Javno-zdravstvena djelatnost obuhvaća: statistiku iz područja zdravstva, epidemiologiju karantenskih i drugih zaraznih bolesti, epidemiologiju masovnih nezaraznih bolesti, imunizaciju, zdravstveno prosvjećivanje, specifične i preventivne mjere školske djece i mladeži, sanitaciju i osiguranje zdravstveno ispravne vode, namirnica i zraka.

Svukupna populacija nije motivirana da uči, zbog kroničnih nezaraznih bolesti povećana je smrtnost i zato su nacionalni programi nužni da se smanje rizici.

Preporučili su da se buduća istraživanja usmjere na države sa srednjim i manjim dohotkom. Istraživanje je bilo snažno usmjereno na nekoliko razvijenih država od kojih je većina imala stabilne ili padajuće stope nezaraznih bolesti, umjesto na države s niskim dohotkom u kojima ne razumiju značaj znanstveno utemeljenih strategija na povećanje tjelesne aktivnosti, napisao je Adrian Bauman, istraživač sa Sveučilišta u Sydneyju u Australiji. Prepoznavanje čimbenika koji uzrokuju neaktivnosti ključno je u unapređenju i kreiranju učinkovitih programa za podizanje razine aktivnosti. Bauman i njegovi kolege ustanovili su kako su neki od čimbenika koji će utjecati na povećanje tjelesne aktivnosti zdravstveno stanje, mlađa životna dob, imućnije imovinsko stanje i spol (muškarci su aktivniji od žena), kao i podrška obitelji i okoline.

Uz aktualne savjete kako sačuvati i unaprijediti vlastito zdravlje, stranice informiraju o tome kako izbjeći rizične čimbenike zaraznih i nezaraznih bolesti, a posebno se obrađuju dobne odnosno profesionalne skupine.

Na pitanje novinara o pušenju u restoranima te jesmo li blizu austrijskom modelu gdje je to dozvoljeno uz dobru ventilaciju, ministar Rajko Ostojić je odgovorio da i kao liječnik i kao sveučilišni nastavnik ima jasno stajalište o pušenju da je ekstremno štetno i da dovodi do niza kroničnih nezaraznih bolesti i do 15 - ak karcinoma.

Cilj akcije je promoviranje organiziranog bavljenja sportom kod djece školskog uzrasta putem postojećih športskih društava u Zagrebu, podizanje svijesti javnosti o opasnostima dijabetesa, povećane tjelesne težine, kroničnih nezaraznih bolesti, bolesti srca i krvnih žila, promoviranje redovite tjelesne aktivnosti, kretanja i zdravog načina života svih građana, te uključivanje djece s posebnim potrebama u redovito bavljenje športom putem športskih društava.

Osobe koje se žele testirati provode testiranje kod kuće i test-kartone dostavljaju radi odčitanja u priloženoj kuverti Službi za epidemiologiju nezaraznih bolesti.

U svim županijama djeluju Zavodi za javno zdravstvo koji provode javnozdravstvenu djelatnost na svom području, a dio koje je i epidemiologija kroničnih nezaraznih bolesti.

Na razini manjih županijskih zavoda za javno zdravstvo za sada se pretežito jedan epidemiološki tim ili javnozdravstveni tim u dijelu radnog vremena bavi praćenjem i prevencijom odabranih prioriteta iz kroničnih nezaraznih bolesti, i to većim dijelom praćenjem provođenja nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva, te promicanjem zdravlja.

Veći županijski zavodi raspolažu nešto brojnijim, ali još uvijek nedostatno brojnim timovima za epidemiološko praćenje i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, te promicanje zdravlja.

Godine 2003. reorganizacijom Zavoda do tada jedinstvena Epidemiološka služba razdvojena je na Službu za epidemiologiju zaraznih bolesti i Službu za epidemiologiju nezaraznih bolesti.

O djelovanju Službe za epidemiologiju nezaraznih bolesti pogledajte na njenom zasebnom mjestu na ovoj web stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Koronarna srčana bolest, zajedno s ostalim aterosklerotskim bolestima, po svojim posljedicama (smrtnost, privremena i trajna nesposobnost, invalidnost i iz toga proizlazeći ekonomski teret dugotrajnog liječenja, bolovanja često u radno aktivnoj životnoj dobi), glavni je predstavnik kroničnih nezaraznih bolesti.

Sustavnim radom sa stanovništvom mogu utjecati na smanjenje broja invalidnih osoba, smanjenje broja komplikacija kod kroničnih nezaraznih bolesti, smanjenje broja ovisnika i njihovu rehabilitaciju i posebno na očuvanje zdravlja i mobilnosti starije populacije.

Prezentirano je osamnaest referata iz područja epidemiologije zaraznih i nezaraznih bolesti.

Udruge u zdravstvu imaju financijsku potporu Grada Pule u području ranog otkrivanja i suzbijanja kroničnih nezaraznih bolesti (malignih bolesti, bolesti srca i krvožilnog sustava, duševnih i neuroloških bolesti), poboljšanja kvalitete življenja djece i osoba s posebnim potrebama izazvanih kroničnim nezaraznim bolestima (dijabetes, celijakija, multipla skleroza i dr.), poboljšanja zdravlja i kvalitete življenja ranjivih skupina (djece, trudnica i osoba starijih od 65 godina).

Sažetak U današnjem razvijenom svijetu sve više se postavlja problem kroničnih nezaraznih bolesti.

Takav koncept promicanja zdravlja traži i redefiniranje preventivnih programa kroničnih nezaraznih bolesti.

Jedna je od brojnih faktora rizika koji izaziva povećanje broja bolesti, te brži i teži tok kroničnih nezaraznih bolesti.

Početkom 2006. godine izrađen je prijedlog Europske strategije za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, o kojoj su se očitovale sve zemlje tijekom 2007. godine.

Vodeći promjenjivi čimbenici rizika na koje svatko individualno može utjecati i na taj način smanjiti rizike nastanka kardiovaskularnih i većine kroničnih nezaraznih bolesti su: tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i pretilost, nezdrave prehrambene navike, prekomjerna konzumacija alkohola, pušenje i droge, povišen krvni tlak i povišene vrijednosti masnoće u krvi (Cardiovascular Disease Programme, WHO, 2002).

Baš zato se događa da u proljeće kad zajednice trebaju krenuti u progresivan razvitak, znatan broj njih, a ponekad i cijeli pčelinjak propada dodala je gospođa Grbić, nastavljajući izlagati o prevenciji i simptomima pojedinih zaraznih, nametničkih i nezaraznih bolesti, a pčelarima su na kraju, u organizaciji Ive Stipišića, predsjedništva društva, bili ponuđeni lijekovi, zamjena voska za satne osnove, pa i pogače za prehranjivanje pčela.

Još 10 tisuća je nestalo nešto od zaraznih i ponešto nezaraznih bolesti.

Takva se prehrana smatra rizičnom za nastanak dijabetesa, krvožilnih bolesti i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.

Svijet se nalazi pred novim izazovima kako očuvati i unaprijediti zdravlje ljudi.U razvijenom svijetu promijenio se način života.Bolji životni standard nije iskorišten i za promicanje nove kvalitete zdravlja, te se nalazimo pred novim pandemijama nezaraznih bolesti kao što su: debljina, bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, karcinomi, osteoporoza.Za mnoge od nabrojenih bolesti poznat je uzrok, ali nema dovoljno razrađenih preventivnih programa s obzirom da nastaju neprimjetno.

Svjetski sportski kongres koji je održan u Arnhemu 2002. g. u organizaciji Međunarodnog olimpijskog komiteta donio je Deklaraciju koja ističe; Sportska se zajednica suočava s novim društvenim izazovima poput javnog zdravstva, pravednosti, tolerancije i očuvanja okoliša, koji traže razuman odgovor masovnog i elitnog sporta. Trenutno je od osobite važnosti najnovija inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije uvrštavanja tjelesne aktivnosti među prioritetne zadaće, u svrhu suzbijanja globalno povećanog tereta nezaraznih bolesti, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju.

Nažalost, šećerna bolest samo je jedna od kroničnih nezaraznih bolesti koje, svaka sa svoje strane, dovode do kasnih komplikacija, drastičnog smanjivanja kvalitete života i prerane smrtnosti.

Alkohol utječe i na razvoj zaraznih i nezaraznih bolesti.

Svake godine fizioterapeuti diljem svijeta pomažu milijunima ljudi u prevenciji različitih nezaraznih bolesti, kao što su bolesti srca, moždanog udara, šećerne bolesti, kronične respiratorne bolesti, osteoporoze i to sigurnim i odgovarajućim programima vježbi.

Svjetski vođe su inače prepoznali hitnost i prioritet sprečavanja i kontrole kardiovaskularnih bolesti, a nedavno je i pri Ujedinjenim narodima održan prvi u nizu sastanaka na visokoj razini, na temu kroničnih nezaraznih bolesti.