Kako je prekršajni postupak brži i presuda se donosi prije dovršetka kaznenog postupka, to se u takvim slučajevima prema citiranoj presudi Europskog suda za ljudska prava radi o presuđenoj stvari i kažnjavanjem počinitelja u kaznenom postupku dolazi do povrede načela ne bis in idem, pa je prema citiranoj odluci Europskog suda donošenjem kaznene presude povrijeđena odredba čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), te je povrijeđeno pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen u istoj stvari, zajamčeno u odredbi čl. 4. Protokola 7 uz EKLJP.

Odredba čl. 138. Zakona o radu utvrđuje broj članova radničkog vijeća prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, što je vezano za pojam razmjerno (suodlučivanje) iz čl. 66., st. 1. podstavak 3. Zakona o zaštiti na radu, a s kojom odredbom je u vezi i odredba čl. 69., st. 1. Zakona o zaštiti na radu, prema kojoj se broj povjerenika radnika za zaštitu na radu, izbor i njihov mandat utvrđuje u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su uređena pitanja izbora radničkog vijeća vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.

Odredba čl. 198. f OZ upućuje na odgovarajuću primjenu odredbi OZ kojima se utvrđuju pravila za ovrhu na pokretninama, pa bi se rješenje trebalo naći u čl.126. OZ koji utvrđuje da je za provedbu ovrhe na pokretninama mjesno nadležan sud na čijem se području pokretnine nalaze.

Novinu u ZID OZ 2005 predstavlja odredba čl.274. F.

Ova odredba čl.125. ZID OZ 2005 riješila je nesporazume i pravnu nesigurnost koja je nastala nakon donošenja ZID OZ 2003 koji je bitno promijenio dotadašnji sadržaj i prava fiducijara (onemogućio mu između ostalog stjecanje vlasništva) te koji je čl.102. Propisao retroaktivno djelovanje ZID OZ 2003 i na postupke sudskog i javnobilježničkog osiguranja prijenosom vlasništva na stvari koji su pokrenuti prije dana stupanja na snagu ZID OZ 2003 a čime je narušio ustavno načelo jednakosti.

Odredba čl.125. ZID OZ 2005 tu nejednakost ispravlja.

Ovo tim prije što je spomenutom odlukom Ustavnog suda ukinuta odredba čl.13.st.2. koja je propisivala mogućnost odbijanja prijave prebivališta ako se ne podnesu dokazi o zaposlenju ili izvoru prihoda.

Ovo je posebno upitno u slučajevima kada se radi o studentima, osobito onima koji studiraju u zemljama s kojima Hrvatska nema uspostavljene diplomatske odnose. - Postavljeno je i pitanje na koji način će se vršiti terenski uvid, odnosno provjeravati živi li stvarno neka osoba na prijavljenoj adresi, ako se ima u vidu odredba čl. 34. Ustava koja govori o nepovredivosti doma, te da samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži. - U raspravi su članovi odbora istaknuli pojedine kategorije osoba koje predlagatelj treba imati u vidu prilikom utvrđivanja spomenutih procedura. - Tu je prije svega riječ o prijavi novorođenog djeteta u slučajevima kada njegovi roditelji ne žive zajedno, te zbog narušenih međusobnih odnosa izostaje suglasnost drugog roditelja na prijavu djeteta, a ne postoji odluka nadležnog tijela o roditeljskoj skrbi.

Utoliko, autori predlažu de lege ferenda novelirati zakonsku normativu, tako što će se prijelaznim i završnim odredbama regulirati da se odredba čl. 51. ZDSV ne primjenjuje na kandidate koji su položili pravosudni ispit prije stupanja na snagu tog Zakona.

U tom smislu, a promatrajući dominantnu ulogu Pravosudne akademije u stjecanju uvjeta za imenovanje sucem, odnosno u cjelokupnom postupku imenovanja sudaca, koju joj je dao novi ZDSV, opravdano se postavlja pitanje ustavnosti odredbe čl. 22. ZAP, odnosno je li ista suglasna opće prihvaćenom ustavnom načelu trodiobe vlasti iz čl. 4. Ustava, zatim ustavnom uređenju da je sudbena vlast samostalna i neovisna prema čl. 117. st. 2. Ustava, te ustavnoj postavci da DSV, kao samostalno i neovisno tijelo sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, odlučuje o imenovanju sudaca, kako to nalaže odredba čl. 123. Ustava.

Shodno tome, odredba čl. 30. ZPA nije u suglasju sa odredbama čl. 14. i 44. Ustava RH, prema kojima su svi pred zakonom jednaki, odnosno pravu svakog državljanina Republike Hrvatske, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.

Pravilno je sud prvog stupnja zaključio da nije ostvarena pretpostavka o materijalnom suparničarstvu na pasivnoj strani, na strani tuženika, a da bi se primjenila odredba čl. 19. toč. 1 g. cit.

U zakonskom opisu djela pogrešno je navedena blanketna odredba čl. 108. a, umjesto čl. 109. koji se odnosi na usklađeno djelovanje radi stjecanja protupravne materijalne ili financijske koristi.

Odredba čl. 148. ZPP 03 propisuje da će, ako stranka ne može sama saznati adresu osobe kojoj pismeno treba dostaviti, sud nastojati od nadležnog tijela uprave ili na drugi način dobiti potrebne podatke.

- Odredba čl. 16. i 21. st. 1. Ustava nisu mjerodavne, budući da se radi o odlukama donesenim u parničnom postupku radi naknade štete.

Odredbe o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sadržane su u članku 38. OZ 2005 (na što upućuje odredba čl. 252. k OZ 2005).

Smatram da se odredba čl. 5 OZ u smislu pravomoćnog rješenja o ovrsi odnosi na obje vrste tih rješenja, te da je u oba slučaja nastavak ovrhe na drugom predmetu moguć i dopušten budući sam zakon ne vrši diferencijaciju te dvije vrste odluka, ali i imajući u vidu sam cilj instituta - namirenja ovrhovoditelja.

Isto tako, čl. 3. potpisanog Dodatka II. financijskom ugovoru, strane su se usuglasile da sve odredbe financijskog Ugovora koje nisu izmijenjene, a među kojima je i odredba čl. 22. navedenog ugovora, ostaju na snazi u istovjetnom tekstu.

Time što je Sporazumom sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i Ujedinjenih Naroda (dalje u tekstu: UN) od 15. svibnja 1995. određeno da vozila UN nisu u obvezi registracije ili izdavanja dozvole od strane Vlade Republike Hrvatske pod uvjetom da imaju obvezno osiguranje, nije isključena primjena odredba čl. 94. u vezi s odredbom čl. 86. ZOS.

Osporena je, nadalje, odredba čl. 50. st. 1. toč. 1. ZOS kojom je propisano da članu sudačkog vijeća dužnost prestaje ako to sam zatraži, budući da navedeno dovodi u pitanje djelovanje sudačkih vijeća kao institucionalnog izraza sudačke samouprave, kao i suštinu i smisao koncepcije sudačkog vijeća, što je sve u suprotnosti s načelom vladavine prava te samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti.

Međutim, imamo i slučaj kada se dostava na adresu registriranog prebivališta uopće neće pokušati ako je adresat kod MUP-a: a) prijavio boravište na adresi u Republici Hrvatskoj, b) prijavio neki drugi način dostave pismena, u skladu s čl. 143. a ZPP 08. 3.7. Određivanje drugog mjesta ili načina na koji se dostava može obaviti - zabilježba izjave o dostavi kod policije Kako bi stranke izbjegle posljedicu dostave sudskih pismena stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, odredba čl. 143. a ZPP 08 predviđa da je svaka fizička osoba, neovisno o tomu je li obavlja ili ne neku registriranu djelatnost, ovlaštena tražiti od policijske uprave nadležne prema mjestu njezina prebivališta ili boravišta da u svojim evidencijama o prebivalištu ili boravištu građana zabilježi njezinu izjavu da se dostave za nju u sudskim postupcima obavljaju preko određenog odvjetnika.

Sanitarna inspekcija, kao služba Ministarstva zdravlja koja treba brinuti o zdravlju ljudi, nije učinila ništa da se ispoštuje odredba čl. 4. Zakona o zaštiti od buke kojom je propisano da su tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost dužni provesti mjere zaštite od buke, niti da se itko kazni za nepoštivanje te odredbe.

Najvažnija izmjena u Pravilniku je odredba čl.3. st. 2. koja određuje da poslodavac nije obvezan voditi podatke koji kod radnika ne postoje.

Zanimljiva je odredba čl. 3 toč. 3 Uvjeta prema kojoj se trećim osobama ne smatraju bračni drug, roditelji i djeca osiguranika, kao i druge osobe koje žive u kućanstvu s osiguranikom i koje je on dužan uzdržavati.

Međutim, drugostupanjski sud smatra da zatezne kamate nisu dio naknade štete zbog ozljede tijela, pa se na ovrhom naplaćeni iznos na ime zateznih kamata ne primjenjuje odredba čl. 216. ZOO te je u tom dijelu preinačio prvostupanjsko rješenje i naložio ovrhovoditelju vratiti ovršeniku novčani iznos naplaćen na ime zateznih kamata.

To je pravilo koje je prihvaćeno kako u konvencijskom pravu tako i u pojedinim nacionalnim pravima, u ovom slučaju mjerodavna je odredba čl. 11. st. 2. Konvencije koja glasi: " Pod pismenim sporazumom podrazumijevaju se arbitražna klauzula unijeta u ugovor ili kompromis, potpisani od stranaka ili sadržani u razmijenjenim pismima ili telegramima ".

59. Do 30. rujna 2009. na snazi je bila sada brisana odredba čl. 186. a st. 2. ZPP-a: Ako je zahtjev podnesen nenadležnom državnom odvjetništvu, smatrat će se da je podnesen nadležnom državnom odvjetništvu istekom roka od 8 dana. U (trenutnom) nedostatku takve odredbe, uz postojeću tehničku opremljenost državnih odvjetništva i postojeću zakonsku obvezu prosljeđivanja primljenog zahtjeva nadležnom državnom odvjetništvu, moguć je zaključak (arg. ex st. 2. čl. 186. ZPP), da se zakonski rok za odlučivanje državnog odvjetništva računa tri mjeseca od podnošenja zahtjeva u svim slučajevima podnošenja tužbe na koje se primjenjuje ZPP kao opći propis.

Poseban problem bi u praksi mogla predstavljati odredba čl. 13 Direktive 2004/48/EZ koja propisuje dužnost država članica da na zahtjev osobe čije je pravo povrijeđeno dosude naknadu štete.

Završna odredba Čl. 22. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

2. Predlagatelj Josip Ožić Bašić ističe da je Sporazumom povrijeđena odredba čl. 2. Ustava Republike Hrvatske, te je nezakonito i protuustavno omogućeno da se ustupi dio teritorija Republike Hrvatske drugoj državi a što je u suprotnosti sa načelom nepovrjedivosti i neotuđivosti državnog teritorija.