Od resornog ministarstva tako je HTV i opet dobio samo priopćenje u kojem samo piše: Ako se u izvanparničnom sudskom postupku pravomoćnim rješenjem utvrdi postojanje izvanbračne zajednice, udovica smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskoga rata 1. do 4. skupine izgubit će pravo ne samo pravo na obiteljsku invalidninu već i pravo na obiteljsku mirovinu.

SABORSKA sjednica danas bi se trebala baviti statusom hrvatskih branitelja a po prijedlogu hrvatske Vlade prema kojem se više neće priznavati ni pravo na obiteljsku invalidninu i mirovinu članovima umrlih branitelja...

Cilj ove odredbe je da se obustavi priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, statusa dragovoljca iz Domovinskog rata i priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu temeljem smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i da se svi slučajevi neokončanih postupaka pokrenutih po ranijim propisima obustave i time izjednače sa svim onima koji ne mogu nakon stupanja na snagu Zakona uspješno podnijeti zahtjeve za priznavanje navedenih statusa ili novčanih prava.

Opće je poznato da je od početka Domovinskog rata proteklo više od 19 godina, a od njegovog završetka više od 13 godina i sa te strane promatran hrvatski pravni sustav priznavanja prava na obiteljsku invalidninu i mirovinu u usporedbi sa europskim i svjetskim sustavima predstavlja anakronizam jer spomenuti inozemni sustavi dopuštaju utvrđivanje uzročno-posljedične veze između smrti odnosno bolesti i sudjelovanja u borbenim djelovanjima najduže tri godine od prestanka sudjelovanja u borbenim djelovanjima, a kod nas je to u biti bilo priznato razdoblje od više od 18 godina.

Uvjet za stjecanje prava na obiteljsku invalidninu iza invalida jest da je pok. invalid stekao pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma, a nije dovoljno samo ispunjenje zakonskih pretpostavki za stjecanje toga dodatka.

Za ostvarivanje prava na povećanu invalidninu temeljem ove odredbe odlučno je da roditelj u času smrti djeteta od kojega izvodi pravo na obiteljsku invalidninu nije imao druge žive djece (stavak 1. ovoga članka).

Pravo na osobnu obiteljsku invalidninu iza poginulog hrvatskog branitelja pripada od dana ispunjenja uvjeta neovisno o tome kada je zahtjev podnesen.

OBITELJSKA INVALIDNINA Pravo na obiteljsku invalidninu mogu ostvariti samo osobe koje se smatraju članovima obitelji prema ovoj zakonskoj odredbi te nema zakonske mogućnosti da druga osoba ostvari to pravo bez obzira na međusobne odnose glede uzdržavanja i međusobne skrbi.

6. Ovim ZID ZOPHBDR-om također je uređeno da se oglašavaju ništavim rješenja o statusu ratnog vojnog i invalida odnosno HRVI iz Domovinskog rata kao i statusu člana obitelji poginulog i umrlog hrvatskog branitelja, te o pravu na osobnu i obiteljsku invalidninu i druge novčane naknade po osnovi oštećenja organizma, odnosno rečenih statusa ako osoba kojoj se priznaje ili od koje se izvodi status i pripadajuća prava temeljem rješenja nije sudjelovala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno članku 2. ZOPHBDR-a.

Članovi obitelji priznatog ratnog vojnog invalida imaju pravo na obiteljsku invalidninu ako je smrt uzrokovana ranjavanjem ili bolešću dobivenom pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ukoliko se radi o drugom slučaju (suicid) a ne o slučaju na temelju kojega je toj osobi utvrđeno svojstvo ratnoga vojnog invalida.

Pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu imaju i djeca čiji je drugi roditelj umro nakon roditelja od kojeg se izvodi pravo na obiteljsku invalidninu. više

Bračni drug poginulog pripadnika Hrvatske domovinske vojske koji zaključi drugi brak nema pravo na obiteljsku invalidninu nakon prestanka drugog braka.

Sukladno Zakonu roditelji kojima osobna mirovina prelazi iznos od 1663 kune imaju pravo na obiteljsku invalidninu u iznosu od 50 posto mjesečno od osnovice, odnosno jedan roditelj 1.912,45 kuna, a oba roditelja 2.868,68 kuna.

Pravo na grobno mjesto i pokop u Aleji članova obitelji gubi se u slučaju gubitka prava na obiteljsku invalidninu.

Od iznijetih primjedbi treba navesti neusuglašenost broja djece bez oba roditelja i broja korisnika uvećane obiteljske invalidnine, izostavljanje podataka o broju nezaposlene djece odnosno članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja te nedostatak podataka o kumulativnom ostvarivanju prava na obiteljsku invalidninu, povećanu obiteljsku invalidninu i uvećanu obiteljsku invalidninu.

Poglavito se to odnosi na ukidanje zapreke s kojom bi obitelji poginulih mogle ostvariti obiteljsku invalidninu koja iznosi " čak " 831,50 kuna.

Nakon što su podnijeli zahtjev za priznavanjem prava na obiteljsku invalidninu Uredu državne uprave u Zadarskoj županiji, Službi za društvene djelatnosti, dobili su odbijenicu s obrazloženjem koje ih je pogodilo gotovo jednako kao i njegova smrt.

(1) Ništavo je rješenje o statusu ratnog vojnog invalida odnosno HRVI iz Domovinskog rata kao i statusu člana obitelji poginulog ili umrlog hrvatskog branitelja, te o pravu na osobnu i obiteljsku invalidninu i druge novčane naknade po osnovi oštećenja organizma, odnosno rečenih statusa, ako sadržava sljedeću nepravilnost:

Članak 148. Stupanjem na snagu ovoga Zakona izvršit će se prevođenje svih korisnika invalidskih prava HRVI iz Domovinskog rata, prava na obiteljsku invalidninu na prava utvrđena ovim Zakonom ako je to za korisnika povoljnije, a kojima je status i pravo priznato na temelju: 1. Uredbe o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 52/91.), 2. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, br. 33/92., 57/92., 77/92., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 82/01. i 103/03.), 3. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 108/96. i 23/01.), 4. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 94/01., 122/02., 17/04. i 48/04.).

Konkretnije, stradali pripadnici HVO-a i članovi njihovih obitelji u Hrvatskoj imaju pravo na invalidsku odnosno obiteljsku mirovinu i zdravstvenu zaštitu dok ostala prava poput stambenog zbrinjavanja, osobnu ili obiteljsku invalidninu ostvaruju u BiH, pojasnio je Matić.

Upravni postupak za priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu na temelju SAMOUBOJSTVA hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kao posljedica psihičke bolesti uzrokovane u obrani suvereniteta RH može se pokrenuti na temelju zahtjeva stranke sukladno odredbama ovog zakona.

Također naglašavamo da prestanak priznavanja prava na obiteljsku invalidninu temeljem smrti hrvatskog branitelja ne utječe negativno na mogućnost priznavanja prava na obiteljsku mirovinu temeljem općeg mirovinskog propisa i sa time su izjednačeni svi oni koji polažu pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti mirovinskog osiguranika.

Više se neće priznavati prava na obiteljsku invalidninu i mirovinu članovima umrlih branitelja.

- Zato Udruga savjetuje svoje članove da mirovine stave u stanje mirovanja kako bi mogli ostvariti obiteljsku invalidninu koja iznosi 831,50 kn, opskrbninu u iznosu od 1.097,58 kuna i pripomoć u kući koja iznosi 764,98 kuna.

ĐAKOVO Prema rješenju koje im je, kako neslužbeno doznajemo, stiglo iz Ureda državne uprave, jedna đakovačka obitelj morat će državi vratiti gotovo 20.000 kuna zbog toga što njihovi, sada preminuli roditelji, nisu od 2006. godine tom uredu, navodno, prijavili da im mirovina iz radnog odnosa prelazi 1.663 kn, te zbog toga nisu imali pravo na punu obiteljsku invalidninu na ime svog sina, poginulog hrvatskog branitelja, nego smanjenu za 50 posto.

O tom slučaju razgovarali smo jučer s Dragutinom Hajnićem, predsjednikom đakovačke Udruge roditelja poginulih branitelja iz Domovinskog rata koji pojašnjava kako je riječ o problemu u tzv. drugom nasljednom redu. Drugi nasljedni red odnosi se na roditelje čija su poginula djeca bila u braku, pa roditelji ne ostvaruju pravo na mirovinu, nego samo na obiteljsku invalidninu.

Sukladno Zakonu, roditelji kojima osobna mirovina prelazi iznos od 1.663 kune imaju pravo na obiteljsku invalidninu u iznosu od 50 posto od mjesečne osnovice, odnosno jedan roditelj 1.912,45 kuna, a oba roditelja 2.868,68 kuna.

Podsjetila je da su hrvatski civilni stradalnici Domovinskog rata jako loše zakonom zaštićeni te da im brojne zakonske zapreke ograničavaju prava, zbog čega obitelji poginulih ne mogu ostvariti obiteljsku invalidninu ako su zaposleni ili su u mirovini koje su jako male.

Članak 92. (1) Sukorisnicima opskrbnine koji žive u zajedničkom kućanstvu opskrbnina, određena po članku 91. stavku 4. ovoga Zakona, pripada na jednake dijelove. (2) Ako obiteljsku invalidninu koristi više osoba koje žive odvojeno (razvedeni roditelji, djeca rođena u braku i djeca rođena izvan braka i dr.), a prihodi im ne potječu iz zajedničkih izvora, opskrbnina pripada samo onim sukorisnicima koji ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu. (3) Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine iz stav ka 2. ovoga članka ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, svakome od njih pripada iznos koji bi mu pripadao kao samostalnom korisniku, s time da zbroj tih iznosa ne može biti veći od osnovice za određivanje opskrbnine povećane po članku 91. stavku 4. ovoga Zakona.

1. OBITELJSKA INVALIDNINA Članak 75. (1) Obiteljska invalidnina je osnovno pravo na osnovi smrti člana obitelji i na temelju tog prava ostvaruju se sva ostala prava ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (2) Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na obiteljsku invalidninu pod uvjetima i u iznosu propisanima ovim Zakonom.