Ne znamo pouzdano o njegovu ratnome putu, ali po posjedima koja je stekao (Nevest, Cera, Visoka, Bračević i Ramnjane) možemo zaključiti kako se vrlo uspješno borio protiv Turaka.

Želio bih obavijestiti da na Forumu Nevest-Cera.net (http://www.nevest-cera.net) je vođena (za sada se malo uspavala, ali će nadamo se oživjeti) interesantna rasprava o povijesti i genetici Hrvata (Zmijari i Ov č ari).

Nevest, Dobrečić (mahom današnja Ostrogašica i Planjane Donje), Marčele (Vinovo Gornje i Plananje Gornje) te Partemis/Partemić (današnje Vinovo Donje) došli pod tursku vlast/jurisdikciju (nemamo podataka da su tuda vođene ikakve lokalne borbe; dakle cijeli je prostor šaptom pao) Tursko carstvo je bilo u vrhuncu moći (1521./1522.) i kao svaka imperija vješto je kombiniralo mač i diplomaciju za nova osvajanja.

Bošnjaci-Dubanovi su ženici iz Cere u Nevest.

A sada odgovor Gospodinu L: uistinu, prezime Pepur je jedinstveno kao i neka druga prezimena (Aužina, Goreta, Nakić, Piteša, Parat, Jaman, Mrčela) sa područja na potezu Mirlović-Zagora/Ostrogašica/Podumci/Planjane Donje/Vinovo Donje/Nevest i zvuče jako latinski.

Nevest je za turske okupacije vjerojatno bio dio župe Zmina.

Kop [ e ] rno je staro hrvatsko/slavensko ime) naći će mo dosta neslavenskih imena naselja koja zvuče latinski (starovlaška naselja): Nevest (latinsko ili ostrogotsko ime); Marčele i Partemis/Partemić (današnje Vinovo Gornje i Donje), Ostrogašica (označava vjerojatno Ostrogotsku zajednicu koj je tu prebivala) ili Sedramić (od keltski sedra tvrd kamen) itd.

Pouzdano znamo kako je Nevest pao u turske ruke 1522. godine.

BILAĆ - naseljeni u Nevest između 1685. 1711. Odselili se iz Nevesta u XX. stoljeću.

SVIRAC - naseljeni u Nevest između 1685. 1711. (još su ih zvali i Zvirac).

MATIJAŠ - naseljeni u Nevest iza 1711. (vjerojatno iz Hercegovine).

Osobno me, (kao i Vas) jako zanima to starohrvatsko stanovništvo Zagore pa pripremam kratki prikaz onoga što se zna za župu Nevest (uglavnom kasni srednji vijek).

Svi moderni povjesničari koji spominju Nevest polaze od pretpostavke da je to staro ilirsko ime.

Međutim isto tako može biti jednako vjerojatno da je ime Nevest novijeg datuma.

Ne postoji ni jedna poznata isprava hrvatskih narodnih vladara gdje bi se Nevest eksplicitno spominjao; malo znamo o ovome prostoru prije mongolske najezde.

Za sada pouzdano znamo da je papa Klement IV. izdao 13. srpnja 1266. bulu sa prvim spominjanjem sela Nevest.

Tako znamo da su Legatovići (dio Nevesta koji nije bio pod turskom vlašću), Unešić i Koprno doslovice sravnjeni sa zemljom 1538. 1540., dok je ostatak Zagore dokrajčen 1570. 1573. Isto tako znamo da Nevest i Partemis nisu plaćali zaštitu Uskocima do 1617. godine.

Ako pogledate kratak sažetak povijesti na stranicama Kampanela (http://kampanel.hr/povijest.htm l) i susjedne Nevest-Cere (gdje ima podataka koji nisu dostupni na koprnskom webu čiji povijesni prikaz se oslanja na jednu studiju Nenada Cambija) vidjet će te da nema eksplicitnog spomena prezimena ili roda Mrčela prije turske okupacije.

Tragično preminuo u prometnoj nesreći 15. I. 2000. Sprovod našeg dragog Nene obaviti će se 17. I. 2000. u 15 sati u mjestu Nevest (Unešić).

Umjesto zaključka: odakle su zapravo Budiše iz Nevest-Cere?

Sličnu dinamiku su imala i naselja: stara su nestajala a nova nastajala; dok su se naselja sa starijim imenima (Sitno, Nevest) zacjelo drugačije prostirala u kasnom srednjem vijeku ili za turske vlasti negoli ova današnja.

Područje općine Unešić obuhvaća 16 naselja i to; Cera, Čvrljevo, Donje Planjane, Donje Utore, Donje Vinovo, Gornje Planjane, Gornje Utore, Gornje Vinovo, Koprno, Ljubostinje, Mirlović Zagora, Nevest, Ostrogašica, Podumci, Unešić, te Visoka.

Ti su za turske okupacije vjerojatno i dospjeli u Nevest, Unešić i Vinovo (Partemis, Marčele) gdje su i živjeli kao turski podanici sve do velikog ustanka Zagorana 1648. i prelaska naroda u zbjeg 1684. godine.

No, može isto tako biti da su im Turci dopustili naseliti se u Nevest odnekle drugdje i da uopće nemaju veze s poljičkim Rajčićima.

No pitanje je kako i kada su došli u Nevest [ ili Unešić ]?

Imamo prijevod turskog deftera iz 1528. za Nevest i Čeru (prvi pisani spomen današnje Cere) ali na žalost u tome (kao i u svim ostalim turskim) dokumentima se navode imena glava obitelji (i eventualno imena njihovih očeva) ali ne i imena rodova.

Kako nema spomena te obitelji u šibenskim i trogirskim ispravama prije 1521. (kada je Nevest prešao pod tursku vlast) onda možemo pozdano tvrditi kako je taj rod naseljen u Nevest i Unešić za turske vladavine i to kao turski podanici.

Isto tako je zanimljivo kako je crkva Sv. Petra u Unešiću za turske vladavine postala crkva Sv. Jure (zaštitnika Poljica); a Sv. Petar se iz Unešića preselio u Nevest (današnja crkva).

Lujo Marun (1857. - 1939.) svećenik franjevac, pionir naše arheologije, koji je dvaput posjetio Nevest i Ceru te istraživao Bogočin (jedina istraživanja do sada) po rođenju iz Skradnjanin, izjavljuje kako ga gusle i diple esteski više doimlju nego kakav koncert ozbiljne glazbe.

Nevest, Područnog ureda za katastra Šibenik, Ispostava Drniš, a za koju nekretninu se ne vode zemljišne knjige) koja se prodaje na istoj dražbi (vidi oglas br. 71).