1. Zbog raznolikosti kliničkih znakova i u NPIP i u VPIP jasna smjernica za postavljanje sumnje nije moguća.

Iznenadna visoka smrtnost peradi sa ili bez bilo kojeg odgovarajućeg kliničkog znaka navedenog u Poglavlju II. ovoga Dodatka mora biti istražena preko uzoraka dostavljenih u laboratorij na pretragu, dok je u odsutnosti visoke smrtnosti daleko teže posumnjati ili isključiti prisustvo influence ptica. 2. Kako je brza dijagnoza VPIP ili NPIP prouzročene podtipovima H5 i H7 najvažnija u ranoj kontroli i iskorjenjivanju, influenca ptica se uvijek mora uzeti u obzir u diferencijalnoj dijagnozi dišnih problema, problema s proizvodnjom jaja i povećanim uginućem u peradi te se odgovarajući uzorci moraju dostaviti na laboratorijsko pretraživanje.

5.1. Jačina bolesti koju uzrokuju virusi NPIP, jako je ovisna o: (a) soju virusa; (b) vrsti i dobi domaćina; (c) imunosnom statusu domaćina u odnosu na virus i naročito prisustvu drugih infektivnih uzročnika, kao što su: Pasteurella spp., virusi Newcastleske bolesti (uključujući cijepne sojeve), ptičju pneumovirus, virus zaraznog bronhitisa, E. coli, Mycoplasma spp. (c) stanja oslabljenog imuniteta; (d) čimbenici iz okoliša (kao što su višak amonijaka, prašina, visoke ili niske temperature). 5.2. U krajnjem slučaju, klinički znakovi bolesti mogu biti inaparentni ili blagi, izazivajući samo blage respiratorne znakove ili probleme u proizvodnji jaja u nesilica.

S druge strane, infekcije s virusima NPIP mogu biti povezane i s jakim kliničkim znakovima bolesti, osobito u pura, obično s krkljanjem, kašljem, otokom infraorbitalnih sinusa i febrilnim stanjem povezanim s gubitkom apetita i visokom stopom smrtnosti. 5.3. NPIP se može zamijeniti ili zakomplicirati s mnogobrojnim drugim bolestima popraćenim s dišnim ili probavnim simptomima.

Protutijela na N divljega virusa djeluju kao prirodni markeri zaraze. 3.2. Navedeni se sustav primjenjivao u Italiji 2000. godine, nakon ponovne pojave virusa NPIP podtipa H7N1. Kako bi se dopunile neposredne mjere kontrole, primijenila se DIVA strategija upotrebom cjepiva koje je sadržavalo podtip H7N3 za borbu protiv terenske zaraze s virusom podtipa H7N1. Cijepljene ptice koje su bile izložene terenskom virusu, diferencirane su serološkim testom za otkrivanje specifičnih anti-N1 protutijela.

Ista strategija bila je upotrijebljena za nadzor NPIP koji je u Italiji 2002. i 2003. prouzročio virus podtipa H7N3 i to cjepivom podtipa H7N1 i serološkim testom za otkrivanje specifičnih anti-N3 protutijela.

Ciljevi, opći zahtjevi i kriteriji za nadziranje 1. Ciljevi Serološki nadzor podtipova H5 i H7 niskopatogene influence ptica (u daljnjem tekstu: NPIP) u peradi provodi se u svrhu: 1.1. Otkrivanja subkliničkih infekcija podtipovima H5 i H7 NPIP i time upotpunjavanja sustava ranog otkrivanja, te posljedično sprječavanja mogućih mutacija tih virusa u viruse visokopatogene influence ptica (u daljnjem tekstu: VPIP). 1.2. Otkrivanja infekcija NPIP podtipovima H5 i H7 u posebno ciljanim populacijama peradi s posebnim rizikom od zaražavanja, zbog načina njihovog držanja ili prijemljivosti određenih vrsta. 1.3. Doprinošenja dokazivanju statusa zemlje, regije ili kompartmenta slobodnog od influence ptica koja je obvezna prijavljivanju u odnosu na međunarodni promet u skladu s pravilima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE). 2. Opći zahtjevi i kriteriji 2.1. Uzorkovanje se ne smije produžiti nakon 31. prosinca tekuće godine u kojoj se provodi Program nadziranja influence ptica u peradi (u daljnjem tekstu: program).

8.17. Članak 40. stavak 2. točka (b) Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica Odstupanje za određena gospodarstva od mjere koje se provode kad je izbijanje NPIP potvrđeno

Ciljevi, opći zahtjevi i kriteriji za nadziranje 1. Ciljevi Virološko nadziranje influence u divljih ptica provodi se u svrhu prepoznavanja opasnosti od unošenja virusa IP (NPIP i VPIP) u domaću perad, na način: da se osigura rano otkrivanje VPIP H5N1 istraživanjem povećanog oboljenja i uginuća divljih ptica, osobito u određenih »visokorizičnih« vrsta. da u slučaju kad se u divljih ptica otkrije VPIP H5N1, nadziranje živih i uginulih divljih ptica mora biti pojačano kako bi se utvrdilo da li divlje ptice drugih vrsta mogu biti asimptomatski nositelji ili vrste »premosnice« (engl. bridge species), (vidi dio E ovoga Dodatka). da se nastavi »osnovno/temeljno« nadziranje različitih vrsta slobodnoživućih ptica selica kao dio stalnog sustavnog praćenja virusa NPIP.

Anseriformes (močvarice) i Charadriiformes (ćurlini i galebovi) moraju biti glavni ciljevi uzorkovanja ukoliko nose NPIP viruse podtipova H5 i H7 (čime bi se u svakom slučaju otkrio i VPIP H5N1 i ostali VPIP, ukoliko su nazočni).

Za prvo se testiranje preporuča korištenje PCR-a za otkrivanje M gena, s brzim testiranjem pozitivnih nalaza na nazočnost H5 gena (u roku od dva tjedna) i u slučaju pozitivnog nalaza, analiza mjesta cijepanja treba se provesti čim prije kako bi se ustanovilo da li slijed nukleotida na mjestu cijepanja odgovara virusima VPIP ili NPIP.

Zato podtipovi virusa VPIP H5 i H7 neko vrijeme mogu neopaženo kružiti unutar jata sa suboptimalnom razinom otpornosti, na isti način na koji kruže virusi NPIP unutar necijepljenog jata.

U požeškom Središtu za obuku i doktrinu logistike sukladno Smjernicama za školovanje za 2012./2013. godinu i Naputka za školovanje i obuku u Hrvatskom vojnom učilištu ' ' Petar Zrinski ' ' za školsku godinu 2012./2013. te dinamičkom planu provedbe druge razine školovanja od 7. siječnja do 7. lipnja u SzOiDL Požega provedena je izobrazba polaznika 12. naraštaja Napredne časničke izobrazbe za službe borbene potpore po NPiP časničke izobrazbe II razine.

Radionica na temu " Socio-ekonomska analiza " jedna je u nizu radionica koje se održavaju sa ciljem upoznavanja ključnih dionika sa planiranim aktivnostima u NPIP projektu, prikupljanja i uključivanja njihovih komentara i prijedloga u plan ulaganja u sustav zaštite prirode, te jačanje spoznaja šire javnosti o prednostima očuvanja biološke raznolikosti te mogućnostima razvoja i izazovima u budućim područjima Ekološke mreže.

Mlađe ptice mogu pokazivati neurološke znakove. 2.7. Patke zaražene virusom VPIP ne moraju pokazivati kliničke znakove, ali je za neke sojeve objavljeno da uzrokuju kliničke znakove jednake onima u gusaka, s određenom stopom smrtnosti. 2.8. Pri infekcijama nojeva virusima VPIP i NPIP klinički znakovi mogu izostati.

Uspostavljanje zona pod ograničenjem u slučajevima izbijanja NPIP

Međutim svaki nacionalni referentni laboratorij najmanje mora: potvrditi da je izolat virus influence A uporabom imunodifuzijskog testa, za identifikaciju grupno-specifičnog antigena; determinirati da li je izolat podtipa H5 ili H7, pozitivna identifikacija zahtjeva provedbu mjera kontrole za NPIP podtipova H5 i H7; odmah poslati sve izolate VPIP i sve H5 i H7 izolate referentnom laboratoriju Zajednice za potvrdu i punu karakterizaciju osim ako je odobreno odstupanje u skladu s podtočkom (d) ove točke.

Nacionalni referentni laboratoriji također moraju razmotriti uvođenje ekspertize i opreme koja omogućava određivanje slijeda nukleotida u genu hemaglutinina kako bi se odredilo da li su nazočne višestruko-zastupljene bazične aminokiseline na mjestu cijepanja hemaglutininskog prekurzora za sve NPIP podtipova H5 ili H7. Premda referentni laboratorij Zajednice provodi određivanje patogenosti kao glavni prioritet, kao dio svojih obaveza navedenih u Pravilniku o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (»Narodne novine«, broj 131/06) 16, takva karakterizacija virusa na nacionalnoj razini uvelike će skratiti vrijeme potrebno za dijagnozu i ukoliko je nalaz pozitivan, potpunu primjenu mjera kontrola za VPIP.

U sklopu projekta ulaganja u zaštitu prirode (NPIP), kojemu je koordinator Ministarstvo kulture, predstavljeni su i investicijski projekti financirani zajmom Svjetske banke i strukturni fondovi Europske unije.Svrha prezentacije, kako je rečeno na skupu, jest informiranje o trenutačnim aktivnostima i daljnjim mogućnostima pokretanja projekata radi zaštite prirode koji će se financirati iz međunarodnih fondova.

Svaki virus influence ima jedan antigen hemaglutinina i jedan antigen neuraminidaze, koji mogu doći u bilo kojoj kombinaciji. 1.3. Virusi influence A podijeljeni su u dvije skupine na temelju njihove sposobnosti da uzrokuju bolest u prijemljive peradi: (a) virusi visokopatogene influence ptica (u daljnjem tekstu: VPIP) uzrokuju vrlo tešku bolest koju karakterizira generalizirana infekcija zaražene peradi i koja može imati za posljedicu visoku stopu mortaliteta (do 100 %); i (b) virusi niskopatogene influence ptica (u daljnjem tekstu: NPIP) uzrokuju blagu, pretežno dišnu bolest peradi, osim ako nije došlo pogoršanja bolesti usljed sekundarnih infekcija ili drugih čimbenika. 1.4. Divlje ptice, osobito migratorne vodene ptice, vrlo su važni rezervoari virusa influence A, što je utvrđeno izdvajanjem gotovo svih mogućih kombinacija podtipova hemaglutinina i neuraminidaze iz divljih ptica.

Iz divljih ptica su izdvojeni samo virusi NPIP, osim u slučajevima prijenosa virusa visokopatogene influence sa zaražene domaće peradi na divlje ptice. 1.5. Primarni unos virusa influence u peradarske farme najvjerojatnije potječe od izravnog ili neizravnog kontakta s divljim pticama. 1.6. Postoji mogućnost da virusi NPIP uneseni s divljih ptica u uzgoje domaće peradi cirkuliraju neotkriveni, jer obično ne izazivaju ili izazivaju blage kliničke znakove. 1.7. Nakon unosa u uzgoje domaće peradi virusi NPIP podtipova H5 i H7 mogu mutirati u viruse VPIP.

Do danas je poznato da samo virusi podtipova H5 i H7 mogu uzrokovati VPIP. 1.8. Premda se čini da je nekoliko mehanizama odgovorno za mutaciju virusa NPIP u viruse VPIP, čimbenici koji dovode do te mutacije nisu poznati.

Čini se da u nekim slučajevima mutacija nastaje ubrzo nakon primarnog unosa virusa NPIP iz divljih ptica u uzgoje domaće peradi, dok su u dugim slučajevima virusi NPIP cirkulirali među peradi mjesecima prije takve mutacije.

Međutim, može se zaključiti da ukoliko je cirkulacija virusa NPIP učestalija rizik od mutacije u viruse VPIP je veći. 1.9. Vrijeme inkubacije teško je procijeniti i ono vjerojatno varira ovisno o soju virusa i domaćinu, a obično se navodi trajanje inkubacije od 5 do 6 dana, premda raspon inkubacije u pojedinih jedinki vjerojatno iznosi od nekoliko sati do približno 7 dana.

1) Provođenje dijagnostičkih postupaka, uzorkovanja i laboratorijskog testiranja za otkrivanje prisustva influence ptica u peradi ili drugih ptica držanih u zatočeništvu ili virusa influence ptica u sisavaca mora biti u skladu s Dijagnostičkim priručnikom radi osiguravanja jednoobraznih postupaka za dijagnosticiranje influence ptica. 2) Dijagnostički priručnik iz stavka 1. ovoga članka mora odrediti najmanje sljedeće: (a) minimalne biosigurnosne zahtjeve i standarde kvalitete kojih se moraju pridržavati odobreni laboratoriji za provođenje dijagnostike influence ptica; (b) kriterije i postupke koji moraju biti ispunjeni kod provođenja kliničkih ili postmortalnih pregleda u svrhu potvrđivanja ili isključivanja prisustva influence ptica; (c) kriterije i postupke za uzimanje uzoraka od peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu za laboratorijska testiranja u svrhu potvrđivanja ili isključivanja prisustva influence ptica, uključujući metode uzorkovanja za serološke ili virološke pretrage u skladu s ovim Pravilnikom; (d) laboratorijske testove koji se moraju koristiti za dijagnosticiranje influence ptica, uključujući: testove za diferencijalnu dijagnostiku; testove za razlikovanje virusa VPIP od virusa NPIP; prikladne testove za razlikovanje između cijepljenih ptica i onih zaraženih s terenskim sojem virusa influence ptica; kriterije za procjenu rezultata laboratorijskih testova; (e) laboratorijske tehnike za tipizaciju izolata virusa influence ptica. 3) Rad i korištenje virusa influence ptica, njihovih genoma i antigena, kao i cjepiva za istraživanje, dijagnostiku ili proizvodnju cjepiva može se provoditi samo na mjestima, u objektima ili laboratorijima odobrenim od strane nadležnog tijela, u kojima je zajamčeno ispunjenje odgovarajućih biosigurnosnih zahtjeva. 4) Popis odobrenih mjesta, objekata ili laboratorija nadležno tijelo mora dostaviti Europskoj komisiji i isti mora biti redovito nadopunjavan.

Za njega se pripremamo u koracima, vođeni ciljevima NOK - a i NPiP - om, ali i osluškujući interese samih učenika koje izravno uključujemo u proces učenja kroz brojne aktivnosti.

Iznenađujuće je bilo to što je obrada ove nastavne teme zamišljena na predlošku radijske emisije koju potpisuju učenici jedne osnovne škole. (?) Radijska emisija koja je odabrana kao primjer na temelju kojega bi učitelj ostvario odgojno-obrazovna postignuća iz NPiP - a bila je zanimljiva i temom i sadržajem, bogata primjerima koje bi učenici trebali zamijetiti kako bi razlikovali zvučna izražajna sredstva ovoga medija.

NPiP za osnovnu školu još konkretnije definira ciljeve odgoja i obrazovanja, te između ostaloga navodi sljedeće: poučavanje učenika onim znanjima i razvijanje onih kompetencija koje će im biti potrebne za obnašanje različitih uloga u odrasloj dobi; razvijanje intelektualnih, društvenih, estetskih, stvaralačkih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti, praktičnih vještina i odlika osobnosti, kontinuirano prilagođenih razvojnoj dobi učenika i primjerenih učenikovu znanju i životnim iskustvima; učenike se osposobljava za razumijevanje i otkrivanje svijeta u kojemu žive, razumijevanje prošlosti i sadašnjosti u svijetu prirode i društva, čovjekov odnos prema prirodi i društvu, ljudskom stvaralaštvu, materijalnim i duhovnim vrjednotama, te međuljudskim odnosima; poučiti i osposobiti građanskom moralu, društveno prihvatljivim, općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima; od škole se očekuje promišljanje o vrijednostima i dugoročnim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa zajednički usuglašenim društveno-kulturnim vrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima; poticati i kontinuirano unapređivati intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni, duhovni razvoj učenika, u skladu s njegovim sposobnostima; poučiti učenike vrijednostima dostojnih čovjeka.

U ovom Pravilniku pojmovi imaju sljedeće značenje: 1. »Influenca ptica« zaraza izazvana virusom influence kako je određeno u Dodatku I. točki 1. ovoga Pravilnika; 2. »Visoko patogena influenca ptica« (u daljenjem tekstu: VPIP) zaraza izazvana virusom influence ptica kako je određeno u Dodatku I.. točki 2. ovoga Pravilnika; 3. »Nisko patogena influenca ptica« (u daljnjem tekstu: NPIP) zaraza izazvana virusom influence ptica kako je određeno u Dodatku I. točki 3. ovoga Pravilnika; 4. »Perad« sve ptice koje su uzgajane ili držane radi proizvodnje mesa, rasplodnih i konzumnih jaja, drugih proizvoda, te divlje ptice za uzgoj ili rasplod; 5. »Divlja ptica« ptica iz prirode koja se ne drži na gospodarstvu iz točke 8. ovoga članka; 6. »Druga ptica koja se drži u zatočeništvu« ptica koja nije perad i koja se drži u zatočeništvu u svrhu drugačiju od onih navedenih u točki 4. ovoga članka, uljučjući one koje se drže za predstave, utrke, izložbe, natjecanja, uzgoj ili prodaju; 7. »Službeno određene rijetke vrste peradi i drugih ptica koje se drže u zatočeništvu« perad ili druge ptice koje je nadležno tijelo odredilo kao takve u skladu s Kriznim planom iz članka 60. ovoga Pravilnika; 8. »Gospodarstvo« gospodarski objekti ili drugi prostori, uključujući valionice, cirkuse, zoološke vrtove, trgovine pticama kućnim ljubimcima, izložbe ptica, tržnice i sajmove, parkove ptica sa stalnom izložbom ptica, u kojima se perad ili druge ptice trajno ili povremeno uzgajaju ili drže, osim klaonica, prijevoznih sredstava, karantenskih objekata, graničnih veterinarskih postaja i laboratorija odobrenih od nadležnog tijela da drže virus influence; 9. »Komercijalno peradarsko gospodarstvo« gospodarstvo gdje se perad drži u komercijalne svrhe; 10. »Nekomercijalno gospodarstvo« gospodarstvo gdje perad ili druge ptice drže njihovi posjednici: (a) za vlastitu potrošnju ili uporabu; ili (b) kao ptice kućne ljubimce; 11. »Peradarski kompartment« ili »kompartment za druge ptice koje se drže u zatočeništvu« jedan ili više objekata za uzgoj ili držanje peradi ili drugih ptica na kojima se provode iste biosigurnosne mjere i sustav držanja, koji sadrži podpopulaciju peradi ili drugih ptica s jasnim zdravstvenim statusom u odnosu na influencu ptica, koji je predmet redovitoga odgovarajućeg sustava nadziranja, kontrole i provođenja biosigurnosnih mjera; 12. »Jato« sva perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu unutar jedne proizvodne jedinice; 13. »Proizvodna jedinica« jedinica unutar gospodarstva za koju je službeni veterinar utvrdio da je potpuno neovisna od bilo koje druge jedinice unutar istoga gospodarstva u smislu svoje lokacije i svakodnevnog držanja peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu i koje su smještene u toj jedinici; 14. »Jednodnevni pilići« sva perad mlađa od 72 sata, koja još nije hranjena i mošusne patke (Cairina moschata) ili njihovi križanci mlađi od 72 sata bez obzira da li su hranjeni ili ne; 15. »Dijagnostički priručnik« dijagnostički priručnik propisan člankom 50. stavkom 1. ovoga Pravilnika; 16. »Perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu za koje se sumnja da su zaražene« perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu s kliničkim znakovima ili razudbenim nalazom ili rezultatima na laboratorijska testiranja koji su takvi da se ne može isključiti prisustvo influence ptica; 17. »Posjednik« vlasnik ili svaka fizička ili pravna osoba koja drži, ili je na drugi način odgovorna za perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu, neovisno o ostvarivanju dobiti; 18. »Nadležno tijelo« Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva; 19. »Službeni veterinar« nadležni veterinarski inspektor ili veterinar imenovan od nadležnog tijela; 20. »Službeni sustav nadziranja, (engl. official surveillance)« pažljivo praćenje zdravstvenog stanja u uzgojima peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu ili sisavaca, u svezi s influencom ptica, od strane nadležnog tijela a koje može voditi u daljnje istražne postupke; 21. »Službeni nadzor (engl. official supervision)« postupci nadležnog tijela u svezi provođenja odredbi ovoga Pravilnika i drugih uputa nadležnog tijela za njegovu provedbu; 22. »Usmrćivanje« svaki postupak, osim klanja, koji uzrokuje smrt sisavaca, peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu; 23. »Klanje« svaki postupak koji uzrokuje smrt sisavaca ili peradi iskrvarenjem a za ljudsku potrošnju; 24. »Neškodljivo uništavanje« postupak sakupljanja, prijevoza, skladištenja, rukovanja, obrade i korištenja ili uništavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s: (a) Pravilnikom o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijatla koji nisu za prehranu ljudi (»Narodne novine«, broj 56/06); ili (b) u skladu s posebnim pravilima koja određuje Europska komisija u skladu s posebnim postupkom; 25. »Banka cjepiva Europske zajednice« podrazumijeva odgovarajuće prostore određene za pohranu pričuvnih cjepiva Europske zajednice protiv influence ptica; 26. »Kontaktno gospodarstvo« gospodarstvo u koje je influenca ptica mogla biti unijeta kao posljedica svoje lokacije, kretanja osoba, peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu, vozila ili na bilo koji drugi način; 27. »Sumnja na izbijanje bolesti (engl. suspected outbreak)« gospodarstvo za koje je nadležno tijelo postavilo sumnju na prisutnost influence ptica; 28. »Izbijanje bolesti (engl. outbreak)« gospodarstvo na kojemu je influenca ptica potvrđena od strane nadležnog tijela; 29. »Primarno izbijanje (engl. primary outbreak)« izbijanje koje epidemiološki nije povezano s prethodnim izbijanjem u istom području zemlje, u skladu s odrebama Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 69/06) ili prvo izbijanje u drugom području zemlje; 30. »Strategija razlikovanja zaražene od cijepljene životinje (Strategija DIVA)« strategija cijepljenja koja omogućuje razlikovanje cijepljenih i zaraženih od cijepljenih i nezaraženih životinja primjenom dijagnostičkog testa namijenjenog otkrivanju protutijela protiv terenskog virusa, kao i korištenje necijepljenih »sentinel« ptica; 31. »Sisavac« životinja razreda Mammalia, osim ljudi; 32. »Lešine« perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu, ili njihovi dijelovi, koje su uginule ili su usmrćene i nisu prikladne za ljudsku potrošnju; 33. »Sentinel ptice« perad i druge vrste ptica koje se drže u zatočeništvu, a koje se u određenom razdoblju, jednom ili više puta uzastopno, pretražuju na prisutnost protutijela virusa influence ptica.

Vlada RH potpisala je sporazum sa Svjetskom bankom povezano na financiranje u sklopu Projekta ulaganja u zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj tzv. NPIP projekt (Nature Protection Investment Project).