AZT smatra kako takve radnje za volanom više doprinose vjerojatnosti nesre...

Biskup je u nastavku upozorio na porast zajednica koje nisu povezane sakramentom ženidbe objašnjavaju? i kako taj nesre? eni život ima dugotrajne posljedice koje mlade ljude? ine nesretnima.

Podru? na Vatrogasna zajednica Sv. Florijan iz Benkovca i DVD Lišane Ostrovi? ke pokrenuli su humanitarnu akciju prikupljanja financijske pomo? i za 20 - godišnjeg zapovjednika DVD-a Lišane Ostrovi? ke Zvonimira Radaša, koji je stradao u prometnoj nesre? i 23. listopada.

U nesre? i je zadobio teška ošte? enja kralježnice i o? ekuje ga neizvjesna borba za oporavak i podizanje na noge.

Istinski i lažni prijatelji 8 Prijatelj se ne poznaje u sre? i, a neprijatelj se ne može sakriti u nesre? i. 9 Kad je? ovjek sretan, i neprijatelj mu je prijatelj, a kad je nesretan, i prijatelj ga se kloni. 10 Nikad ne vjeruj neprijatelju, jer zlo? a je njegova kao kovina što r? a. 11 Pa i ako ide ponizno i pogureno, jako se pazi i ne vjeruj mu.

Ovoga prolje? a bilo je dovoljno strašnih vijesti - od zatrpanih na Haitiju do raznesenih u Moskvi, od biroa za nezaposlene pretrpanog strankama do djece stradale u prometnim nesre? ama.

I kad po? iva na svojoj postelji, san mu no? ni samo izmjenjuje brige: 6 tek što je legao, a ono u snu kao na svjetlosti danjoj opsjedaju ga strahotni prizori, kao bjegunca što je iz boja utekao. 7 I kad se probudi u? asu izbavljenja,? udi se svojem ispraznomu strahu. 8 Jer stvorovima svima, od ljudi do životinja, a sedmerostruko grešnicima - prijeti 9 smrt i krv, i boj i ma?, nesre? e, glad, patnja, kuga. 10 Sve je to stvoreno za grešnike, i zbog njih je do potopa došlo. 11 Sve što je iz zemlje u zemlju se vra? a i što je iz vode došlo u more odlazi.

I kakav me probitak? eka? " 24 Ne reci: " Imam svega dosta, kakvo me odsad zlo može zadesiti? " 25 U vrijeme dobra zlo se zaboravlja, i u vrijeme nesre? e ne pamti se sre? a. 26 Jer Gospodu je lako u dan smrtni platiti? ovjeku prema? inima njegovim. 27 U vrijeme nevolje naslade se zaboravljaju, u posljednjem? asu otkrivaju se djela? ovjekova. 28 Prije smrti ne zovi nikoga sretnim, jer se tek na svom koncu spoznaje? ovjek.

Od njega zaziru sve tri strane, jer ć e otkriti mnogo č injenica oko kojih se danas ispreple ć u bajkovite pri č e s pogubnim i umjetnim održavanjem slova Daytonskoga sporazuma (ali ne i njegova duha, na nesre ć u upravo hrvatske zajednice).

Jonatan se ogrešuje o Šaulovu zabranu 24 Izraelci su onog dana bili vrlo izmoreni, jer je Šaul izrekao nad narodom ovu zakletvu: " Proklet bio? ovjek koji okusi hrane prije ve? eri, prije nego što se osvetim svojim neprijateljima " Tako sav narod ne okusi hrane toga dana. 25 Ali je ondje bilo medenoga sa? a na površini zemlje. 26 Kad je narod došao onamo, vidje gdje te? e med, ali nitko ne prinese ruke k ustima, jer se narod bojao zakletve. 27 Samo Jonatan, koji nije? uo kad je njegov otac zakleo narod, prima? e vrh štapa koji mu bijaše u ruci i zamo? i ga u medeno sa? e, zatim prinese ruku k ustima; i odmah mu se zasvijetliše o? i. 29 A Jonatan odgovori: " Moj otac svaljuje nesre? u na zemlju.

Ne priznaju im slab dan, nesre? u..., priznaju im samo vrh, samo najvi? e domete.

Iz policije su poru? ili da se radi o vrlo ozbiljnoj nesre? i, da su sve slu? be na tererenu i zamolili su gra? ane Londona da ne upu? uju pozive slu? bama pomo? i ukoliko to nije nu? no.

1 7 Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa sva? om ku? a puna žrtvene pe? enke. 2 Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s bra? om? e dijeliti baštinu. 3 Taljika je za srebro i pe? za zlato, a srca iskušava Jahve sam. 4 Zlo? inac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku. 5 Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesre? i, ne ostaje bez kazne. 6 Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi. 7 Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odli? niku usne lažljive. 8 Dar je? arobni kamen u o? ima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva. 9 Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje. 10 Razumna se ukor ja? e doima nego bezumna stotina udaraca. 11 Opak? ovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj. 12 Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti. 13 Tko dobro zlom uzvra? a ne? e ukloniti nesre? u od doma svojeg. 14 Zametnuti sva? u isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego sva? a izbije, udalji se 15 Tko opravdava krivoga i tko osu? uje pravoga, obojica su mrski Jahvi. 16? emu novac u ruci bezumnomu?

Da njime mudrost kupi, kad nema razbora 17 Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje. 18 Nerazuman? ovjek daje ruku i jam? i pred svojim bližnjim. 19 Grijeh ljubi tko ljubi sva? u, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast. 20 Opak srcem ne nalazi sre? e, i komu je jezik zao, zapada u nesre? u. 21 Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale. 22 Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti. 23 Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici. 24 Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su o? i na kraj zemlje. 25 Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj. 26 Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tu? i odli? nike. 27 Tko usteže svoje rije? i, razumije mudrost, i razuman je? ovjek mirna duha. 28 u? ak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.

U duhovitim i zanimljivim anegdotama koje je autor osobno č uo ili doznao iz usmene predaje oživljava se cijelo 20. stolje ć e, ispreple ć u se sje ć anja na tuge i radosti, sre ć e i nesre ć e, na ve ć zaboravljene i mrtve ljude i stvari.

I ne pla? a li on svakomu po njegovim djelima? 13 Jedi med, sine moj, jer je dobar, i sa? e je slatko nepcu tvome. 14 Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je na? eš, našao si budu? nost i nada tvoja ne? e propasti. 15 Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne? ini nasilja boravištu njegovu; 16 jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesre? i. 17 Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kli? i srcem kada on posr? e, 18 da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega. 19 Nemoj se srditi zbog zlo? inaca, nemoj zavidjeti opakima, 20 jer zao? ovjek nema budu? nosti, svjetiljka opakih gasi se. 21 Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga. 22 Jer iznenada provaljuje nesre? a njihova i tko zna kad? e do? i propast njihova.

Samo nagost duha može osigurati ulazak u stanje molitve.? ovjekova nesre? a i njegov pad sastoje se u gubitku jedinstva.

Kad bih ja pouzdano znao da je moj otac? vrsto naumio da na tebe svali nesre? u, zar ti ja ne bih dojavio? " 10 David upita Jonatana: " A tko? e mi javiti ako ti tvoj otac odgovori što zlo? " 11 Jonatan odgovori Davidu: " Hodi, iza? imo u polje " I iza? u obojica u polje. 12 Tada Jonatan re? e Davidu: " Jahve, Bog Izraelov, neka mi bude svjedok

Sve? eš? e i sve teže nesre? e na našim cestama bile su dodatni motiv za postavljanje kapelica uz autocestu.? Nadamo se da? e i zagovor svetaca pomo? i da tih nesre? a bude što manje?, zajedni? ki su zaklju? ili radnici i sve? enici.

Ulogu naratora autor je dodijelio č ovjeku koji se usto, kao uslugu prijatelju, njegovoj supruzi mora pokazivati još neuspješnijim i nesre đ enijim nego što zapravo jest (kako bi ona došla do zaklju č ka da je s mužem dobro prošla), pa č ak mora i negirati vlastitu ljubav prema glazbi koju i prijateljeva supruga voli, što ih je u mladosti i povezalo.

1 9 Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego? ovjek opakih usana i k tomu bezuman. 2 Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spoti? e se. 3 Ludost? ovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu 4 Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja. 5 Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, ne? e ute? i. 6 Mnogi laskaju licu odli? nikovu i svatko je prijatelj? ovjeku darežljivu. 7 Na siromaha mrze sva bra? a njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim rije? ima, ali ih ne nalazi 8 Tko stje? e razboritost, ljubi sebe, a tko? uva razum, nalazi sre? u. 9 Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada. 10 Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima. 11 Um? ovjeka usteže od srdžbe, a? ast mu je oprostiti krivicu. 12 Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju. 13 Nesre? a je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje sva? e su ženine. 14 Ku? a se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jah ve je žena razumna. 15 Lijenost navla? i? ovjeku dubok san i nemarna duša gladuje. 16 Tko se drži zapovijedi,? uva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire. 17 Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on? e mu platiti dobro? instvo. 18 Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ. 19 Tko je jarostan, pla? a globu, i kad ga štediš, samo uve? avaš njegov gnjev. 20 Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar. 21 Mnogo je namisli u srcu? ovje? jem, ali što Jahve naumi, to i bude. 22 Dražest je? ovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca. 23 Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi. 24 Lijen? ina uma? e ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi. 25 Udari podsmjehiva? a, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit? e znanje. 26 Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku. 27 Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od rije? i spoznaje 28 Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu. 29 pravljene su kazne podsmjeva? ima i udarci za le? a bezumnika.

Hvala ti za one koji bude nadu, koji pronalaze ljepotu unato? sija? ima straha i panike, lovcima u mutnom, buka? ima zla, prorocima nesre? e i onima kojima nedostaje pouzdanja da naprave prvi korak.

1 2 Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata. 2 Bogataš se i siromah sre? u: obojicu ih Jahve stvori. 3 Pametan? ovjek vidi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu. 4 Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo,? ast i život. 5 Trnje i zamke su na putu varalici: tko? uva život svoj, daleko je od oboga. 6 Upu? uj dijete prema njegovu putu, pa kad i ostari, ne? e odstupiti od njega. 7 Bogataš vlada nad siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku. 8 Tko sije nepravdu, žanje nesre? u, i šiba njegova gnjeva udarit? e njega samog. 9 Milostivo se oko blagoslivlje, jer daje od svog kruha siromahu. 10 Otjeraj podsmjeva? a i prestat? e sva? e i nestat? e nesloga i pogrda. 11 Jahve ljubi? isto srce, i tko je ljubeznih usana, kralj mu je prijatelj. 12 Pogled Jahvin? uva znanje, Jahve pomu? uje rije? i bezbožnika. 13 Lijen? ina veli: " Lav je vani, nasred trga poginuo bih. " 14 Duboka jama usta su preljubnice, i na koga se Jahve srdi, pada onamo. 15 Ludost prianja uza srce djetinje: šiba pouke otklanja je od njega. 16 Tko tla? i siromaha, taj mu koristi; tko daje bogatašu, samo mu šteti.

Cilj ankete je ukazati na potrebu obnove znanja u pružanju prve pomo ć i voza č a te tako smanjiti broj poginulih osoba na mjestu nesre ć e.

Da prekriješ zemlju prijevarom? 4 U sre? i se lažni drug raduje s prijateljem, a u? asu nesre? e okre? e se protiv njega. 5 A pravi drug dijeli nevolju s prijateljem i kad do boja do? e, štita se la? a. 6 Ne zaboravljaj prijatelja vjerna u boju i ne zaboravi ga kad se obogatiš.

Savjetnici 7 Svaki savjetnik dijeli savjete, ali mnogi svjetuju sebi u prilog. 8? uvaj se od onoga koji nudi savjet: ispitaj prije što on sam želi - jer on daje savjet na svoju korist - da on ne baci oko na tebe 9 pa ti veli: " Dobar je tvoj put ", a potom iz prikrajka promatra nesre? u tvoju. 10 Ne svjetuj se s? ovjekom koji te krivo gleda i ne otkrivaj zavidniku namjere svoje. 11 Ne svjetuj se sa ženom o njezinoj suparnici, niti s kukavicom o ratu, niti s trgovcem o trgovini, niti s kupcem o prodaji, niti sa zavidnikom o zahvalnosti, niti sa samoživcem o milosr? u, niti s lijen? inom o bilo kakvu poslu, niti s prolaznim najamnikom o svršetku posla, niti s lijenim slugom o veliku radu: ne oslanjaj se na njih ni za kakav savjet. 12 Nego se uvijek obrati na pobožnika o kome znadeš da vrši zapovijedi, koji je s tobom jedne duše i koji? e nad tobom plakati kada posrneš. 13 I na savjet srca svoga pazi, jer nemaš nikog vjernijeg od njega. 14 Jer srce? esto pretkazuje? ovjeku pouzdanije nego sedam stražara s vidikovca visokog. 15 Ali se kraj svega toga moli Svevišnjem da te vodi stazom istine.

Bliski su s grješnicima koji su počinili zlo ili uzrokovali velike nesre će, članovi su njihove obitelji, prijatelji i suradnici.

Tako da svako ko je zadovoljan sa odre? enjem, on se odmara, a onaj ko nije zadovoljan sa njim, produžava se njegova nesre? a i umor, a ne? e ste? i od Dunjaluka ništa više od onoga što mu je dodijeljeno.

Ostavši rano bez supruga koji je poginuo u nesre? i odgojila je troje djece velikom žrtvom.

Re? eno je: Zadovoljstvo je izbacivanje prezira iz srca sve dok ne ostane samo sre? a i radost. Rabija el-Adevija, Uzvišeni Allah joj se smilovao, je upitana kada? e rob biti zadovoljan sa Odre? enjem, pa je rekla, Uzvišeni Allah joj se smilovao: Kada se obraduje nesre? i kao što se obraduje blagodati. Re? eno je daje eš-Šibli, Uzvišeni Allah mu se smilovao, rekao pred El-Džunejdom, Uzvišeni Allah mu se smilovao: Nema snage ni mo? i bez Allaha (Ja havle ve la kuvvete illa billah), pa je el-Džunejd rekao, Uzvišeni Allah mu se smilovao: Tvoj govor je govor onog koje stisnutih prsa, a stisnuta prsa su radi napuštanja zadovoljstva sa Odredbom.