O tom velikanu hrvatske književnosti, koji je rođen u Visu 22. veljače 1913., a preminuo u Zagrebu 28. siječnja 2001. godine, na komemorativnom skupu u Palači HAZU govorili su akademik Nikola Batušić, teatrolog Branko Hećimović i književni povjesničar Krešimir Nemec.

Očigledno je iz svega navedenoga da je Nikola Batušić, kao strastveni povjesničar kazališta, teatrolog i dugogodišnji profesor na Akademiji dramske umjetnosti te autor brojnih vrijednih teatroloških izdanja, u svome dugom i iznimno plodnom istraživačkom radu, nailazio na brojne činjenice koje su ukazivale na stalnu potrebu kazalištaraca, podjednako praktičara i teoretičara, da zajedno s kulturno-političkim čimbenicima stvore kodekse koji će pomoći hrvatskome kazalištu da se uspostavi i održi u punom profesionalnom legitimitetu.

Nehajeva, preko Krležina, Majerova, Marinkovićeva i Cvitanova Zagreba pa sve do grada kao prostora u koji se upisuju sjećanja (Nikola Batušić, Mirko Kovač) i proživljavaju odjeci tranzicije (Alen Bović, Ivan Vidić).

Zadržimo se ukratko na komemoraciji u povodu 25. obljetnice Krležine smrti, a koja se u kući Arko održala pod provodnim pitanjem Što nam danas Krleža znači svakome od nas ponaosob?, kao što je na početku komemoracije apostrofirao Velimir Visković, a na tom simpoziju o navedenome su upitu promišljali svojim izlaganjima Nikola Batušić, Branimir Donat, Marko Grčić, Zoran Kravar, Krunoslav Pranjić, Slobodan Šnajder i Velimir Visković.

Hrvatsko kazališno zakonodavstvo u vremenu od 1861. do 1982. znanstveno je obrađivao akademik Nikola Batušić, te ovaj rad Vitomire Lončar predstavlja novo i samostalno istraživanje.

Možda je manje poznato da se, osim teorijski, Nikola Batušić bavio zakonima i praktično.

Nagradu Judita za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u 2002. dobio je Nikola Batušić za knjigu Starija kajkavska drama.

Na to nas je upravo podsjetio Nikola Batušić u knjizi svojih Uspomena, gdje navodi njemu upućene Krležine riječi: »... Pisali ste o Agoniji, a kao ni ostali ne shvaćate zbog čega sam dodao treći čin, napisao sam ga zbog Križovca...«.

Nikola Batušić nije bio čovjek koji se bavi samo teatrologijom, svojim uskim stručnim područjem, nego je podjednako kompetentno analizirao i književnost, smještajući uvijek svoje interpretacije u ozračje čitave duhovne klime i ostalih umjetnosti (o kojima je kao kompletan intelektualac također imao veliko znanje), ali i u običaje svakodnevnog života... pročitajte cijeli tekst...

B./(Henrik Ibsen Nora (Kuća lutaka), priredio dr. Nikola Batušić, ŠK, Zagreb 1985).

Riječ je o monografiji baletne umjetnice, plesačice, koreografkinje i pedagoginje, prve baš zagrebačke balerine, kako je rekao Nikola Batušić na predstavljanju knjige u HNK 30. listopada 2007, koja osim po nizu uloga ostaje u povijesti hrvatskoga kazališta kao prva ravnateljica 1965. osamostaljena baleta u Zagrebu.

Ali i u tom slučaju nedvojbeno je da bi doprinos uspješnog redatelja manje značio cjelini našeg kazališta od tako vrijednog i obimnog teatrološkog opusa kakav je za sobom ostavio Nikola Batušić.

Nikola Batušić je dakle osoba koja se na nekoliko razina bavila dvojnošću, spajanjem udaljenih okolnosti, nastojeći uspostaviti svojevrsni concordia discors.

Osobno je predložio članove Upravnoga vijeća, osobe u koje ima povjerenja: član predsjedništva HAZU (akademik Nikola Batušić), član Akademijina Razreda za književnost (akademik Dubravko Jelčić) i predstavnik Ministarstva kulture (ministar Božo Biškupić), te četvero iz Broda: gradonačelnik Mirko Duspara, dosadašnji skrbnik donacije dr. Mato Artuković, profesorica hrvatskog jezika i književnosti Irena Krumes-Šimunović te pjesnikov nećak Miroslav Bjelobrk kojega želi postaviti i za novog skrbnika donacije te zaposlenika Spomen-doma.

Nikola Batušić drukčije o Krležinu kazališnom krugu - Večernji list

Unatoč svemu tome Nikola Batušić nije bio usko orijentiran na svoju struku.

Dakle, s kazališnom kritikom kao jednim od vrela za rekonstrukciju minuloga kazališnog čina (kako se to lijepo stručnom terminologijom kaže) postupati krajnje oprezno i koristiti in dosis refractis. rekao je Nikola Batušić za časopis Hrvatskog društva dramskih umjetnika Hrvatsko glumište (br. 35, 2007.) u razgovoru koji smo vodili Dubravka Lampalov i ja.

Prošle je godine akademik Nikola Batušić dobio Nagradu Grada Zagreba u povodu objavljivanja knjige Na rubu potkove.

Za publicističku knjigu godine nagrađen je Nikola Batušić za Četiri godišnja doba: memoarski putopisi.

Kao što je to napravio moj dragi prijatelj Nikola Batušić, napisao je krasnu knjigu koju upravo čitam.

Sredinom 70 - ih godina pristupa se uređenju nastavnih prostora te adaptaciji tavana i podruma za administrativne odnosno nastavne potrebe koje pokreću i vode dekani prof. dr. Vladan Švacov i prof. dr. Nikola Batušić.

Od sredine pedesetih i početaka teatrologije kao zasebne discipline u nas, mnogi su teatrolozi uložili svoje znanje, pamet i ljubav, dovevši hrvatsku teatrologiju do svjetskih razmjera, no na prvome su mjestu pokojni Nikola Batušić (1938. - 2010.) i Branko Hećimović (1934.), koji su ' ustrajno stajali u prvome redu proboja od skromnih početaka do današnjih visova ', dodaje se.

Studij Dramaturgije utemeljuju 1977. godine dr. Vladan Švacov, dr. Nikola Batušić i dr. Vlatko Pavletić.

Kao asistenti na području teorijskih predmeta počinju 60 - ih godine raditi i dr. Vlatko Pavletić, dr. Nikola Batušić, dr. Vladan Švacov i dr. Đurđa Škavić.

[ 42 ] Nikola Batušić: Redateljska misao između 1935. i 1955. godine, str. 28.

U razdoblju od jedanaest godina, od 1986. do 1997., Nikola Batušić objavio je šest radova o hrvatskom kazališnom zakonodavstvu, pet u reviji za dramsku umjetnost Novi Prolog, a jedan u zborniku Krležini dani u Osijeku.

To su pokojni Nikola Batušić (1938 - 2010) i Branko Hećimović (1934).

Na predstavljanju knjige sudjelovali su, osim dr. Branka Hećimovića, glavni tajnik razreda za književnost akademik Dubravko Jelčić, te akademici Nikola Batušić i Nedjeljko Fabrio, kao i direktor AGM-a Janislav Šaban.

O njoj je još davnih dana 1969. godine enciklopedijski članak napisao i jedan Nikola Batušić.

U sklopu jučerašnje svečanosti posebno je predstavljena svježe publicirana Selemova knjiga o kojoj je akademik Nikola Batušić, među ostalim, kazao kako sažima Selemov redateljski i dramaturški rad na širokom prostoru domaćeg i europskog zemljovida, te kako su literarno ponajbolje one stranice na kojima se autor predstavlja kao kazališni putopisac.