Bolja zaštita imovine Osim povoljnosti za kategoriju mirovinskih osiguranika za koje su tijekom godina, od uvođenja sustava kapitalizirane štednje, izračuni pokazali da će imati niže mirovine od radnika koji su se odlučili svih 20 posto doprinosa uplaćivati isključivo u sustav generacijske solidarn osti, uvode se i novine u radu obaveznih mirovinskih fondova.

Ulaganje u drugi stup je također vladin izvor jeftinog novca, sustav obaveznih mirovinskih fondova se ne mora truditi da zavrijedi povjerenje ulagača.

Radi ocjene dosadašnjeg poslovanja obaveznih mirovinskih fondova (iako mjesec i pol nije razdoblje dovoljno za kvalitetnu ocjenu) treba znati da su svi fondovi krenuli od iste početne vrijednosti obračunske jedinice, koja je iznosila 100. Ako je, na primjer, za dvojicu osiguranika s istom plaćom i istim uplaćenim doprinosom na računu 6 jedinica, onome u AZ fondu vrijednost imovine se uvećala (i iznosi približno 611 kuna), dok je u Ha jedan fondu umanjena (599 kuna).

Zbog takvih demografskih promjena, može se očekivati da neto stope zamjene, kao omjer primanja iz obaveznih mirovinskih izvora i primanja iz radnog odnosa, neće biti dovoljne za dostizanje primjerenog životnog standarda u trećoj životnoj dobi.

Uz stopu doprinosa od osam posto i pretpostavljeni prosječni prinos od pet posto, osiguranik bi nakon 35 godina staža i članstva u obaveznom mirovinskom fondu imao oko 900 kuna višu mirovinu (VJESNIK) Sazrelo je vrijeme da započnu razgovori o povećanju stope doprinosa za drugi mirovinski stup, smatraju menadžeri obaveznih mirovinskih fondova s kojima smo razgovarali ovih dana.

Imovina pod upravljanjem obaveznih mirovinskih fondova, najvećih domaćih institucionalnih investitora nakon banaka, lani je povećana za čak 30 posto.