Moguća posljedica učinka OHKp na arterije je pojava infarkta miokarda, ishemičnog ili hemoragičnog moždanog udara, tromboze mezenterične arterije ili arterije retine.

S obzirom na to da je učestalost pojave moždanih trombotičnih ataka (trombotični moždani udar, tranzitorne ishemične atake) među mladim ženama malo veća od pojave VTE i moždanog udara (MU), uz mogući smrtni ishod ili invalidnost, moždani udar je najznačajnija moguća arterijska nuzpojava uzimanja OHKp.

Uz izuzetno nisku učestalost pojave MU u mladih žena u reprodukcijskoj dobi vrlo je mali porast apsolutnog rizika za MU uz OHKp.

Stoga njima treba davati OHKp samo ako su dobrog zdravlja i bez značajnog rizičnog faktora za kardiovaskularne bolesti (hipertenzija, migrena s aurom, dijabetes melitus s vaskularnim promjenama i pušenje).

S obzirom na to da je doza estrogena značajan rizik za IM i MU, razumno je predložiti uporabu niskodozažnih OHKp.

Ako OHKp uopće pridonose porastu pojave IM i MU, tada broj IM i MU može biti veći samo za 1 2 na 100 000 korisnica OHKp.

Treba imati na umu da ako u žena s arterijskim bolestima i može biti povećan rizik OHKp za IM i MU, ponekad je za njih trudnoća s mogućim komplikacijama i rizikom majčine smrti još veći rizik.

Liječnik i pacijentica, koja je kandidat za OHKp, trebaju znati za relativni rizik i moguću procjenu učinka OHKp na ženin apsolutni rizik za VTE.

Poznato je da je učestalost VTE među korisnicama niskodozažne OHKp 3 4 puta veća od žena koje ne koriste oralnu kontracepciju, a za 50 % manja od rizika VTE u trudnica.

U korisnica OHKp rizik od smrtonosne VTE (plućne embolije) je oko 3 na 1 milijun godišnje.

Stoga je uzimanje OHKp sigurnije od nekih svakodnevnih aktivnosti (oko 120 žena na milijun žena vozačica u reprodukcijskoj dobi gine godišnje na cestama SAD).

No, žene koje ne smiju uzimati OHKp zbog visokog rizika za VTE, mogu se koristiti progestagenskom kontracepcijskom pilulom, progestagenima u obliku injekcija, implantata ili kao intrauterinu kontracepciju.

Vrlo mladim ženama koje prvi puta zatraže kontracepciju, OHKp s progestagenima II. generacije (levonorgestrel i noretisteron) su bolji i sigurniji odabir, jer su među tim ženama i one s rizičnom skupinom za vensku tromboemboliju (nasljedni poremećaji koagulacije).

Isti tip OHKp je prikladan i za žene starije od 35 godina ako nisu pušačice.

U žena s arterijskim faktorom rizika (kao pušenje, hipertenzija) u dobi mlađoj od 35 godina, te u zdravih žena bez arterijskog faktora rizika u dobi iznad 35 godina, niskodozažne OHKp s dezogesterolom ili gestodenom su dobar izbor, zbog povoljnog učinka tih OHKp na krvne žile.

Potrebna je redovita kontrola korisnica OHKp s praćenjem općih pokazatelja (tjelesna težina, krvni tlak, laboratorijski parametri), a budućim korisnicama OHKp objasniti prednosti i rizike OHKp te apsolutne i relativne kontraindikacije.

Unatoč svemu tome, zbog preporuke " Committee of Safety of Medicine USA " u prosincu 1995. godine da se OHKp koje sadrže desogestrel i gestoden ne daju rutinski kao prvi kontracepcijski izbor, a koja je u obliku pisma upućena svim liječnicima u Velikoj Britaniji, Norveškoj i Njemačkoj, zabilježen je drastičan pad uporabe OHKp koje su sadržavale desogestrel i gestoden.

Ponovljena ispitivanja su dala također dosta konfliktne rezultate, no prihvaćen je stav da OHKp s desogestrelom i gestodenom nose nešto veći rizik VTE.

Izračunato je da je godišnja razlika u mortalitetu od VTE samo 1 2 umrle žene na milijun korisnica OHKp, između korisnica OHKp koje sadrže desogestrel i gestoden i korisnica OHKp s II. generacijom progestagena.6 Ta činjenica, kao i podatak da je u općoj populaciji koja ne koristi OHKp, smrtnost od VTE 1 2 % su bili razlog da je 1995. god.

Ministarstvo zdravstva Velike Britanije ukinulo prethodnu restrikciju uz sljedeće obrazloženje: " Apsolutni rizik VTE u korisnica III. generacije OHKp je vrlo malen, manji od rizika trudnoće.

O tome treba informirati pacijentice, te ukoliko nema medicinske kontraindikacije, stvar je prosudbe liječnika i osobnog izbora pacijentice o vrsti OHKp ".

Kardiovaskularni učinci OHKp... posljedica su učinka na vene i arterije.

Posljedica učinka OHKp na arterije je pojava infarkta miokarda (IM), ishemičnog ili hemoragičnog moždanog udara (MU) i tromboze mezenterične ili retinalne arterije.

Na taj način treba gledati i na učinak OHKp na kardiovaskularni sustav.

Čini se da je uzrok povećanoj učestalosti venskih i arterijskih kardiovaskularnih bolesti, uključujući i IM i MU, u korisnica OHKp tromboza, a ne ateroskleroza.

Zaključak i preporuke za propisivanje oralne hormonske kontracepcije pacijenticama s rizikom venske tromboembolije, moždanog udara i infarkta miokarda Prije svakog propisivanja OHKp potrebno je uzeti dobru obiteljsku i osobnu anamnezu (s posebnim osvrtom na krvožilni sustav, vensku trombozu, infarkt miokarda, moždani udar) te obaviti opći, ginekološki i lokalni (varikoziteti) status.

Multipli faktori rizika ili samo jedan značajan faktor rizika za arterijsku ili vensku bolest u žena iznad 35 godina dovoljan su razlog da tim pacijenticama ne treba primijeniti OHKp.

U žena ispod 35. godine života, koje ne puše i nemaju hipertenziju, relativni rizik za pojavu hemoragičnog MU uz OHKp nije povišen.

Nema porasta rizika ni s trajanjem uzimanja OHKp, niti u bivših korisnica.

No, relativni rizik hemoragičnog MU u korisnica OHKp s hipertenzijom je i do 10 puta viši u odnosu na žene koje koriste OHKp, a nemaju hipertenziju.