Najčešća takva vrsta masne kiseline je oleinska kiselina koja je glavni sastojak maslinova ulja.

Sadrži iznimnu kombinaciju prirodnih aktivnih sastojaka (ulje sjemenki grožđa, linoleinska i oleinska kiselina, te vitamini E i A), koji stimuliraju obnavljanje kože, pomlađuju je i poboljšavaju njenu prirodnu strukturu.

Polinezasićene masnoće poput onih koje ima maslinovo ulje mogu vas potaknuti da se ne osjećate gladnima, dok samo maslinovo ulje sadržava prirodnu kemikaliju koja se naziva oleinska kiselina, a koja pomaže u razgradnji viška masnoća u tijelu.

Antioksidansi i oleinska kiselina iz maslinovog ulja djeluju protuupalno, a antioksidansi zvani polifenoli djeluju zaštitno.

Najveæi dio ulja (više od 95 %) èine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija mononezasiæena oleinska kiselina (65 85 %), zbog koje je maslinovo ulje najzdravije i ujedno najstabilnije (idealno za kulinarstvo).

Naime, trećinu masti čini oleinska kiselina koju nalazimo i maslinovom ulju i kojoj se pripisuju brojni povoljni učinci.

Kasnija epidemiološka istraživanja su potvrdila kako su nezasićene masnoće u maslinovom ulju, posebice oleinska kiselina, povezane sa smanjivanjem opasnosti od srčanih bolesti [ 7 ].

Ovoj skupini pripada oleinska kiselina koja je najzastupljenija u maslinovom ulju i čini 55 do 83 % svih masnih kiselina.

Pod djevičanskim maslinovim uljem ekstra prema ovom pravilniku podrazumijeva se maslinovo ulje nedvojbeno dobrog svojstvenog okusa i mirisa propisanima za to ulje, a koje sadrži najviše 1 % slobodnih masnih kiselina izraženih kao oleinska kiselina.

Nezasićena oleinska kiselina ima 18 C atoma povezanih jednostrukim, i jednom dvostrukom vezom.

Glavni mu je sastojak jednostruko nezasićena oleinska kiselina koja u kombinaciji sa ostalim sastojcima hrane, čuva naše zdravlje.

Po kemijskoj strukturi najvažnija je jednostruko-nezasićena oleinska kiselina (65 - 85 %) zbog koje je maslinovo ulje najzdravije.

Znanstvenim studijama dokazano je da vitamin E, oleinska kiselina i polifenolni spojevi hidroksitirosol i oleuropein inhibiraju upalne procese.

Čak 75 % masti čini oleinska kiselina, koja smanjuje razinu kolesterola.

Oleinska kiselina je, kao važna jednostruko nezasićena masna kiselina, također zastupljena u znatnom postotku.

Polinezasićene masnoće, kao što su one u maslinovom ulju, sprečavaju pojavu gladi, a oleinska kiselina potiče razgradnju nakupljenog sala u tijelu.

" Čini se da oleinska kiselina sprječava razvoj bolesti tako da blokira kemikalije u crijevima koje pogoršavaju upalu koja leži u podlozi same bolesti.

Maslinovo ulje ekstra djevičanske kvalitete može sadržavati najviše 0,8 grama slobodnih masnih kiselina, izraženih kao oleinska kiselina na 100 grama proizvoda.

Najveći dio ulja masline (više od 95 %) čine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija mononezasićena oleinska kiselina, koja osim što je zdrava pridonosi i stabilnosti ulja, što ga čini idealnim u kulinarstvu.

Dok u sastavu lanenog ulja nalazimo višestruko nezasićene masne kiseline koje nisu stabilne na visokim temperaturama te se ne preporučaju za termičku obradu hrane, u maslinovom ulju prevladava jednostruko nezasićena oleinska kiselina.

2. Sjemenke su posebno bogate mononezasićenim masnim kiselinama (oleinska kiselina), koje čine do 50 % masnih kiselina u sezamu.

Oleinska kiselina pomaže sniziti LDL ili ' loš kolesterol ' i povećava HDL ili ' dobri kolesterol ' u krvi.

Naime, oleinska kiselina iz maslinovog ulja otapa dvoslojne membrane koje međusobno povezuju stanice površinskog sloja kože.

3. da sadrži najviše 0,2 % slobodnih masnih kiselina (izraženih kao oleinska kiselina)

Oleinska kiselina je odlična za zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Oleinska kiselina 1/3 masnoća koje se nalaze u tamnoj čokoladi je oleinska...

Oleinska kiselina, jednostruko nezasićena masna kiselina koju nalazimo i u maslinovom ulju, čini trećinu masti u čokoladi.

Mononezasićene masti u avokadu, osobito oleinska kiselina, nude značajnu zaštitu protiv raka dojke.

U procesu hidrolize nastaju slobodne masne kiseline izražene kao oleinska kiselina (popularno nazvane kiselost ulja) koje na više načina štetno utječu na senzorski profil DMU, a i na neke kemijske karakteristike.

Primjer takvih kiselina su stearinska (zasićena masna kiselina) i oleinska kiselina (nezasićena omega-9 kiselina).