Da bi se stvari dodatno zakomplicirale, postoji nekoliko izvještaja o suvišku (»over - unity«) energije koji očito nema nikakve veze s nuklearnim reakcijama.

Razlog njezinog uvođenja je isključivo jednostavnost: masa vodika sada je oko 1 u, helija oko 4 u, kisika oko 16 u, a i lakše je računati promjenu mase u nuklearnim reakcijama ako se kao masa urana izražava kao " 235 u ", nego kao " 3,9 10 - 25 kg ".)

Postojanje neutrina, elementarne čestice izuzetno male mase koja nastaje radioaktivnim raspadom ili nuklearnim reakcijama poput onih u Suncu, prvi put je potvrđeno 1934. godine, no ta čestica i danas zbunjuje znanstvenike.

A sve se temelji na takozvanim niskoenergetskim nuklearnim reakcijama (LENR), koje je oficijelna znanost proglasila šarlatanijom.

Gravitacijskom kontrakcijom i nuklearnim reakcijama povisila se temperatura pa se većina leda otopila.

Ako je tako, sjeti se da se radi o nuklearnim reakcijama.

Poznata po proučavanju interakcije nanostruktura sa živim stanicama, te primjeni nanostrukura u farmaciji i medicini; Dinko Počanić - profesor na University of Virginia (Charllotenville), afirmirani stručnjak na razmeđi nuklearne fizike i fizike elementarnih čestica, poznat po vrlo preciznim mjerenjima u nuklearnim reakcijama, i Veljko Radeka, dugogodišnji voditelj Odjela instrumentacije u Brookhaven National Laboratory (SAD), izvanredno poznat po izradi instrumentacije u nuklearnoj fizici i fizici čestica.

Ova je čestica iznimno " krhka " - poznato je da ne nastaje u nuklearnim reakcijama u jezgrama zvijezda, već se tamo samo razara.

A u tajnosti, znanstvenici u mnogim zemljama, posebice u SAD-u, Japanu i Italiji, radili su tiho više od jednog desetljeća da bi spoznali znanstveno što stoji iza hladne fuzije. (Danas oni to nazivaju nuklearnim reakcijama slabe energije ili, ponekad, kemijski potpomognutim nuklearnim reakcijama).

To se može postići oblaganjem jezgre reaktora slojem materijala koji, pretežno nuklearnim reakcijama elastičnog sudara, vraća dio neutrona u jezgru.

Neaktivni elementi, izlaganjem nuklearnim reakcijama u reaktoru, pretvaraju se u svoje radioaktivne izotope.

U tim nuklearnim reakcijama oslobađa se velika količina energije.

Budući da se pri nuklearnim reakcijama oslobađa velika energija, što ujedno znači i veliki gubitak mase, za njih ne vrijedi zakon o održanju mase u klasičnoj formulaciji.

Nuklearnim reakcijama dolazi do promjene stanja atomske jezgre, što znači da se broj ili vrsta čestica u jezgri mijenja.

Ona se oslobađa u procesima koji se odvijaju u zvijezdama (fuzija) te u procesima koje danas rabimo u nuklearnim elektranama (fisija), kao i u spontanim nuklearnim reakcijama.

Nuklearno gorivo i usporivač neutrona (moderator) su materijali koji se po nuklearnim reakcijama sa neutronima bitno razlikuju.

Dušik se pak može detektirati bilo uhvatom termalnih neutrona, bilo inelastičnim raspršenjem neutrona, bilo nuklearnim reakcijama, ili aktivacijom, izazvanim brzim neutronima.

Za vrijeme pulsa moguće je detektirati uglavnom inelastično raspršenje i promptnu emisiju uzrokovanu nuklearnim reakcijama, s malim rezidualnim pozadinskim zračenjem.

Oslobađanje energije u fuzijskim nuklearnim reakcijama malih jezgara te fisijskim reakcijama onih ogromnih tumači se time da su najstabilnije one između.

Njih u prirodi nema, ali se mogu proizvesti u nuklearnom reaktoru nuklearnim reakcijama radijativnog uhvata neutrona, i to plutonijevi izotopi od uranijeva izotopa 238 U, a izotop 233 U od torijeva izotopa 232 Th (konverzija nefisibilnog u fisibilan materijal).

Do danas je pronađeno i potvrđeno 112 kemijskih elemenata, od čega ih je 90 prirodnih, a preostali su dobiveni u laboratorijima (nuklearnim reakcijama).

Najčešći detektori dima sadrže male količine radioaktivnog izotopa americija - 241, koji se proizvede nuklearnim reakcijama.

Stroncija 90 u prirodi nema, nastaje u fisijskim (nuklearnim) reakcijama, a osim njega kao vrlo opasan i štetan pojavljuje se cezij 137 i još nekoliko opasnih radionuklida.

Studenti se u okviru navedenih kolegija upoznaju s općim zakonitostima kemije, atomskom i molekulskom strukturom tvari, kemijskom vezom, makroskopskim svojstvima čvrstih, tekućih i plinovitih tvari, vrstama kemijskih reakcija, kemijskom ravnotežom, energijskim promjenama pri kemijskim reakcijama i nuklearnim reakcijama.

Postavio je teoriju po kojoj se kemij - ski elementi stvaraju nuklearnim reakcijama unutar zvijezda.

Svima je zajedničko da im je izvor energije u nuklearnim reakcijama koje se odvijaju uglavnom u njihovom središtu.

Budući da oni odnose energiju iz jezgre, zvijezda se mora ponovo zagrijati novim nuklearnim reakcijama ili kontrakcijom (stiskanjem).

U unutrašnjosti Sunca vodik se nuklearnim reakcijama fuzije pretvara u helij što rezultira oslobađanjem velikih količina energije.

Antimaterija je danas rijetka, može se stvoriti u sudaračima atoma, nuklearnim reakcijama ili pod udarima kozmičkih zraka.

Svake sekunde u nuklearnim reakcijama sudjeluje 3.8 x 1038 protona (vodikovih jezgri).