika Dalmacije tj. kosture troje djece stare 9500 god, desetke tisuća ulomaka preljepo oslikanih neolitičkih posuda, mnogobrojna kremena oruđa, ona od opsidijana, glačane predmete...

VUKOVAR - pretpovijesno arheološko nalazište Vučedol jedno je od najznačajnijih neolitičkih nalazišta u Europi; dvorac Eltz teško je oštećen za vrijeme srpske agresije na Vukovar 1991.

Figurice žena, " ženski idoli ", kako ih se naziva u arheološkoj terminologiji, prikazuju svijet neolitičkih (mlađe kameno doba) i eneolitičkih (bakreno doba) ljudi, kojima su ženski likovi najčešće simbolizirali plodnost i obnavljanje života.

Kratkotrajna uporaba pećine primjerena je ambijetalnim svojstvima područja, ali i načinu života ranih neolitičkih zajednica ovog područja, ali i načinu života ranih neolitičkih zajednica ovoga područja, čije je gospodarstvo obilježeno tek početnim oblicima stočarske privrede i velikom ulogom mezolitičkih lovačko-skupljačkih tradicija.To potvrđuju i bioarheološki nalazi među kojima su, osim ostataka udomaćene ovce/koze, zastupljeni i ostatci krupne divljače te školjaka i puževa.

Najnovija istraživanja otkrila su tragove ranih neolitičkih kultura, potom do prije nekoliko godina samo pretpostavljane grčke nazočnosti, koji u sprezi sa živim reliktima gastronomske arheologije, zatvaraju cikluse i kotlove tisućljeća.

Dosadašnja proučavanja mlađekamenodobnih i bakrenodobnih naslaga arheološkog lokaliteta Vela spila pored Vele Luke dala su iscrpne odgovore na razna pitanja o naseljavanju i slijedu neolitičkih i mezolitičkih kultura središnjeg dijela Mediterana, pa je zadnjih godina pažnja istraživača usmjerena prema dubljim naslagama.

Profesor Svante Pääbo (na fotografiji desno), vodeći znanstvenik u istraživanju drevne DNK, iz ostataka paleolitičkih i neolitičkih ljudi istražuje gene koji povezuju današnje ljude s neandertalcima, denisovancima i ostalim čovjekovim precima.

Istodobno su iz nanosa mulja i pijeska izronili još uvjerljivije dokaze koji vremeplov okreću gotovo šest tisuća godina dublje u prošlost Prema aktualnoj teoriji dr. Zdenka Brusića, nalazi neolitičke keramike pokazuju da je u Resniku bilo stanište neolitičkih stočara, ali i ključno središte za koloniziranje jadranske obale, za transjadransku i panonsku rutu - dakle iz Resnika je možda krenulo i prvo naseljavanje Europe, koje se odvijalo prije otprilike devet tisuća godina

VUKOVAR - pretpovijesno arheološko nalazište Vučedol jedno je od najznačajnijih neolitičkih nalazišta u Europi; dvorac Eltz teško je oštećen za vrijeme srpske agresije na Vukovar 1991. ZADAR - grad u sjevernoj Dalmaciji.

Pećinama kao osnovnim staništima čovjek se ugl. prestao koristiti za neolitičkih promjena, ali se u njih vraćao tijekom metalnih razdoblja (Trogrla pećina), rim. doba (Pećina na Gradini kraj Premanture) te u sr. vijeku, kada su služile za zbjegove u nemirnim razdobljima i za ratnih stradanja (Pećinovac kod Okreti).

Sav sakupljeni materijal predstavlja izuzetno vrijedan izvor podataka o prapovijesnoj populaciji iz razdoblja hvarske kulture, odnosno o životu neolitičkih zajednica u zaleđu današnjeg grada Vodica prije gotovo 7000 godina.

Nađen je izrezbaren na zidovima neolitičkih pećina... kasnije nađen u Babilonu i kod Sumerana, gdje je označavao putanju planeta Venere kao simbola božice Ishtar.

Ostatci starijih neolitičkih kultura nađeni su u pećinama na sjeveru poluotoka, ali i na drugim lokalitetima otvorenoga tipa u juž.

Dosadašnja proučavanja mlađekamenodobnih i bakrenodobnih naslaga arheološkog lokaliteta Vela spila pored Vele Luke iscrpno su odgovorila na pitanja o naseljavanju i slijedu neolitičkih i mezolitičkih kultura središnjeg dijela Mediterana.

Sličnost neolitičkih kultura na istočnoj obali s onima na zapadnoj, posebno na južnijem dijelu, upućuje na bliskost i na kontakte, ako ne i na etničke srodnosti.

Srodni predmeti do sada su poznati na Bliskom istoku i u jugoistočnoj Europi i spadaju u rijetke akvizicije s neolitičkih nalazišta.

Onih koji se iz generacije u generaciju posvećuju u tajne sredozemne kuhinje, još od neolitičkih i antičkih vremena, sve do danas. On odlično peče, najveća je pohvala koja se može izreći nekom vještom, od vreline vatre i strasti zažarenom kuharu bonkuloviću koji prebire po gradelama, kao što je naslov lošeg gradeluna, gotovo sraman i teško podnošljiv epitet, kao pregoreno i loše ispečeno meso.

Spomenimo samo dobro sačuvane ostatke najstarijih poznatih stanovnika Dalmacije tj. kosture troje djece stare 9500 god, desetke tisuća ulomaka preljepo oslikanih neolitičkih posuda, mnogobrojna kremena oruđa, ona od opsidijana, glačane predmete...

Razlozi naglom širenju i razvitku jedne od najdekorativnijih jadranskih neolitičkih kultura, nisu nam poznati.

Brojna iskopavanja u ovom području otkrila su relikvije i ljudske lubanje koje datiraju još iz doba 5.000 prije Krista što dokazuje da je ova regija bila dom neolitičkih ljudi koji su se naselili na obalama rijeke Swaan.