Ako bol ni nakon druge tablete ne popušta, treba pozvati hitnu pomoć radi moguće nestabilne angine pektoris i opasnosti od infarkta.

Bolest koronarne arterije je najčešći uzrok nestabilne angine.

Kod nestabilne angine, bol u grudima može se javiti i u stanju mirovanja ili može doći do povećanja težine, učestalosti ili trajanja boli i pri nižim razinama aktivnosti.

Novo izdanje američkih smjernica za liječenje nestabilne angine pektoris i NSTEMI objavljeno je online 6. kolovoza, a u tiskanoj formi 14. kolovoza 2007. godine u časopisima Circulation ili Journal of American College of Cardiology.

Koristi se za sprječavanje i dugotrajno liječenje stabilne angine pectoris, nestabilne angine pectoris, vazospastične angine pectoris i pri nijemoj ishemiji miokarda; kao dodatna terapija u nekih oblika kongestivnog zatajenja srčane funkcije; nakon preboljela infarkta miokarda.

Ako je prisutna stabilna angina, razvoj nestabilne angine vidi se po promjeni u svojstvima, učestalosti ili težini.

B. (60) iz Muća pokraj Splita u drugoj polovici 1999. hospitaliziran je u KB-u Split s dijagnozom nestabilne angine pektoris i vjerojatnog suženja desne koronarne arterije.

Može doći do iznenadne smrti, akutnog infarkta miokarda ili nestabilne angine.

Ako se radi o arterijama srca može doći do različiti poremećaja ritma, ali i do nestabilne angine pektoris, te razvoja infarkta miokarda (NSTEMI ili STEMI), ako je cerebralna lokalizacija tada može doći do razvoja tranzitorne ishemijske atake (TIA) ili cerebrovaskularnog inzulta (ICV).

Definicija akutnog infarkta miokarda i nestabilne angine pektoris uzeta je iz Smjernica Američkog sveučilišta za kardiologiju i Američke asocijacije za srce (The American College of Cardiology and the American Heart Association).

Za one koji su bili hospitalizirani u jednoj od pet zagrebačkih bolnica, bez obzira na ishod, prikupljaju se sljedeći podaci o: - broju oboljelih od akutnog infarkta miokarda i nestabilne angine pektoris po spolu i dobi - vremenskom intervalu od početka simptoma do dolaska u bolnicu - vremenskom intervalu od početka dolaska u bolnicu do fibrinolize - čimbenicima rizika - EKG, enzimi, puls, tlak pri prijamu - radna dijagnoza - podaci o fibrinolizi - pretragama i zahvatima tijekom hospitalizacije - terapiji u prva 24 sata od postavljanja dijagnoze - laboratorijskim nalazima pri prijamu - komplikacijama tijekom hospitalizacije - stanju pri otpustu - lijekovima u posljednja tri mjeseca prije hospitalizacije - preporučenoj terapiji pri otpustu iz bolnice