Postoji preko 1500 različitih radioaktivnih nuklida.

Uz predpostavku 100 % čistoće uzorka i postojanja samo jedne vrste nuklida atoma bakra.

Potomci i produkti raspada praiskonskih nuklida također spadaju u praiskonske nuklide.

Na primjeru torija vidimo vremenski slijed raspadanja, odnosno promjene nuklida jednog u drugi: 232 Th - - > 228 Ra - - > 228 Ac - - > 228 Th - - > 224 Ra - - > 220 Rn - - > 216 Po - - > 212 Pb - - > 212 Bi - - > 212 Po - - > 208 Pb (stabilan) Neki od takvih nuklida su: 50 V, 87 Rb, 113 Cd, 115 In, 123 Te, 138 La, 142 Ce, 144 Nd, 147 Sm, 152 Gd, 174 Hf, 176 Lu, 187 Re, 190 Pt, 192 Pt, 209 Bi.

Oni mogu biti dugoživući, ali su uglavnom kraćeg poluživota od praiskonskih nuklida.

Osnovni problem koji se mora riješiti pri spremanju radioaktivnog otpada je dugoročna stabilnost skladišta radi onemogućenja kontakta radioaktivnih nuklida s životnom sredinom i podzemnim vodama.

Količine takvih nuklida su manje nego količine kozmogeničkih radionuklida.

Oni obično imaju kraće vrijeme poluraspada od praiskonskih i kozmogeničkih nuklida.

Evo nekih od nuklida koji su nastali ljudskim djelovanjem:

Oslobođena energije veze u slučaju kada izotop U-235 uhvati neutron je veća od odgovarajuće energije aktivacije, dok obratna situacija nastaje kada se neutron apsorbira u izotopu U-238. To praktički znači da je U-235 podložan fisiji s neutronima bez kinetičke energije, dok je za fisiju nuklida U-238 potreban neutron s kinetičkom energijom koja odgovara razlici između energije aktivacije i oslobođene energije veze.

U prirodi postoji samo jedan stabilni nuklid zlata masenog broja 197. Brojni su radioaktivni izotopi zlata masenih brojeva 177 do 204. Vrijeme poluraspada radioaktivnih nuklida iznosi od 3,9 s za Au do 183 dana za Au.

Za fisibilni materijal, umjesto aktivnosti može se koristiti masa fisibilnog materijala (ili prema potrebi, masa svakog fisibilnog nuklida za smjesu) u gramima (g), ili višekratnici iste;

Sljedeća tabela prikazuje aktivnosti nekih od nuklida za takav volumen (oko 7,894 x 10 5 m 3).

Relativna atomska je omjer prosječne mase atoma elementa i 1/12 atoma nuklida ugljika 12 ^ C (u njihovom osnovnom i elementarnom stanju).

To je objavljeno nakon analize nuklida gama-emitera iz uzorka uzetog u vodi turbinske zgrade.

Pretpostavka o postojanju samo jednog nuklida bakra opet nije u skladu sa stvarnošću (jer ih ima hrpetina), ali ovaj put je greška očito u jeziku, budući da je autor očigledno mislio na šipku bakra-63. Ono što bi svejedno bilo korisno dati u takvom zadatku je relativna atomska masa bakra-63. Ona iznosi 62,93 (a ne 63).

Masa fisibilnog nuklida (g) pomiješana s tvarima koje imaju prosječnu gustoću vodika manju ili jednaku kao voda

U specijalnim uvjetima, kritične mase izdvojenih nuklida, plutonija-239 ili uranija-235, mogu biti i manje od jednog kilograma, a u reaktorima one iznose i više desetaka tona.

U nuklearnom gorivu zbiva se nuklearna reakcija u kojoj se apsorpcijom neutrona jezgra fisibilnog nuklida raspada na dvije lakše jezgre i dva do tri brza neutrona.

Jedinstvena atomska jedinica mase jednaka je 1/12 mase atoma nuklida 12 C.

Zbog toga svojstva upotreba teške vode kao moderatora omogućava korištenje nuklearnog goriva koje sadrži malo fisibilnih nuklida (prirodni uranij).

Izbor pak obične vode kao moderatora traži, zbog njezinog malog odnosa moderacije, nuklearno gorivo sa povećanim udjelom fisilnih nuklida (obogaćeni uranij).

uz uvjet da: svaki pojedini spremnik ne sadrži više od 15 g fisibilnog materijala, ili FM dolazi u obliku homogene vodene otopine ili mješavine u kojoj je maseni udio fisibilnih nuklida prema vodiku manji od 5 %, ili nema više od 5 g FM u 10 litara materijala; u masi FM ne smiju se nalaziti ni berilij niti deuterij u količinama većim od 0,1 %; (b) najveći dozvoljeni maseni udio obogaćenog uranija U 235 je 1 %, a ukupni sadržaj plutonija i U 233 smije biti najviše 1 % mase U 235, pri čemu FM mora biti jednoliko raspoređen; (c) najveći dozvoljeni maseni udio obogaćenog uranija U 235 u otopini uranijevog nitrata je 2 %, a ukupni sadržaj plutonija i U 233 smije biti najviše 0,002 % mase U 235, a minimalni dozvoljeni omjer dušika i uranija (N/U) je 2; (d) spremnik sadrži maksimalnu masu do 1 kg plutonija, od čega je najviše 20 % Pu 239, Pu 241 ili njihove kombinacije.

U tabeli su navedeni neki od nuklida koji sačinjavaju ljudsko tijelo, te njihova količina i aktivnost.

Također su navedene uobičajene dnevne količine unosa u tijelo dotičnog nuklida

Aktivnost ovih nuklida s vremenom se smanjivala pa je na primjer današnja doza kalija-40 otprilike upola manja nego u vrijeme stvaranja Zemlje

Atomi koji podliježu beta raspadu locirani su ispod linije stabilnih elemenata u prikazu nuklida i tipično se proizvode u nuklearnim raketama i ciklotronima.

Na žalost, ne znam koji je sastav emitiranih nehlapljivih nuklida, možda doista među njima ima onih najopasnijih