U hrvatskom kaznenom zakonodavstvu važeà ¦ em u vrijeme Domovinskoga rata, à etiri ratna zloà ina po meà unarodnom pravu, rašÃ lanjena su na trideset à etiri kaznena djela (devetnaest kaznenih dijela u glavi XV OKZ RH Krivià na djela protiv à ovjeà nosti i meà unarodnog prava, te petnaest kaznenih djela u glavi XIX KZ RH Krivià na djela protiv Republike Hrvatske), i to:

Na Županijskom sudu u Sisku 16. veljače 2010. godine započela je glavna rasprava u predmetu Pere Đermanovića, Ljubana Bradarića, Dubravka Čavića i Ljubiše Čavića, optuženih da su 1991. godine počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH u selima Stubalj, Graboštani i Gornji i Donji Hrastovac.

Postupak protiv Ante Babca i Miše Jakovljevića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH.

13. Čl. 38. st. 1. t. 2 OKZ RH glasi: " Sud može počinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili primijeniti blažu vrstu kazne: 2) kad utvrdi da postoje osobito olakotne okolnosti, tako da bi se i ublaženom kaznom mogla postići svrha kažnjavanja. "

Nakon višemjesečnog kriminalističkog istraživanja na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske, policijski službenici Ravnateljstva policije, a suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Vukovaru i policijskim službenicima policijskih uprava vukovarsko-srijemske, osječko-baranjske, zagrebačke, varaždinske i krapinsko-zagorske, te djelatnicima SOA-e i VSOA-e, utvrdili u postojanje osnovne sumnje da se od strane pet osoba na području mjesta Borovo, dana 2. svibnja 1991. godine počinjeno kazneno djelo ' ' Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika ' ' iz članka 122. OKZ RH, na štetu policijskih službenika Jedinice za posebne namjene tadašnjih PU Osijek i PU Vinkovci.

Vijeće je utvrdilo da u vrijeme oružanog sukoba izvršena palež imovine predstavlja uništavanje imovine velikih razmjera što nije bilo opravdano vojnom potrebom, pa stoga to predstavlja počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, kaznenog djela iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

14. veljače 2008. Na Županijskom sudu u Vukovaru objavljena je presuda kojom su optuženici Tomislav Madi, Mario Jurić, Zoran Poštić, Davor Lazić i Mijo Starčević proglašeni krivima zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120. st. 1. OKZ RH, počinjenog 17. veljače 1992. godine u Cerni nad obitelji Olujić.

U citiranoj presudi obrazložena je odluka VSRH glede povrede pravila međunarodnog prava, a što je pretpostavka za počinjenje kaznenog djela iz čl. 124. st. 1. i 2. OKZ RH.

Da bi počinitelj kaznenog djela iz čl. 124. st. 1. i 2. OKZ RH ostvario radnju djela, on mora djelovati prema neprijatelju koji se bezuvjetno predao ". [ 12 ] VSRH je svoj zaključak da su se rezervisti bezuvjetno predali, da im je oduzeto i kratko i dugo naoružanje, i to na strani Mekušja, prije prelaska mosta preko rijeke Korane, temeljio na iskazima svjedoka Svetozara Šarca, Duška Mrkića, Branka Mađarca, Nebojše Jasnića i Josipa Ribara.

Pred Županijskim sudom u Karlovcu se postupak protiv Mihajla Hrastova, optuženoga zbog kaznenog djela protupravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja, iz čl. 124. OKZ RH vodi petnaest godina.

Savo Bošnjak optužen je da je nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu, što je opisano i kažnjivo po čl. 120., st. 1., OKZ RH.

Tereti ga se da je time počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Prikupljeni podaci i dokazi tijekom provođenja istražnih radnji ispitivanja svjedoka i izvida radi utvrđivanja lokacija posmrtnih ostataka većeg broja žrtava na područjima Petrove i Babine gore kao i ekshumacije posmrtnih ostataka većeg broja žrtava na lokaciji Vidanka-Curak, a koje su se provele protiv nepoznatog počinitelja i koje istražne radnje su sastavni dio spisa broj Kio-Rz-5/11 protiv okrivljenika Josipa Boljkovca, zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl.120 st. 1 OKZ RH, rezultirali su stvaranjem zaključka o postojanju relevantnog stupnja osnovane sumnje da bi navedeno kazneno djelo, a zbog kojeg su provedene istražne radnje, počinio okrivljenik J.

K-DO-2/02 od 24. travnja 2002. godine, izmijenjenoj na glavnoj raspravi od 23. siječnja 2008. godine, Županijsko državno odvjetništvo u Gospiću teretilo je da je 08. listopada 1991. g. zajedno i u dogovoru sa Milanom Miloševićem, kao pripadnik " Udbinske čete " Teritorijalne obrane tzv. " SAO Krajine " i zajedno s pripadnicima bivše JNA, u vojnoj akciji čišćenja terena od hrvatskog pučanstva, na području sela Smoljanac, koju su provodili naoružani automatskim oružjem, ispred kuće br. 7 u selu Smoljanac zatekao civile Anu Bujadinović i Josipa Matovinu, protivno članku 3. i čl. 13. Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. g. te čl. 13. Dopunskog protokola uz Ženevsku konvenciju od 12. kolovoza 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, Protokol II, u namjeri da ih usmrti iz osobnog naoružanja ispalio više metaka, nanijevši Ani Bujadinović prostrijelne rane prsišta i Josipu Matovini prostrijelne rane prsišta, od kojih su oštećenici odmah preminuli, pa da su na taj način, dakle kršeći pravila međunarodnog prava, ubijali civilno stanovništvo i time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisan i kažnjiv po čl. 120. st. 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske (OKZ RH).

Na Županijskom sudu u Požegi u 13. ožujka 2009. objavljena je presuda kojom su optuženici Damir Kufner, Davor Šimić, Pavao Vancaš, Tomica Poletto, Željko Tutić i Antun Ivezić proglašeni krivima za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Genocid (Ã l 119 OKZ RH),

Postupak protiv Luke Markešića, Zdenka Radića, Zorana Marasa i Ivana Orlovića, za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava pomaganjem u ratnom zločinu protiv ranih zarobljenika (čl. 122. OKZ RH u vezi s čl. 22. OKZ RH) i kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava pomaganjem u ratnom...

prvo, po osnovi iz à lanka 102 st. 1 ZKP ostvarenoj time da postoji osnovana sumnja bi okr. poà inio kazneno djelo ratnog zloà ina protiv civilnog stanovništva iz à lanka 120 st. 1 OKZ RH, za koje se vodi istraga,

Organiziranje grupe i poticanje na poà injenje genocida i ratnih zloà ina (à l. 123 OKZ RH)

1. Povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku - 28. veljače 1995. - Županijski sud u Šibeniku donio je osuđujuću presudu protiv Gorana Hadžića i dr. zbog kaznenih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. OKZ RH, kaznenog djela upotrebe nedopuštenih sredstava borbe iz čl. 126. OKZ RH i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika iz čl.130. OKZ RH.

Na zapovjednu odgovornost primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela - Osnovni krivični zakon Republike Hrvatske (OKZ RH).

Vijeće za ratne zločine objavilo je, 7. ožujka 2006. presudu kojom se optuženi Željko Iharoš i Luka Perak, oslobađaju opužbe da su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Na Županijskom sudu u Sisku 23. rujna 2010. započelo je suđenje protiv okrivljenih Željka Beline, Dejana Milića, Ivana Grgića i Zdravka Pleseca, bivših pripadnika Hrvatske vojske optuženih za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva usmrćivanjem Goranke i Vere Mileusnić i Blaženke Slabak te ranjavanjem Petra Mileusnića, u Novskoj u prosincu 1991. Kazneni postupak je iniciran kaznenom prijavom oštećenika Petra Mileusnića za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

jer postoji utemeljena sumnja da su dana 21. studenog 1991. godine u Slivnici Donjoj tijekom oružanog sukoba između tzv. JA i paravojnih postrojbi naoružanih Srba, s jedne strane i oružanih snaga Republike Hrvatske, kao naoružani pripadnici vojske tzv. SAO Krajine, kada su prilikom prodiranja neprijateljskih tenkova prema Slivnici bili zarobljeni Neven Kolčeg i Branko Perica, pripadnici 112. brigade HV koji su obavljali zadatke oko prijevoza streljiva na bojišnicu, protivno čl. 3. st. 1. toč. 1 a Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. 8. 1949. počeli rečene vojnike tući nogama i rukama po čitavom tijelu, te im žicom vezali ruke i sjeli ih u lokvu vode pored ceste, a na putu prema Zelenom Hrastu - tukli ih kundacima, odakle su ih prevezli u Zatvor u Knin, gdje su svakodnevno bili maltretirani, dakle, kršeći pravila međunarodnog prava nečovječno postupali prema ratnim zarobljenicima, pa da su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnim zločinom protiv ratnih zarobljenika, označeno u čl. 122 OKZ RH.

Postoji osnova sumnje da je prvoosumnjičenik počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH i da su obojica osumnjičenika počinila po kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. OKZ RH.

Vlade Tepavca, radi kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Optuženom Vladi Tepavcu stavljalo se na teret da je dana 19. studenoga 1991. u Borovom Naselju, nakon što su tzv. JNA i četničke paravojne postrojbe, slomivši otpor branitelja, ušli u Borovo Naselje, kao pripadnik paravojnih postrojbi, kod zgrade pogona Borovo Commerce, suprotno čl. 3. st. 1. t. 1 a Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata, prišao grupi već izdvojenih civila, te uhvativši rukama za prsa Petra Drejića, izvukao ga iz grupe i šakama ga pretukao, te da je na taj način, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba nečovječno postupao prema civilnom stanovništvu, nanosio mu velike patnje i ozljede tjelesnog integriteta, pa da je time počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, opisanog i kažnjivog po čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Postupak protiv Tihomira Šavorića, Ivice Krkleca i Alena Topleka za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Na Županijskom sudu u Bjelovaru u tijeku je kazneni postupak protiv Vlade Gatarića, optuženog za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH.

Branko Berberović na 1 godinu i 6 mjeseci zatvora za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH u baranjskom selu Popovac u razdoblju od kolovoza 1991. do kraja 1996. godine.