Rezultat je komičnost, grotesknost. (Čistači na zagrebačkim ulicama lopatama stavljaju smeće na cestu, a ne obratno, u filmu Oktavijana Miletića Zagreb u svjetlu velegrada/1934 /..

Carmen Lhotka predstavila je ' Amaterske filmove ' Oktavijana Miletića ocijenivši kako se na nosaču nalazi i njegov najbolji prijeratni kratkometražni film ' Šešir ' (1937.).

Iako je diplomirao dirigiranje na zagrebačkom konzervatoriju, opredijelio se za publicistiku, pisao kritike i uređivao kulturne rubrike (Nenad Lhotka sjeća se Katićevih pohvalnih kritika svog plesačkog umijeća), a u doba NDH pisao je u listu Nova Hrvatska i radio u Hrvatskom slikopisu, prvom hrvatskom poduzeću za proizvodnju filmova, sudjelujući kao koscenarist na filmovima Oktavijana Miletića Lisinski i Radium izvor zraka.

Projekcija djela klasične hrvatske kinematografije: Oktavijan Miletić: Šale Franjo Ledić: Ciganin hajduk Brnja Ajvanar Publika je mogla pogledati rijetko viđene, digitalno restaurirane amaterske radove pionira hrvatskog filma Oktavijana Miletića.

Ovogodišnji Zagreb film festival otvara tek nedavno pronađeni kratki film Oktavijana Miletića " Agram Hauptstadt Kroatiens " iz 1943. godine.

Hrvatski državni arhiv Odjel Hrvatske kinoteke sudjelovao je u dvije komponente projekta; odabiru filmskih zapisa ključnih za povijesne događaje na ovim prostorima (atentat u Sarajevu, izbijanje Prvog svjetskog rata) kao i zapisa iz Hrvatske (Procesija Sv. Duje Josipa Karamana iz 1911., Kavana Corso Josipa Halle iz 1915. i Komadić savske sezone Oktavijana Miletića iz 1927. godine).

U NDH je snimljen i premijerno prikazan 10. travnja 1944., prvi hrvatski igrani slikopis (film) Lisinski, redatelja i snimatelja Oktavijana Miletića.

Gotovo dvadeset godina kasnije objavit će sličnu zbirku, ponovno s karakterističnim magičnim brojem u naslovu (a to je ujedno i mali primjer Peterlićeva iznimnog osjećaja za prigušeni humor), Studije o 9 filmova, dok će mnoge druge studije ostati razasute po časopisima (poput onih o tipovima zvijezda i filmskoj glumi, o raznim područjima hrvatskog filma od Marinkovićevih filmoloških eseja do Oktavijana Miletića i Tanfoherovog H 8, pa serije eseja o Fordu, Langu, Hustonu, Wilderu itd.).

Posebne dodatke čine foto galerija iz bogatog fundusa Zbirke fotografija Hrvatske kinoteke te dva filma Zagreb 1973. Oktavijana Miletića snimljen u boji u kojem prikazuje crtice iz zagrebačkog života 40 - ak godina kasnije, kao i film Zagreb danas redatelja Mladena Burića koji snimajući lokacije prikazane u digitalno restauriranom filmu Zagreb 1931. današnjem gledatelju daje priliku usporedbe Zagreba 21. stoljeća s onim iz 30 - ih godina prošloga stoljeća.

U nastavku smo vidjeli fragmente iz Žurnala Hrvatski slikopisni tjednik i 1944. godine, te film Lisinski Oktavijana Miletića, Opsada Branka Marjanovića iz 1956. i konačno isječke iz filma Kreše Golika Tko pjeva zlo ne misli.Gospođa Silvija Bosnar sjetila se i dogodovština sa snimanje i drugih filmova u Podsusedu.

Hrvatska kinoteka s Festivalom nijemog filma surađuje već dugi niz godina; prošle godine održana je u sklopu njegovog programa promocija prvog dijela DVD-a kratkih igranih filmova Oktavijana Miletića te organizirana izložba o izgubljenim hrvatskim nijemim igranim filmovima.

Ovogodišnja promocija započinje projekcijom samih filmova, nakon čega će o postupku zaštite i restauracije predstavljenih filmova Oktavijana Miletića govoriti pročelnica Hrvatske kinoteke Carmen Lhotka, a o njihovoj estetici i povijesnoj važnosti u okvirima europske kinematografije, filmolog Nikica Gilić.

Najtiši filmski festival u svoj program uključio je hrvatske filmske dragulje (filmove Oktavijana Miletića) i predstavljanje nijemih klasika danske kinematografije, jedne od najvažnijih u Europi.

Dosad glavni kinotečni program od ove je godine stekao pridjev popratnog, a u njemu je pored ostvarenja pionira tuzemne sedme umjetnosti Oktavijana Miletića i Franje Ledića prikazan i reprezentativan izbor ruskih odnosno sovjetskih filmova iz predrevolucionarnog i revolucionarnog razdoblja, od prvog ruskog igranog filma Stjenka Razin Vladimira Romaškova, preko ostvarenja Evgenija Bauera, najvažnijeg autora ranog ruskog nijemog filma, do Štrajka, debitantskog djela Sergeja Mihajloviča Ejzenštejna.

U filmskoj rubrici zaključili smo poglavlje feljtona o hrvatskim filmskim redateljima od Oktavijana Miletića do Nikole Tanhofera (među kojima i zapise Zorana Tadića o dokumentarnom filmu), bili jedini list za koji je pisao Ante Peterlić (čije su kolumne ukoričene u knjigu Déjŕ-vu), kontinuirano pratili ne samo kino i video repertoar, uključujući i kinotečne programe, nego i sve hrvatske i najveće svjetske festivale od Berlina do Cannesa i Venecije.

Taj se horizont počeo nazirati već negdje početkom klasičnoga fabularnoga stila i traje do Titanica, a, dodajmo, u taj bi se kontekst donekle mogao smjestiti i Lisinski (1944) Oktavijana Miletića.

Beogradskim filmovima Oktavijana Miletića bavi se Dejan Kosanović te ukratko predstavlja osam filmova nastalih u drugoj polovici tridesetih godina dvadesetoga stoljeća, snimljenih za Zadrugu za privredni film.

Od redateljskih imena, Francuzi će vidjeti djela Oktavijana Miletića, Ante Babaje, Toma Gotovca, Ane Hušman, Vladislava Kristla, Dalibora Martinisa i Ivana Ladislava Galete.

Organizator Festivala Centar za kulturu Trešnjevka ove godine posjetiteljima nudi najbogatiji program dosad, a uključuje i hrvatske filmske dragulje filmove Oktavijana Miletića i predstavljanje nijemih klasika danske kinematografije, jedne od najvažnijih u Europi.

Na snimanja je stekao dojam da redatelj Katić nije u rangu velikih imena hrvatske kinematografije toga razdoblja, poput Oktavijana Miletića i Branka Marjanovića, ali je promijenio mišljenje nakon što je nadavno (čak nekoliko puta) pogledao film.

U filmu Živjet će ovaj narod (Nikola Popović, 1947) u svakom kadru inače slabašna filma, osjeća se sigurna ruka, bolje reći oko Oktavijana Miletića.

Osnovan davne 1928. godine na inicijativu Maksimilijana Paspe, Oktavijana Miletića, Toše Dapca, Ljudevita Greisbacha i desetak drugih entuzijasta kao Kinosekcija pri Foto klubu Zagreb, Kinoklub Zagreb ubrzo postaje okupljalište brojnih autora i zaljubljenika u film što je i danas nakon 80 godina uspješnog djelovanja.

Ova knjiga pripovijeda o svemu tome: od skromnog naukovanja u zagrebačkom Jadran filmu nakon 1945. godine ali već tada i o susretu s velikanima poput Oktavijana Miletića pa do samog vrha svjetske filmske umjetnosti: tijesne suradnje s redateljima poput Orsona Wellesa i Arnea Mattssona.

U rasponu od Nocturna Oktavijana Miletića iz 1932. godine do Nestajanja Mladena Burića iz 2005., ovo je, naravno, tek jedan od mogućih odabira, ali zaista pokazuje čime su se sve i na koji način bavili autori najstarijeg kinokluba u ovom dijelu Europe.

Prikazani su« Zagreb u svijetlu velegrada »Oktavijana Miletića, Zagreb,« Priroda u naravnim bojama »i« Udičarskim štapom po našim vodama »Maksimilijana Paspe, Zagreb,« Karlovac ljeti i zimi »Marijana Oršanića, Karlovac,« Rastanak »Miroslava Bergama, Varaždin,« Brodovi ne pristaju »Mihovila Pansinija, Zagreb,« Karneval podno Marjana »Mate Bogdanovića, Split,« Kurir pete čete »Milana Šameca i Nele Švajcer, Pionirski grad, Zagreb i« Dolinom Neretve »Zvonimira Sabljića, Zagreb.

Bio je pomoćnik snimatelja Oktavijana Miletića i Frana Vodopivca.

O danas gotovo zaboravljenom hrvatskom redatelju Branku Marjanoviću, aktivnom u četrdesetim i pedesetim godinama dvadesetoga stoljeća, suradnikom Oktavijana Miletića i Branka Tanhofera, piše Slaven Zečević (Put do Opsade dugometražni igrani filmovi Branka Marjanovića), analizirajući njegov opus u kontekstu hrvatske kinematografije te smatrajući da njegovi filmovi zaslužuju pažnju i podrobnije interpretacije jer je pokušao istražiti mogućnosti filmskoga medija i specifično filmskog pripovijedanja.

Tim postupkom su svjetlo dana ugledali mnogi dotad nedostupni a vrijedni igrani i dokumentarni naslovi, od Oktavijana Miletića i Maksimilijana Paspe do novijih radova filmskih amatera kao što su Tomislav Gotovac, Zdravko Mustaći mnogi drugi.

U poglavlju " Filmski počeci. pokušaji razvoja kinematografije " obrazlažu se problemi početaka filmske umjetnosti u Hrvatskoj i djelovanje Joze Ivakića i Oktavijana Miletića.

Izlaganje serije maraka skroman je prilog obilježavanju stote obljetnice rođenja kao i 25. obljetnica smrti Oktavijana Miletića, filmskog snimatelja i redatelja, jednog od pionira hrvatskoga filma, autora koji je u pet desetljeća karijere snimio i režirao oko 120 filmova (dokumentarnih, kratkih igranih, kulturnih i cjelovečernjih).