Zašto bismo nakon tolikog partizansko-komunistièkog tzv. pobjednièkoga svjesnog falsificiranja povijesti morali prihvaæati da je taj povijesni sud o Budaku istinit ili vjerodostojan«, pita se u posljednjem broju Glasa koncila komentator Ivan Mikleniæ. nbsp; nbsp; nbsp; U komentaru naslovljenom »I najmanji povod dovoljan za veliki napad na Crkvu«, Glas koncila postavlja i pitanje hoæe li dio javnosti koji je osudio ulogu Crkve u planiranom podizanju spomen ploèe autoru rasnih zakona po istim kriterijima podvrgnuti prosuðivanju Vladimira Nazora, koji je, tvrdi se u crkvenom tjedniku, kao predsjednik Hrvatskoga sabora neposredno nakon rata potpisao više zakona koji su imali katastrofalne posljedice za mnoge posve nevine ljude? nbsp; nbsp; nbsp; U istu ravan s Budakom stavljen je i nobelovac Ivo Andriæ, koji je, tvrdi se, za vladu Kraljevine Jugoslavije sastavljao genocidne upute kako istrijebiti Albance s Kosova. nbsp; nbsp; nbsp; Glas svoje èitatelje upozorava na »neizbježan dojam da se u današnjoj Hrvatskoj svaki pa i najmanji povod ili prilika koriste za žestoki medijski napad na Katolièku Crkvu u Hrvatskoj«, te tvrdi da je vijest o planiranom podizanju spomenika Budaku »izvrsno poslužila budnim i neumornim, ideološki veoma izgraðenim javnim djelatnicima i poslenicima javne rijeèi da još jednom iskažu svoje neraspoloženje, gotovo mržnju prema Katolièkoj Crkvi«. nbsp; nbsp; nbsp; Kao najglasniji glas mrženje prema Crkvi, »Koncil« apostrofira našu novinu, tvrdeæi da je Novi List o »sluèaj Budak« pisao u »maniri govora mržnje, ponavljajuæi doslovne propagandistièke parole iz najtvrðega komunizma, koje su u gotovo svemu hrvatskom odmah vidjele i ustaško«.