Vijeće je u zaključcima pozvalo zemlje članice da poslodavcima smanje troškova zapošljavanja, " preusmjeravanjem poreza s rada prema područjima koja su manje štetna za rast zaposlenosti, a da istodobno pozorno razmotre adekvatnost i održivost sustava socijalne zaštite, smanjivanjem troškova zapošljavanja kroz rješavanje poreznog klina i reformiranjem pretjerano krutog radnog zakonodavstva kako bi se olakšao pristup tržištu rada onima koji su izvan njega, poticanjem da neprijavljeni rad pretvori u redovito zaposlenje i tamo gdje je potrebno, da se revidira mehanizam za određivanja plaća kako bi što bolje odražavao razvoj produktivnosti ".

Pa onda ljudi nailaze na nepoznate privatnike koji ih zahebu... I opet da ne spominjem neprijavljeni rad (prijava na minimalac) I di smo dosli?

U svojem drugom zajedničkom Programu rada (2006. - 2008.) europski socijalni partneri također zajednički rade u područjima kao što su politika tržišta rada, demografske promjene, mobilnost, migracije i neprijavljeni rad, kao i jačanje socijalnog dijaloga u novim državama članicama EU i zemljama kandidatkinjama za članstvo.

Godišnji plana obuhvaća mjere temeljene na europskim smjernicama zapošljavanja: Smjernica 1 aktivne i preventivne mjere za nezaposlene i neaktivne; Smjernica 2 otvaranje novih radnih mjesta i razvoj poduzetništva; Smjernica 3 poticanje promjena, prilagodljivosti i pokretljivosti na tržištu rada; Smjernica 4 promoviranje razvoja ljudskog kapitala i cijelo životno učenje; Smjernica 7 promoviranje integracije i borba protiv diskriminacije osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada; Smjernica 9 neprijavljeni rad; Smjernica 10 regionalne razlike.

Mišljenja smo da bi, se neprijavljeni rad u sezonskim poslovima, s dodatnom zakonodavnom regulativom po uzoru na europske primjere, mogao legalizirati u dobrom dijelu, jer bi bio dobar za one koji bi radili, iz razloga što bi rad bio prijavljen i bili bi u sustavu osiguranja, a i za poslodavce kojima bi se olakšalo zapošljavanje na kratki rok bez prevelikog administriranja.

Obično se ističe kako je neprijavljeni rad privlačan zbog više razloga.

Visoka porezna opterećenja i socijalni doprinosi te komplicirana birokratska procedura glavni su razlozi za neprijavljeni rad u Europskoj uniji, gdje pet posto radnika priznaje da plaću dobiva " na ruke ", priopćila je Europska komisija.

Svaki neprijavljeni rad je strogo zabranjen a distributer ima pravo da odbije prijem izvedene instalacije i da uskrati uporabu plina.

Rad na crno, siva ekonomija, neprijavljeni rad. sve su to različiti pojmovi za jedan zajednički problem.

Najčešći oblik rada na crno odnosio na neprijavljeni rad (1.123) osobe, neplaćanje prekovremenog rada (983) osobe, duže radno vrijeme (446 osoba) i neisplatu plaća (333 osobe).

Taj se izvještaj odnosi na neprijavljeni rad, odnosno sivu ekonomiju u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU Hrvatska, Island, Makedonija, Crna Gora i Turska, i njegov utjecaj na radne uvjete, konkurentnost i fiskalni prihod.

Sad pita: 1) Ima li ikakvu mogućost tužbe za neprijavljeni rad 17. 12. - 1. 02. 2) Ima li pravo kakve odštete zbog nemogućnosti zaposlenja s obzirom da mu je radna knjižica zadržana? 3) Kako uopće ostvariti svoja prava, a da izbjegne tuženje po sudu?

U tom kontekstu neprijavljeni rad se javlja kao posebno zabrinjavajući oblik na tržištu rada.