ZAGREB - Hrvatska se, izdajući obveznicu na američkom tržištu zadužila za 1,5 milijardi dolara, potvrđeno nam je u Vladi.

Ako sve prođe po planu, Vlada će u ožujku ponuditi jumbo-obveznicu, odnosno izdanje veće od 1,5 milijardi dolara, odnosno milijardu eura.

Ako road show pokaže da u SAD-u nema interesa za hrvatsku obveznicu, prelazi se na plan B, koji uključuje plasman u Europi.

- Čekaj, da ti obveznicu dadem ".

Međunarodni investitor, kad kupuje neku europsku obveznicu, sumnja hoće li mu novac vratiti u eurima ili u nekoj drugoj lokalnoj valuti.

Hospitalija je pet godina poslije upala u velike probleme, ne mogavši otplatiti vlastitu obveznicu.

Napominju također kako su ostala, većinom privatna poduzeća povećala svoju inozemnu zaduženost, što je ponajviše bilo odraz travanjskog izdanja inozemne obveznice jednoga velikog poduzeća (Agrokora koji je izadao obveznicu u iznosu od 300 milijuna eura), dok su ostala poduzeća uglavnom tek refinancirala dospjele obveze.

Koncern Agrokor izdao je obveznicu u iznosu od 150 milijuna eura s prinosom od 8,04 posto.

Spredovi u odnosu na njemačku referentu obveznicu nisu se mijenjali na tjednoj razini.

(2) Kad vjerovnik ne vrati obveznicu, dužnik ima pravo zahtijevati da mu vjerovnik izda ispravu o prestanku obveze s ovjerovljenim potpisom.

Vijest od 27. 3. 2013: Hrvatska je izdala 10 - godišnju obveznicu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara, a konačni je prinos 5,625 %, izvijestio je Reuters pozivajući se na tržišne izvore. (izvor: www.hrt.hr)

Svaki zaposleni član otkupio je, prema svojim mogućnostima poneku obveznicu.

Na europskom tržištu obveznica proteklog tjedna, prinos na desetogodišnju obveznicu njemačke vlade se smanjio za 5 bp na 1,33 %, dok je prinos na dvogodišnju obveznicu njemačke vlade snižen za 8 bp (- 0,03 %).

- Ja dakle ti moram dati obveznicu na trideset talenata? upita kraljević.

Optima Telekom, podsjetimo, izdao je korporativnu obveznicu na iznos od 250 milijuna kuna još 2007. uz 9,15 posto kamate koja je fiksna do godine dospijeća 2014. Sredstva koja su tada prikupljena iskorištena su za refinanciranje kreditnih obveza.

Novu državnu obveznicu, kako navode stručnjaci, nova slovenska vlada trebala bi ponuditi vrlo brzo s obzirom da početkom lipnja na naplatu dolazi više od 900 milijuna eura kratkoročnih blagajničkih zapisa, izdanih u prosincu 2011., kojima se financirao proračun u 2012. godini.

Za tu obveznicu osigurana je i zaštita od rizika promjene tečaja dolara, što je dobra vijest, ali dodatno će poskupjeti dug.

Ključno je primjetiti da ne možete kupiti državnu obveznicu nižom razinom novca.

Država stvara novi novac pomoću deficita proračuna: centralna banka posredno kupuje izdanu obveznicu i ukucava nove bankovne rezerve.

Ako država, a iza države stoje njeni građani, može izdati dužničku obveznicu od 100, onda mora moći i izdati novčanicu od 100. Ono što čini dužničku obveznicu dobrim izborom, čini i novčanicu isto tako dobrim izborom, razlika je jedino između onih koji od njihovog izdavanja imaju korist.

Ako govorimo o drugim kamatnim stopama: Njemacka je izdala obveznicu s negativnom kamatom.

Kroz slijedove isplata (senior-junior-equity) moguce je napraviti AAA obveznicu od BBB kollaterala.

U osvit pohoda na novac američkih ulagača u dug prinosi na obveznicu izdanu upravo na tom tržištu, a koja dolazi na naplatu 2021., skočili su sa 4,2 na 4,7 posto.

Odluka kreditne agencije Fitch da Hrvatskoj ne snizi rejting sigurno je donijela olakšanje ministru financija Slavku Liniću, ali i svima onima koji će raditi na tome da Hrvatska za oko mjesec dana izda prvu obveznicu u mandatu sadašnje Vlade.

Ovih dana se govori da banke neće kupiti hrvatsku obveznicu koja se sprema za zadnji tjedan srpnja, zato što su ionako previše izložene, a i zato što su u pola godine državi izdale novih 6,3 milijarde kuna kredita.

Nakon što je kupio obveznicu, investitor ima dvije mogućnosti: - držati obveznicu do roka dospijeća uz redovnu isplatu kamata i glavnice te tako ostvariti prinos koji je kupio ili - prodati obveznicu u bilo koje vrijeme prije roka dospijeća drugom zainteresiranom investitoru uz mogućnost da pritom ostvari kapitalni dobitak/gubitak.

Drugim riječima, Kruna je od vas tražila pozajmicu od recimo 100 lujdora (zlatnih novčića), vi ste joj to i dali, a zauzvrat ste od Krune dobili komad papira (obveznicu) koja je zapravo potvrda da će vam Kruna tu pozajmicu nakon nekog vremena vratiti i to u lujdorima uz određenu kamatu.

Kroz Visu ste prošli netaknuti, možda ste i podmitili Visinog inspektora da vam ne poništi obveznicu, ali pitanje vaših potraživanja ni izbliza nije riješeno.

Kako Kruna (ne računamo li Njezin polog u Lawovoj banci i koji je trebao banci za osnovno poslovanje) nije imala lujdora i nije mogla vratiti ono što je posudila od vas, najviše što ste u tim nesigurnim vremenima mogli napraviti je da svoju obveznicu u Lawovoj banci zamijenite za livre (koje su prema Lawovim reformama pretvorene u zakonsko platežno sredstvo).

Prema tome, ako bi jedan lujdor vrijedio 20 livri, za obveznicu od 100 lujdora u Banque General biste dobili 2000 livri i s njima ste mogli najnormalnije plaćati porez.