Iako su znanstvenici sa sveučilišta u Liverpoolu krenuli s premisom da omega masne kiseline pomažu u mršavljenju, analizom mnogobrojnih studija otkrili su da masna i nezdrava prehrana ne samo da utječe na širenje struka i stražnjice već i da mijenja strukturu mozga.

Najpoznatiji čimbenici rizika na koje se može utjecati, a povezani su s načinom života su: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina.

Nezdrava prehrana dovodi do zdravstvenih problema, a to dodatno komplicira život.

Tako na duljinu života pojedinca, barem jednako utječe činjenica da je stanovnik grada odnosno sela kao i različite štetne životne navike, kao što su npr. nedostatak fizičke aktivnosti ili nezdrava prehrana, ili pušenje.

U većini slučajeva takva nepovoljna stanja, izaziva nezdrava prehrana.

Ubrzani tempo života, nezdrava prehrana, vanjski čimbenici, sve to utječe na najveći ljudski organ pri čemu je koža na licu najizloženija i najosjetljivija.

Bore nastaju kao posljedica starenja, međutim, njihovo prerano pojavljivanje, osim genetike, uzrokuju i vanjski utjecaji, primjerice smog, sunčeve zrake, nezdrava prehrana, pušenje i slično.

Pušenje, nezdrava prehrana, debljina i konzumiranje alkohola rizični su faktori koji Hrvatsku, prema novom Europskom atlasu smrtnosti koji je objavio Eurostat (statistički ured Europske unije), svrstavaju u zemlje s visokom stopom mortaliteta i kraćim životnim vijekom.

Možemo se zapitati zašto postoji uvriježeno mišljenje kako su« studentska »prehrana i nezdrava prehrana zapravo sinonimi.

Prema riječima profesorice dr. sc. Vide Demarin, predstojnice Klinike za neurologiju KB Sestre milosrdnice, najpoznatiji su faktori rizika od moždanog udara povišeni krvni tlak, šećerna bolest, poremećaj ritma srčanog rada, nezdrava prehrana, stres, povišene masnoće u krvi, pušenje, alkohol i tjelesna neaktivnost.

Dobar primjer primarne prevencije kod suzbijanja zaraznih bolesti jest cijepljenje, a kod kroničnih bolesti to se odnosi na uklanjanje rizičnih čimbenika, kao što su pušenje, nezdrava prehrana, odsustvo tjelesne aktivnosti itd.

Suzbijanjem najbitnijih čimbenika rizika kao što su tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana i pušenje, može se spriječiti 80 % srčanih i moždanih udara i očuvati zdravlje srca.

Za sve je potreban dupli napor, a još više do izražaja dolazi prekomjerna težina i posljedice koje su na organizmu ostavili nezdrava prehrana i ubrzani tempo života.

Zajedno sa svojim članicama, Svjetska kardiološka federacija širi spoznaje da se najmanje 80 % prijevremenih smrti od bolesti srca i moždanog udara može izbjeći ako su otklonjeni glavni rizični čimbenici, posebno duhan, nezdrava prehrana i tjelesna neaktivnost.

Znanstveno je dokazano kako je nepravilna, nezdrava prehrana glavni uzročnik kroničnih oboljenja: pretilosti, dijabetesa, povišenog krvnog tlaka, srčanih bolesti te karcinoma - koje uzrokuju čak 60 % smrtnih slučajeva u cijelome svijetu.

Nezdrava prehrana vrlo je često rezultat stresnog načina života, ali u većini slučajeva i nepravilne pripreme namirnica, pri čemu je posuđe od izuzetne važnosti.

Nezdrava prehrana, alkohol i drugi poroci mogu poboljšati raspoloženje, ali učinak je kratkoročan.

Prema svim epidemiološkim pokazateljima bolesti srca i krvnih žila, u Hrvatskoj su u porastu - rečeno je na konferenciji - što je posljedica široko rasprostranjenih nezdravih životnih navika (pušenje, neaktivnost, prekomjerna i nezdrava prehrana).

Velik utjecaj imaju stresni način života i nezdrava prehrana.

Franceso Leonardi, talijanski stručnjak za prehranu i tajnik Nacionalnog udruženja za dijetetiku i kliničku nutricionistiku kaže da ako industrijska obrada mesa mijenja odnos između masti i proteina ili pogoršava njihovu kvalitetu, rezultat toga je nedvojbeno nezdrava prehrana crvenim mesom.

Pušenje, alkohol, nezdrava prehrana s puno masti, prekomjerno sunčanje odlučujuće utječu na učestalost raka.

Liječnici ponavljaju da loše navike kao što su pušenje, konzumacija alkohola ili nezdrava prehrana povećaju vjerojatnost razvoja niza kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2. No novo istraživanje, najopsežnije te vrste do danas, među prvima dokazuje kako zdrave navike u kombinaciji utječu na rizik od dijabetesa.

Utjecaji iz okoliša, stres, premalo sna, nezdrava prehrana i neadekvatna njega, remete metabolizam stanice kože te ona postaje mnogo osjetljivija.

Stanja koja pogoduju ošteà ¦ enju sluznice su: - pad opà ¦ e otpornosti organizma (premorenost, bolest drugih organskih sustava, neishranjenost ili nezdrava prehrana) - poveà ¦ ano izlaganje uzroà nicima (tramvaji, puno ljudi na malom prostoru, djeca koja idu u vrtià ¦ e) - loš standard (vlažni stanovi, slabo grijanje, nehigijena) no zanimljivo i - dobar standard (centralno grijanje, klima ureà aji koji uzrokuju smanjenje vodene pare u zraku) - zagaà enost okoline, smog, dim - devijacija septuma - priroà eno suženi sinusni otvori - alergije (pelud trava, korova, stabala, prašina, grinje)

To nisu nikakva nova istraživanja, no na neurotransmitere pogubno djeluju stres, alkohol, nezdrava prehrana, itd. (nemoj da se sad raspišem) i nikakve veće količine nezasićenih masnih kiselina kao što su npr.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2007. godine, od raka dojke godišnje oboli oko 2500 žena, a umre ih više od 900. Na razvoj raka dojke utječu mnogi čimbenici: starija životna dob, prethodno dijagnosticiran rak, dugotrajna hormonska terapija, rođenje prvog djeteta nakon 30 - te godine, rana menstruacija (s 12 godina ili manje), kasna menopauza (s 55 godina ili više), zračenje, alkohol i nezdrava prehrana, te obiteljska sklonost raku dojke i jajnika (BRCA mutacija).

Smatram da je edukacija o kroničnim masovnim nezaraznim bolestima i dalje najpotrebniji, naravno sa naglaskom na kardiovaskularne bolesti uz faktore rizika koji su odgovorni za njih, debljina, nezdrava prehrana, nedovoljno tjelesne aktivnosti, pušenje.

Suvremeni način života, odnosno mnogo sjedenja, malo bavljenja sportom i nezdrava prehrana koja se sastoji prvenstveno od fast fooda, pržene hrane, slatkiša i gaziranih pića, a nedovoljno vode, uzela je svoj danak i rezultirala bolešću modernog doba celulitom.

Osim problema s radom štitnjače, uzrok pucanja noktiju može biti i loša, nezdrava prehrana, s vrlo malo zdravih nutritivnih sastojaka posebno proteina i željeza, ali i drugih vitamina i minerala.

To su: pretilost, fizička neaktivnost, nezdrava prehrana, pušenje, alkohol i razne hormonske terapije.