U književnosti, ona podcrtava smisao, isti č e govornikovu snagu, ljupkost i originalnost, oboga ć uje idiom novim rije č ima i konstrukcijama...

Nakon Uskrsa Duh Sveti je onaj koji ' dokazuje svijetu što je grijeh ' (Iv 16, 8 - 9), odnosno to što svijet nije povjerovao u oboga koga je Otac poslao.

Kao fotograf imao je 10 samostalnih izložbi, a svojim je pisanjem, izme? u ostalog, oboga? ivao i još uvijek to radi, naša Zvona.

Uz obljetnicu župne crkve nadbiskup je župljanima objasnio i ulogu župe u životu krš? ana.? Župa je veliki dar Božji svakome mjestu, dar koji nas duhovno oboga? uje i oplemenjuje, dar koji nam daje snagu kad nam je najteže i nadu kad smo malaksali i klonuli.

U svim tim žanrovima Vesna Parun istražuje jezik, igra se njime, oboga ć uje ga osjetilnoš ć u, bogatstvom metaforike.

PROBIOTICI ili prijateljske bakterije u studiji provedenoj u vrti ć ima na djeci koja su pila mlijeko oboga ć eno laktobacilima, primije ć eno je da je smanjena u č estalost i te ž ina simptoma kod virusnih infekcija.

Vinkova č ka glazbena scena u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Glazbene škole Josipa Runjanina Vinkovci nudi koncerte uz slobodan ulaz, a u svrhu oboga ć ivanja kulturne ponude Grada i promidžbe ozbiljne glazbe, posebice me đ u mladima.

Epitet je, pak, pridjev koji imenicu oboga ć uje poetskom karakterizacijom i nerijetko upozorava na govornikovu osje ć ajnost, percepciju ili specifi č nu perspektivu motrenja (ugašene slutnje, nijeme o č i, filigranski plo č nici).

Sretni smo što nas svojim radom i vještinama oboga? uju naše starije? lanice, nesebi? no prenose? i svoje znanje mla? im generacijama.

Stoka i vinogradi donose glasovitost, ali više od oboga uzorna žena. 20 Vino i glazba vesele srce, ali još više ljubav prema mudrosti. 21 Frula i harfa zasla? uju pjesmu, ali je nad obojim skladan glas. 22 Ljepota i ljupkost vesele o? i, ali još više zelenilo polja. 23 Prijatelj ili drug - sretnu se u pravi? as, ali su nad obojicom žena i muž. 24 Bra? a i pomo? nici u nevolji dobro do? u, ali od obojih bolje izbavlja milostinja. 25 Zlato i srebro u? vrš? uju korak, ali je od obadvoga bolji dobar savjet. 26 Bogatstvo i mo? osnažuju srce, ali od obadvoga bolje strah Gospodnji.

Pitoma č a se danas opra š ta od doktora Marijana Jergovi ć a, biv šeg do ž upana Viroviti č ko - podravske ž upanije, uglednog lije č nika, sporta ša i skladatelja, koji je s vojim predanim, svestranim i plodonosnim radom, desetlje ć ima oboga ć ivao dru š tveni ž ivot ovoga podneblja.

Budinš? ak zahvalivši Bogu za simpozij, me? usobno oboga? ivanje izloženim temama te novim zamislima za pohode koji su pred nama.

Kada njema č ki književni teoreti č ar Winfried Fluck govori o imaginarome oboga ć ivanju zbilje kao primarnoj funkciji romana, time tematizira mogu ć nost da roman postane motor kulturnog prekora č enja granica i dehijerarhizacije žanrova, što Musilov roman potvr đ uje svakim novim recepcijskim č inom, jer je č itatelju otvorena mogu ć nost da, poput Ulricha, mašta o mogu ć nosti da živimo onako kako č itamo, jer u Č ovjeku bez svojstava sveprisutni romaneskni osje ć aj za mogu ć nost upu ć uje da sama zbilja u sebi sadržava nemogu ć e stanje.

U okviru potprograma Erasmus studenti mogu provesti jedan dio studija studiraju ć i na visokom u č ili š tu u inozemstvu ili obavljaju ć i stru č nu praksu š to zna č ajno pridonosi njihovoj samostalnosti, kulturnoj oboga ć enosti, poznavanju stranih jezika i sposobnosti rada u multikulturalnim sredinama. (rb)

Premda je rije č o mra č nim vizijama budu ć nosti, sva tri autora, kombiniraju ć i postupke trivijalne i visoke književnosti, fabule prepune iznenadnih obrata, dinami č ne akcije i sukoba oboga ć uju i komponentama satire i na ironiji zasnovana, kriti č ki intonirana humora.

Zaklju č no, Futurizam sto godina kasnije slojevit je i promišljen pogled na avangardni pokret s po č etka dvadesetog stolje ć a s kojim autor č itatelja upoznaje rije č ima samih aktera oboga ć enim novim postmodernisti č kim ruhom.

Posebno oboga? enje kampu bilo je i stalno prisustvo dvojice sve? enika: vl?.

1 0 Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj. 2 Ne koristi krivo ste? eno blago, dok pravednost izbavlja od smrti. 3 Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih. 4 Lijena ruka osiromašuje? ovjeka, a marljiva ga oboga? uje. 5 Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hr? e o žetvi, navla? i sramotu. 6 Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje. 7 Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje. 8 Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada. 9 Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat? e se. 10 Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada. 11 Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje. 12 Mržnja izaziva sva? u, a ljubav pokriva sve pogreške. 13 Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za le? a nerazumna? ovjeka. 14 Mudri kriju znanje, a lu? akova su usta blizu propasti. 15 Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo. 16 Pravednik prira? uje za život, a opaki prira? uje za grijeh. 17 Tko se naputka drži, na putu je života, a zablu? uje tko se na ukor ne osvr? e. 18 Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je 19 Obilje rije? i ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je. 20 Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi. 21 Pravednikove su usne hrana mnogima, a lu? aci umiru s ludosti svoje. 22 Gospodnji blagoslov oboga? uje i ne prati ga nikakva muka. 23 Bezumniku je radost u? initi sramotno djelo, a razumnu? ovjeku biti mudar. 24? ega se opaki boji, ono? e ga sti? i, a pravedni? ka se želja ispunjava. 25 Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vje? ni. 26 Kakav je ocat zubima i dim o? ima, takav je ljenivac onima koji ga šalju. 27 Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekra? uju godine. 28 Pravedni? ko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno. 29 Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji? ine zlo. 30 Pravednik se ne? e nikad pokolebati, a opakih? e nestati s lica zemlje. 31 Pravednikova usta ra? aju mudroš? u, a opak jezik? upa se s korijenom. 32 vednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zlo? u.

Oboga ć en Platonovom č ovje č noš ć u i iskustvom zarobljeništva Pjer uvi đ a kako je č udesno jesti kad si gladan, piti kad si žedan i spavati kada ti se spava, te na slobodi nastavlja živjeti okrugli duh istinitosti i ljepote: Priznavao je da svaki č ovjek može misliti, osje ć ati i suditi na svoj na č in, i da se č ovjek ne može rije č ima razuvjeriti.

Vazmeno slavlje je oboga? eno slavljenjem obreda krš? anske inicijacije trinaestero izabranika (11 krštenika i 2 krizmanika). Nadbiskup je u homiliji vazmenu no? ozna? io kao no? u kojoj je svjetlo pobijelilo tamu, tj. život smrt.

Fabula je jednostavna, no oboga? ena mnoštvom raznovrsnih motiva.

1 2 Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata. 2 Bogataš se i siromah sre? u: obojicu ih Jahve stvori. 3 Pametan? ovjek vidi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu. 4 Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo,? ast i život. 5 Trnje i zamke su na putu varalici: tko? uva život svoj, daleko je od oboga. 6 Upu? uj dijete prema njegovu putu, pa kad i ostari, ne? e odstupiti od njega. 7 Bogataš vlada nad siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku. 8 Tko sije nepravdu, žanje nesre? u, i šiba njegova gnjeva udarit? e njega samog. 9 Milostivo se oko blagoslivlje, jer daje od svog kruha siromahu. 10 Otjeraj podsmjeva? a i prestat? e sva? e i nestat? e nesloga i pogrda. 11 Jahve ljubi? isto srce, i tko je ljubeznih usana, kralj mu je prijatelj. 12 Pogled Jahvin? uva znanje, Jahve pomu? uje rije? i bezbožnika. 13 Lijen? ina veli: " Lav je vani, nasred trga poginuo bih. " 14 Duboka jama usta su preljubnice, i na koga se Jahve srdi, pada onamo. 15 Ludost prianja uza srce djetinje: šiba pouke otklanja je od njega. 16 Tko tla? i siromaha, taj mu koristi; tko daje bogatašu, samo mu šteti.

Kako je ve? obi? aj u Euharistijama mladih Rijeke, misno slavlje bilo je oboga? eno i za dva svjedo? anstva, a sljede? i EMRI najavljen je za 6. velja? e u župi Srca Isusova na Zametu u Rijeci.

Duga je ve ć povijest plemenitog nastojanja Zagreba č kih solista oko oboga ć enje repertoara djelima hrvatskih skladatelja.

Svatko od nas primio je neke darove kojima oboga? ujemo sebe, ali i druge.

Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa. 3 Ni u? emu ne dajemo nikakve sablazni da se ne kudi ova služba, 4 nego se u svemu iskazujemo kao poslužitelji Božji: velikom postojanoš? u u nevoljama, u potrebama, u tjeskobama, 5 pod udarcima, u tamnicama, u bunama, u naporima, u bdjenjima, u postovima, 6 u? isto? i, u spoznanju, u velikodušnosti, u dobroti, u Duhu Svetomu, u ljubavi nehinjenoj, 7 u rije? i istinitoj, u snazi Božjoj; oružjem pravde zdesna i slijeva; 8 slavom i sramotom; zlim i dobrim glasom; kao zavodnici, a istiniti; 9 kao nepoznati, a poznati; kao umiru? i, a evo živimo; kao kažnjeni, a ne ubijeni; 10 kao žalosni, a uvijek radosni; kao siromašni, a mnoge oboga? ujemo; kao oni koji ništa nemaju, a sve posj eduju. 11 Usta su naša otvorena vama, Korin? ani, srce naše rašireno. 12 Nije vam tijesno u nama, ali je tijesno u vašim grudima. 13 Za uzdarje - kao djeci govorim - raširite se i vi.

Krešo Golik ukupnoš? u je filmskog i televizijskog opusa bitno pridonio da hrvatska kultura u ovom prvom stolje? u od izuma medija pokretnih slika i u tom novom segmentu bude oboga? ena neprolaznim vrijednostima.

Naglasio je kako smatra sramotnim odnos ostalih zemalja? lanica prema Hrvatskoj kao katoli? koj zemlji, jer bi? Hrvatska kao takva trebala biti odsko? na daska zemljama jugoisto? ne Europe?, istaknuo je, nadodavši kako pristup Hrvatske smatra bitnim za oboga? enje Europske unije.

a sto ovo uopste meni pises? ako pogledas sta sam napisao, ja u tom prvom postu nisam ulazio u istinitost jednog ili drugog, niti iznosio svoj stav. samo sam govorio o logickoj kontradikciji istovremenosti oboga, a to je zamjerka, ako je zamjerka, insaninside-u. kao kad bi neko rekao " zaza je nevina i kurva ", a ja napisem da to dvoje ne moze ici zajedno istovremeno. pri tome se ja uopste ne odredjujem, ne kazem ni da je kurva, ni da je nevina. naravno da postoji mogucnost da si i brzoplet i glup (inace, ne u ovom kontekstu), kao i da nisi, u bilo kojoj kombinaciji, ali sta ja imam s tim? ne izlazuci svoj licni stav, ja bas sve mogucnosti ostavljam otvorene, ali one to ostaju i bez mene, po prirodi stvari. a upravo to mi zamjeras, sto sam " ostavio mogucnost ". pobogu, sta sam trebao napisati? " nije moguce da je crno-bijelo glup. nije moguce ni da je brzoplet "? eto, sad cu reci da je moguce da si smijesan sa takvim stavovima.

Mladen Marti ć, književni prevoditelj, dramaturg, kazališni kriti č ar i publicist, nastavljaju ć i rad cijenjenoga prevoditelja gospodina Zdravka Mali ć a, pridonio je oboga ć enju hrvatske prijevodne literature za još jedan vrhunac svjetske književnosti, obrazloženo je.