Isto tako, optužnica Karadžića tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

- HVO je radio određene borbene akcije koje nisu dio običaja ratovanja i predstavljaju ratni zločin, a organizacija logora dokaz je koji definitivno baca mrlju i podiže razinu tereta Hrvatskoj danas.

U jednome trenutku sve je otišlo u nepovrat: Nema više zajedničkog zločinačkog pothvata ", nema nasilne deportacije ", nema cd45bacc75c795e3a27d17bbddd4e7a81 prekomjernog granatiranja ", nema neselektivnog granatiranja ", nema etničkog čišćenja ", nema progona ", nema ubojstva ", nema zločina protiv čovječnosti ", nema kršenja zakona i običaja ratovanja ", nema zapovjedne odgovornosti ", nema dvostruke linije zapovijedanja ", nema ni pljačke javne i privatne imovine ".

Time je djelomično prihvaćen Karadžićev zahtjev, koji tim dokumentima želi potkopati hašku optužnicu koja ga tereti za dva genocida, zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

UN-ovi tužitelji optužili su ga po osam točaka za zločine protiv humanosti, a po šest točaka za kršenje zakona i običaja ratovanja, zbog njegove navodne umiješanosti u progon, istrebljenje, ubojstva, zarobljavanje, mučenje, nehumano postupanje, okrutan tretman, deportiranje i bezobzirno uništavanje i pljačkanje javne i privatne imovine.

Njih četvoricu optužnica tereti za ratne zločine i kršenja običaja ratovanja, a kako nam je kazao naš izvor, generala Delića, Mahmuljina, Alispahića i dr. Ganića tereti se i za zločine počinjene nad Hrvatima u selu Grabovici i srednjoj Bosni, te za zločine nad Srbima na Ozrenu i Kazanima u Sarajevu.

On je zajedno s Galićem optužen za zločine protiv čovječnosti, uključujući granatiranje Sarajeva i snajpersko djelovanje po stanovništu, te kršenja zakona i običaja ratovanja.

Protiv Radića, inače člana zloglasne vukovarske trojke, Haški je sud u studenom 1995. godine podigao optužnicu, kao i protiv ostale dvojice, a svi su optuženi za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i kršenje zakona i običaja ratovanja počinjene na području Vukovara u studenom 1991. godine.

Prema presudi Haškog tribunala kojom je Pavle Strugar, bivši general JNA i glavni zapovjednik u napadu na Dubrovnik, proglašen krivim i pravomoćno osuđen na sedam i pol godina zatvora na osnovi zapovjedne kaznene odgovornosti za kršenje pravila i običaja ratovanja, dokazana je smrt dva civila tijekom napada.

Prije polaska u akciju naši zapovjednici prenijeli su nam zapovjedi generala Ante Gotovine o ratnoj zadaći i upozorenja o obvezi poštivanja ratnih zakona, prava i običaja ratovanja te odredbi Ženevske konvencije, u čemu smo već imali četverogodišnje iskustvo.

Osuđen je zbog ratnih zločina i kršenja običaja ratovanja.

Svi navedeni zločini pripadaju u zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Nova optužnica ima 11 točaka, i Karadžića optužuje za genocid, suučesništvo za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja.

Logori kakvi god da su bili nisu se smjeli dogoditi, a dokazano je da jesu postojali, u tom se segmentu izjednačava uloga obrambenog djelovanja s agresijom jer je postupanje sa zatočenicima bilo bez poštivanja međunarodnog ratnog prava i običaja ratovanja.

Simatović je, podsjećaju mediji u Srbiji, zajedno s tadašnjim šefom SDB-a Srbije Jovicom Stanišićem, optužen za progon, ubojstva, deportaciju i prisilno premještanje hrvatskih i muslimanskih civila i ta kaznena djela u optužnici su okvalificirana kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Udruge podsjećaju da je Ratko Mladić 1995. optužen pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju za kaznena djela genocida, zločine protiv čovječnosti, za druga nehumana djela te za kršenje zakona i običaja ratovanja počinjena na teritoriju BiH najkasnije od 12. svibnja 1992. pa do najmanje 22. prosinca 1996.

U svim ga se optužnicama od početka teretilo za genocid i ratne zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja.

Dovršavajući završnu riječ, čije je iznošenje trajalo tri dana, glavni tužitelj u ovom postupku Mathias Marcussen ponovio je da je dokazana Šešeljeva krivica te je zatražio da sud Šešelja proglasi krivim po svih devet točaka optužnice, koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja.

Delić je, prema odluci sudaca, proglašen krivim za kršenje zakona i običaja ratovanja zato što u srpnju, kolovozu i rujnu 1995. nije spriječio okrutan tretman zarobljenih Srba u rukama pripadnika jedinice El-Mudžahedin, nad kojom je tada imao kontrolu.

Činjenica je da je tijekom 16. i 17. stoljeća jedan od " običaja " ratovanja s Turcima bio odsjecanje glava žrtvama na bojištu.

15. 10. 1955. rođen na Pašmanu 1972. s nepunih 18 godina priključuje se francuskoj Legiji stranaca 1974 - 82. sudjeluje u vojnim operacijama Legije stranaca u Džibutiju, Čadu, Kongu, Obali Bjelokosti 1982 - 91. instruktor Legije stranaca na području Latinske Amerike i to u Paragvaju, Kolumbiji i Gvatemali, 1991. dolazi u Hrvatsku i priključuje se 1. gardijskoj brigadi HV-a na području zapadne Slavonije gdje je i ranjen kod Novske 1992. odlazi u Hercegovinu i postaje zapovjednik snaga Hrvatskog vijeća obrane na području Livna 1993. postaje zapovjednik Operativne zone Split HV-a, priprema i provodi akciju Maslenica u oslobađanju zadarskog zaleđa 1994 - 95. planira i priprema završnu operaciju HV-a Oluja i u međuvremenu predvodi oslobađanje Livanjskog polja, Glamoča, Livna u operacijama Zima-94, Skok-1, Skok-2 i Ljeto-95 kako bi se kasnije lakše zauzeo Knin 1995. provodi operaciju Oluja u južnom dijelu Hrvatske, te s Armijom BiH sudjeluje u oslobađanju Mrkonjić Grada, Jajca, Drvara u operacijama Maestral i Južni potez 1995. odlukom predsjednika Franje Tuđmana general Ante Gotovina postaje glavni inspektor Hrvatske vojske 9. 4. 1998. Haaško tužiteljstvo zatražilo obavijesni razgovor s generalom Gotovinom da utvrde eventualna teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava tijekom i nakon vojne operacije Oluja; tom zahtjevu se Gotovina nije odazvao 6. 5. 1998. Haag obnavlja zahtjev za obavijesni razgovor s generalom Gotovinom ali sada u statusu osumnjičenika; Gotovina se ne odaziva niti na taj poziv 25. 8. 1998. Carla Del Ponte traži od tadašnje vlade RH odgovarajuću dokumentaciju o vojnoj operaciji Oluja; Vlada odbila predati dokumentaciju 2000. umirovljen odlukom predsjednika Stjepana Mesića zbog potpisivanja pisma generala o odnosu sadašnje vlasti prema Domovinskom ratu 13. 9. 2000. godine vlada Ivice Račana predaje 77 traženih dokumenata Uredu tužiteljstva MKSJ, koje je odbila dvije godine prije dati HDZ-ova vlada 21. 5. 2001. Haag diže tajnu optužnicu protiv generala Ante Gotovine 8. 6. 2001. Potvrđuje se optužnica, izdan nalog za uhićenje umirovljenog generala Ante Gotovine zbog kaznenog djela zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, kažnjivih po Ženevskim konvencijama iz 1949. godine i Statutu Međunarodnog kaznenog suda 12. 6. 2001. Haag je uručio predmetnu optužnicu s nalogom za uhićenje i predaju Uredu vlade RH za suradnju s MKSJ 18. 6. 2001. Premijer Ivica Račan upućuje pismo Carli Del Ponte u kojem traži da se sporni navodi (kriminalizacija oslobodilačke operacije Oluja i poricanje njene legitimnosti) izmjene u optužnici 6. 7. 2001. Carla Del Ponte osobno u Zagrebu izvještava Ivicu Račana da iz pravnih razloga ne može postupiti po zahtjevima iz njegova pisma 8. 7. 2001. Vlada RH uputila je optužnicu protiv umirovljenog generala Gotovine na izvršenje, što MUP nije mogao učiniti (niti uručiti optužnicu) jer im general više nije bio dostupan, odnosno jer se je nalazio u bijegu koji traje još i danas

Istodobno, odbacio je svih 15 točaka optužnice za teške povrede Ženevske konvencije iz 1949., kršenja zakona i običaja ratovanja, za zločine protiv čovječnosti, a sve u povodu događaja na području Bosanksog Šamca u ljeto 1992. Optuženi je to ponovio i kad je 21. siječnja 1999. izveden pred suca Patrica Robinsona.

Mi iz udruge Zavjet BiH pozivamo sve domoljube da se odupru ovom pokušaju iskrivljavanja povijesti, ne želeći negirati niti omalovažavati ničiju nevinu žrtvu, ili negirati bilo čiji stvarno učinjeni zločin, ali želeći naglasiti da kao sudionici tih događanja nikada nismo dobivali zapovijedi koje se krše sa običajima rata, a od zapovjednika je traženo da se strogo pridržavaju običaja ratovanja.

10.51 Nakon nabrajanja zločina progon, istrebljenje, genocid, osnivanje logora, ubojstva i ostale zločine protiv čovječnosti Orie je došao i do 11. i zadnje točke optužnice, prema kojoj se Mladića tereti za uzimanje talaca i kršene pravila i običaja ratovanja.

Optužnica Hadžića, čovjeka koji je u danima pada Vukovara javno na beogradskoj televiziji rekao kako JNA mora vratiti sve " zarobljene ustaše da im narod sudi " tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenja običaja ratovanja Tužilaštvo Haaškog tribunala zatražilo je dopuštenje za izmjenu optužnice protiv nekadašnjeg dužnisnika tkz.

Točka 4: KRŠENJE ZAKONA I OBIČAJA RATOVANJA, odnosno bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela, kažnjivo po članku 3 (b) u vezi s člancima 7 (1) i 7 (3) Statuta Međunarodnog suda.

Dakle, ne samo za kršenje zakona i običaja ratovanja te zločine protiv čovječnosti po individualnoj odgovornosti, nego i za udruživanje u zločinački pothvat.

Sudsko vijeće proglasilo je Gotovinu krivim za ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti, kršenje običaja ratovanja, okrutno postupanje.

Naprotiv, uvijek nam je naglašavao obvezu čuvanja časnog vojničkog poziva, obvezu strogog pridržavanja Ženevske konvencije i svih međunarodnih propisa i običaja ratovanja.

Šestorica Hrvata optužena su za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja te povrede ženevskih konvencija počinjene progonom, ubojstvima, razaranjem, zatočenjem u logorima, deportacijama bosanskih muslimana i drugih ne-Hrvata od 1992. do 1994. godine.